Deksmedetomidin u perioperativnom periodu Nikola Lesar; Burim Muhaxhiri; Gordana Brozović
Liječnički vjesnik,
01/2023, Letnik:
145, Številka:
Supp 4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Deksmedetomidin je anestetik koji se svakodnevno koristi u kliničkoj praksi. Prema načinu djelovanja on je selektivni agonist α2-adrenergičkih receptora (α2-AR). Ciljna mjesta djelovanja su α2-AR ...locusa ceruleusa moždanog debla (sedacija i vagomimetički učinak) i leđne moždine (analgezija). Lijek se u potpunosti biotransformira u organizmu direktnom glukoronidacijom i jetrenim p450 enzimskim sustavom u inaktivne metabolite koji se izlučuju urinom. Njegovo djelovanje je povezano sa analgetskim učincima (inhibicija otpuštanja antinociceptivnih transmitera poput sustance P i glutamata) i sedacijskim učincima kojima se smanjuje potreba za korištenjem opioda u perioperativnom periodu, smanjenom pojavom delirija i agitacijom u jedinicama intenzivnog liječenja. Obzirom na brz početak i predvidljiv prestanak djelovanja, te postojanje antidota, sve češće se koristi u kliničkim uvjetima te se trenutno koristi kao premedikacija, intraoperativno tijekom indukcije i održavanja anestezije, u regionalnoj anesteziji te za sedaciju u jedinicama intenzivnog liječenja. Nadalje, pogodan je za korištenje tijekom kratkotrajnih ambulantnih zahvata poput kolonoskopije, transezofagealne ehokardiografije i litotripsije. Njegovo jedinstveno svojstvo oponašanja prirodnog stanja sna i mogućnosti lakog razbuđivanja te njegov neuroprotektivni učinak, čine ga pogodnim za korištenje kod neurokirurških bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Postoje i neželjeni učinci Deksmedetomidina poput izazivanja bradikardije i hemodinamske nestabilnosti zbog čega se preporuča izbjegavanje davanja bolus doza. Posljednje studije također upozoravaju na štetnost dugotrajnog davanja Deksmedetomidina te na povećanu smrtnost u odnosu na pacijente sedirane Propofolom ili Midazolamom.
Uvod: Namen raziskave je bil ugotoviti, ali lahko z uvedbo multimodalne analgezije po carskem rezu zmanjšamo odmerke opioidov in pospešimo pooperativno okrevanje. Metode: V retrospektivni kohortni ...raziskavi sta bili primerjani dve skupini: eksperimentalna (po uvedbi novega analgetičnega režima) in kontrolna skupina (pred uvedbo novega analgetičnega režima). Opazovana je bila sposobnost samostojne osebne higiene porodnice, skrb za novorojenčka po carskem rezu in čas od operacije do prvega podoja. Pri statistični analizi je bil uporabljen test hi-kvadrat in Mann-Whitneyjev U-test. Rezultati: V skupino z quadratus lumborum blokom in v kontrolno skupino smo vključili po 58 otročnic. Po uvedbi multimodalnega analgetičnega režima je večji delež otročnic samostojno skrbel za osebno higieno po šestih urah po carskem rezu (44 (76 %) otročnic v skupini quadratus lumborum blok in nobena v skupini opioidne analgezije). Po dvanajstih urah se je delež pri skrbi za osebno higieno v skupini, v kateri smo lajšali bolečino z opioidno analgezijo, nekoliko popravil 55 (95 %) v prvi skupini in v drugi skupini 28 (48 %, p < 0,001). Prvi podoj po carskem rezu je bil v prvi uri po operaciji pogostejši pri kontrolni skupini (19 otročnic pri quadratus lumborum bloku (33 %) in 32 otročnic z opioidno analgezijo (55 %, p = 0,02), po dveh urah razlik ga niso zaznali. Diskusija in zaključek: Z multimodalnim analgetičnim načinom pripomoremo k hitrejšemu samostojnemu izvajanju negovalnih aktivnosti otročnice, ki ji omogočajo hitrejšo prilagoditev na novo življenjsko vlogo.
Background. The study presents the experience with epidural analgesia (EPA) for pain relief in Izola General Hospital from 2003 to 2006, the differences of labour between epidural analgesia and ...without it and the parturients’ satisfaction. Methods. A retrospective observational study was performed. Data were compared between 214 parturients with EPA matched by 214 parturients without. The control parturient was the equiipara with a term birth and the cephalic presentation of fetus that delivered just before the parturient of the EPA group. Maternal age, labor length, rate of oxitocin use, instrumental deliveries and cesarean sections, Apgar scores and birthweights were compared. The questionnaire was used to estimate the pain in 62 parturients. Results. In GH Izola in 214 parturients (10 %) EPA was applied for labour pain relief in the period from July 2003 till December 2006. In the EPA group there was a statistically significance compared with the control group: higher parturients’ mean age (30.5 vs 28.7 y.o.; p < 0.0005), longer labour length (278 vs 222 min; p < 0.0005), higher oxitocin use rate (93.4 % vs 72.9 %; p < 0.0001) and higher instrumental delivery rate (vacuum extraction 14 % vs 1.9 %; p < 0.0001). The cesarean section rates were equal in both groups. Despite the higher instrumental delivery rate and the longer labour length in the EPA group there were no worse perinatal outcomes, neither was statisticaly significant difference in Apgar scores compared with the control group. The mean intensity of pain was highest before the EPA application (VAS 7), lowest during the transition stage (VAS 1.5) and some higher during the second phase (VAS 2.7). Most of parturients in the EPA group were satisfied; 92 % of them evaluated the EPA as good or very good. Conclusions. EPA is a very effective method for pain control during labor. The parturients’ satisfaction with this pain control method is appropriate. Despite the higher instrumental delivery rate and the longer labour length EPA didn’t worsen the perinatal outcome.
Operacije v področju prsnega koša spadajo med najbolj boleče operacije, kjer prepletanje operacijskega polja in dihalne poti še dodatno prispeva k nastanku in vzdrževanju bolečine po posegu. T. i. ...pooperativno bolečino je potrebno lajšati, ker povečuje tveganje za zaplete, kot so pljučne atelektaze, pljučnica, daljša hospitalizacija, kasneje pa tudi razvoj kroničnega bolečinskega sindroma. Pristop k lajšanju bolečine po operacijah v prsnem košu je tri stopenjski. Vključuje seznanitev z možnostmi za lajšanje bolečine med in po operaciji v sklopu priprave na poseg, čim pogostejšo uporabo področnih tehnik za lajšanje bolečine med operacijo ter multimodalni pristop za lajšanje bolečine v obdobju po posegu za zmanjšanje celokupne porabe opioidov. V sklopu tega so se tradicionalno uveljavljeni torakalni epiduralni analgeziji v zadnjem desetletju pridružile manj invazivne področne analgetične tehnike, kot so paravertebralni blok, blok pod mišico erector spinae, retrolaminarni blok, blok serratus anterior in interkostalni blok. K razvoju teh tehnik je prispevala predvsem uporaba ultrazvoka, vedno večja uporaba zdravil proti strjevanju krvi ter uvajanje manj invazivnih kirurških tehnik, ki zahtevajo prilagoditev vodenja anestezije v smislu uporabe čim manj invazivnih področnih analgetičnih tehnik. Učinkovito lajšanje bolečine med in po operaciji je ključno za preprečitev kroničnega bolečinskega sindroma, ki bolnikom močno poslabša kakovost življenja, zdravstvenemu sistemu pa naloži dodatne stroške zdravljenja. Pregledni članek bo prikazal trenutne možnosti za lajšanje bolečine med in po operacijah v prsnem košu s poudarkom na vrsti in mehanizmu delovanja novejših področnih analgetičnih tehnik.
Tijekom posljednjih godina epiduralna analgezija za obezboljavanje vaginalnog porođaja primjenjuje se sve češće i jedna je od najčešće rabljenih regionalnih tehnika. Epiduralna anestezija uglavnom se ...rabi za hitni carski rez u rodilja koje već imaju postavljen epiduralni kateter za epiduralnu analgeziju tijekom vaginalnog porođaja. U rodilištu Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice proveli smo retrospektivnu kohortnu studiju od 2008. do 2018. godine. Proučavali smo desetogodišnji trend incidencije epiduralne analgezije u odnosu prema ukupnom broju porođaja i incidencije epiduralne anestezije za hitni carski rez u odnosu prema ukupnom broju hitnih carskih rezova. U 2008. godini učestalost epiduralne analgezije u odnosu prema ukupnom broju porođaja bila je 21% (662/3125), a u 2018. godini 34% (1059/3083). U 2008. godini broj epiduralnih anestezija u odnosu prema ukupnom broju anestezija za hitni carski rez bio je 9% (51/552), a u 2018. 27% (172/639). Trend porasta vidljiv je kod obaju postupaka i iznosi 13% za epiduralne analgezije i 18% pri epiduralnim anestezijama.
Primjena lasera male snage u liječenju akutne i kronične boli datira unatrag 30 godina. Cilj su ovog članka opis spoznaja o mehanizmima djelovanja lasera na bol te upute za njegovu učinkovitiju ...primjenu u terapiji pojedinih bolnih stanja.
Prema zadanim ključnim riječima, pregledali smo literaturu na engleskom i hrvatskom jeziku objavljenu od 1988. do 2018. godine u bazama Scopus, Medline, Embase, Web of Science i Cochrane Library. Izdvojeni su i citirani radovi primjereni ciljevima ovoga kratkog pregleda.
Iako patofiziološki učinci laserske zrake na oštećeno tkivo nisu potpuno poznati ni danas, dosadašnje spoznaje upućuju na biostimulativne efekte koji potiču brže saniranje i regeneraciju oštećenih tkiva poboljšanjem dopreme energenata i kisika u stanice, smanjenje upalne komponente i edema, a time i smanjenje boli te oporavak funkcije. Velik je broj objavljenih kliničkih studija koje dokazuju djelotvornost lasera u terapiji različitih bolnih stanja, ali brojne dobro dizajnirane randomizirane studije pokazale su da su ti učinci često na razini placeba ili usporedivi s učinkom drugih metoda u fizikalnoj terapiji. Poseban problem u istraživanju čini velika paleta laserskih uređaja čije sonde isporučuju zrake različitih valnih duljina, od 600 do 1000 nm, u širokom rasponu snage od 5 do 500 mW te različitih modaliteta emitiranja, od kontinuiranoga do pulsirajućega. Da bismo postigli biostimulativno djelovanje na oštećeno tkivo, ono mora primiti odgovarajuću količinu energije od 1 do 2 J/cm2 pri akutnim stanjima odnosno od 4 do 8 J/cm2 kod kroničnih stanja.
Da bi primjena lasera bila djelotvorna komplementarna metoda liječenja boli, moraju se optimizirati parametri valne duljine, snaga sonde i modalitet emitiranja.
Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili opisano u uvjetima takvog oštećenja. Karcinomski bol dijeli se u: nociceptivni, neuropatski ...i inflamatorni. Nociceptivni bol nastaje podraživanjem nociceptora koji predstavljaju periferne receptore za bol. Neuropatski bol nastaje zbog oštećenja perifernog ili središnjeg živčanog sustava, bez istodobnog podražaja nociceptora. Bol je subjektivan osjećaj, stoga dvije osobe mogu različito doživjeti podražaj jednakog intenziteta. Različita percepcija bola objašnjava se različitom aktivacijom analgezijskog sustava koji nadzire provođenje bolnih impulsa u središnji živčani sustav. Cilj ovoga rada je prikazati patofiziološki mehanizam bola kod onkoloških pacijenata.
Uvod i cilj: Pojam jednodnevne kirurgije datira iz početka 20. stoljeća. James Nicoll objavio je 1909. godine u časopisu British Medical Journal rezultate kod 8.988 djece operirane po principu ...jednodnevne kirurgije. Prema Međunarodnom udruženju za jednodnevnu kirurgiju (IAAS), pacijent u jednodnevnoj kirurgiji definiran je planiranim prijamom u zdravstvenu ustanovu s ciljem dijagnostičkog i/ili operativnog zahvata, gdje se po zahvatu
očekuje brz oporavak te ne postoji potreba za hospitalizacijom – otpušta se kući isti dan. Razvoj kirurških metoda, anestezioloških tehnika i metoda analgezije doprinosi eksponencijalnom porastu broja pacijenata zbrinutih po principu jednodnevne kirurgije. Metode: U radu prikazujemo pregled literature putem baze podataka MEDLINE koristeći ključne pojmove. Cilj je prikaz osnovnog koncepta uspjeha jednodnevne kirurgije: kritičan preoperativni probir, odabir najbolje anesteziološke i kirurške tehnike, otpust prema važećim kriterijima. Rezultati: Izbor pacijenata s obzirom na dob, težinu, komorbiditete, ASA status te socijalni aspekt ako je sagledan individualno i praćen zahvatom koji je definiranim vremenskim trajanjem i niskom incidencijom postoperativnih komplikacija uz korištenje optimalnih anestezioloških tehnika i lijekova rezultira dobrim postoperativnim uspjehom uz ekonomske uštede. Zaključak: Prednosti jednodnevne kirurgije jasne su i dokazane: usmjerena je na pacijenta, nosi niži rizik
postoperativnih komplikacija i hospitalnih infekcija, ekonomična je.
Introduction: Prolonged local anesthesia is achieved by using long-acting local anesthetics, as ropivacaine and bupivacaine. In different surgical branches, longer absence of pain is noted after ...surgical intervention when ropivacaine is used with dexamethasone than when it is used alone. The aim of the study was to determine the effect on the duration of local anesthesia with a combination of 0.75% ropivacaine with the addition of dexamethasone during oral surgery interventions. Material and methods: A total of 12 patients participated in the study which was conducted at the Department of Oral Surgery at The Dentistry Clinic in Niš, in 2017.Surgical interventions were performed on both upper and lower jaw. Patients were divided into 2 groups: the study group of 6 patients who received 4 ml of 0.75% ropivacaine solution with addition of 1 ml/4mg dexamethasone and the control group of 6 patients who received 4 ml of 0, 75% solution of ropivacaine without the addition of dexamethasone. Statistical data was processed by the SPSS 15.0 software. The results: The onset time of first signs of anesthesia, confirmed by testing sensibility of soft tissues (lip and gingiva), was 1,5 min in the study group and 2.66 in the control group. The time necessary for the full effect of anesthesia to set in, i.e. total insensitivity of soft tissues, was 3.5 min in the study group and 4.66 min in the control group. The duration of local anesthesia was 625,5 min in the study group which is considered statistically significant (p < 0.01) and 290 min in the control group. Conclusion: Small doses of dexamethasone added to local anesthetics may reduce the need for additional anesthesia and analgesic therapy within the first 24 hours after major oral surgery interventions.
Carski rez povezan je s povećanim brojem komplikacija i velikom postoperativnom boli koja uzrokuje produljenje oporavka za tri do pet dana u odnosu prema vaginalnom porođaju. Novijom kirurškom ...metodom FAUCS (engl. French Ambulatory Cesarean Section) smanjuju se poslijeoperacijske komplikacije i bolnost. U Klinici za ženske bolesti i porodništvo Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu započelo se primjenjivati ovu operacijsku metodu u ožujku 2019. godine, prvi put u Hrvatskoj. Spinalna (subarahnoidalna) anestezija jest
anestezija izbora za ovakav zahvat zbog potrebe sudjelovanja rodilje pri ekstrakciji novorođenčeta. Bolnost je zahvata manja, stoga spinalna anestezija iziskuje nižu dozu lokalnog anestetika u odnosu prema uobičajenoj standardnoj dozi za carski rez. Sniženje doze lokalnog anestetika omogućuje brži oporavak motoričke funkcije, a samim time i bržu mobilizaciju rodilje. Uz spinalnu anesteziju kombinira se analgezija blokom ravnine transversusa abdominis (engl. Transversus abdominis plane – TAP block) na kraju zahvata. Blok TAP-a doveo je do potpunog
uklanjanja boli tijekom prva 24 poslijeoperacijska sata. Potreba za medikamentnom terapijom boli smanjena je na najmanju moguću, a opioidni analgetici nisu bili potrebni. Ovakva kombinacija poštednijega carskog reza i regionalne analgezije omogućila je brži oporavak rodilje, što je povezano s brojnim dobrobitima i za majku i za dijete. Donosimo prikaz jedne od prvih primjena metode FAUCS uz spinalnu anesteziju i blok TAP-a u Hrvatskoj.
PDF
