Malo se studija bavi anestetskim djelovanjem induciranim natrijevim tiopentalom i učinkom kombiniranja s meloksikamom (visoki stupanj vezivanja na proteine u plazmi) u pilića starih 10- 15 dana. ...Srednje učinkovita analgetska doza (ED50) ustvrđena je kao 35,85 mg/kg intramuskularno gore-dolje rutinom, dok je hipnotička ED50 vrijednost bila 34,40 mg/kg, intramuskularno na modelu pilića. Injekcija natrijevog pentanola (18, 36 i 72 mg/kg, intramuskularno) stvara značajni hipnotički učinak ovisno o dozi u pilića određivanjem početka izostanka refleksa uspravljanja i tranja u vremenu oporavka. Kombinacija natrijevog tiopentanola i meloksikama (72 i 1 mg/kg, intramuskularno), skratila je početak hipnoze, značajno produljila njezino trajanje uz značajno produljenje vremena oporavka od hipnotičkog učinka u usporedbi sa skupinom koja je primala samo natrijev tiopentanol. U isto vrijeme ista je kombinacija izazvala značajan porast analgetskog postotka i učinkovitosti uz značajan porast napona struje procijenjen uporabom električne simulacije za induciranje osjeta boli. Uočeno je da nema značajne promjene koncentracija glutamat-piruvat transaminaze (GPT) i glutamat-oksaloacetat transaminaze (GOT) u krvi s tjelesnom temperaturom, osim značajne promjene respiratorne frekvencije između dvije navedene skupine. Rezultati ove studije govore u prilog uporabe natrijevog tiopentanola kao anestetskog sredstva za veterinarske kirurške postupke u pilića čiji se učinci mogu pojačati uporabom meloksikama u svrhu postizanja dobre, dosljedne i učinkovite anestezije.
Operacija uzrokuje postoperativnu bol koju treba odmah učinkovito liječiti. Liječenje postoperativnom boli u središnjem
je fokusu u planiranju postoperativnog liječenja i postaje standard skrbi nakon ...kirurških protokola - poboljšani oporavak
nakon operacije (ERAS). Postoje razne ozbiljne komplikacije povezane s loše kontroliranom postoperativnom boli kod
odraslih kirurških pacijenata – kardiopulmonalne komplikacije, neplanirani prijem u bolnicu, produljeni boravak u bolnici,
razvoj kronične boli, opioidne nuspojave, opioidna hiperalgezija i ovisnost. Nakon kirurškog reza identificirana je aktivacija
i senzibilizacija perifernih nociceptora i neurona dorzalnog roga kralježnice te su istraženi njihovi specifični mehanizmi.
Osnovni znanstveni podaci i mnoga klinička istraživanja sugeriraju da ovisno o vrsti i mjestu reza dolazi do različitih bolnih
stanja i da različiti kirurški zahvati uzrokuju bolna stanja različite jačine na različitim mjestima. Potpomognuta osnovnom
znanošću, ova su opažanja dovela do razvoja koncepta liječenja postoperativne boli specifičnog zahvata. Glavna vrijednost i
novost “Procedure-specific postoperative pain management” smjernica je da se smjernice temelje na dokazima, vode računa
o relevantnim karakteristikama bolesnika, ulozi anestezijskih i kirurških tehnika, ravnoteži između invazivnosti analgetske
tehnike i intenziteta postoperativne boli, kao i ravnotežu između analgetske učinkovitosti i profila nuspojava analgetičkih
lijekova i tehnika. U ovom pregledu autori raspravljaju o preventivnim i multimodalnim strategijama terapije akutne boli,
farmakoterapiji multimodalne analgezije te lokalnim i regionalnim tehnikama za specifične kirurške postupke.
Metoksifl uran je inhalacijski anestetik. Njegova prva upotreba seže u 1948. godinu. Upotrebljava se kao kratkodjelujući inhalacijski analgetik od 1968. godine u prehospitalnim jedinicama u Australiji ...i Novom Zelandu. U Sloveniji ga upotrebljavamo od 2018. godine. Cilj: Pregledati iskustva s upotrebom metoksifl urana u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi (IHMS) Ljubljana i Krško. Metode: Retrospektivnom analizom protokola hitnih intervencija s liječnikom i bez prisustva liječnika, u razdoblju od početka upotrebe metoksifl urana (rujan 2018. u IHMS Krško i lipanj 2019. u IHMS Ljubljana) do 1. 12. 2019. ocjenjivali smo stupanj smanjenja bolova prema verbalnoj numeričkoj ljestvici od 11 točaka (vNRS-11), kao neželjeni učinak moguće sniženje krvnog tlaka i promjenu stanja svijesti pomoću Glasgow koma ljestvice (GCS), potrebu za dodatnom analgezijom te učestalost prisustva liječnika kod aplikacije metoksifl urana. Rezultati: U istraživanom razdoblju metoksifl uran je primilo ukupno 53 bolesnika u dobi od 6 do 85 godina, Od toga je 39 bolesnika (74 %) metoksifl uran primilo zbog izolirane ozljede ekstremiteta, dok 11 bolesnika (21 %) nije bilo ozlijeđeno. Prije aplikacije metoksifl urana je jakost boli na ljestvici sa 10 ocijenilo 26 bolesnika (49 %), prosječan vNRS bio je 8,6, a nakon aplikacije se bilježi pad jakosti boli za 4. Kod 7 bolesnika (13 %) zabilježili smo pad krvnog tlaka. Kod troje bolesnika (6 %) zabilježili smo pad GCS sa 15 na 14. Kod 9 bolesnika (17 %) bilo je potrebno aplicirati još analgetik druge vrste. Liječnik je bio na terenu prisutan prigodom aplikacije u 15 (28 %) slučajeva, u 38 (72 %) slučajeva su medicinski tehničari aplicirali metoksifl uran bez prisustva liječnika nakon prethodne telefonske konzultacije. Zaključak: Naši rezultati potvrđuju da je metoksifl uran, ako ga se upotrebljava u skladu s uputama, učinkovit i siguran analgetik za upotrebu u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi bez većeg utjecaja na krvni tlak i stanje svijesti.
Uvod: Akutna bol pokazatelj je neuvjetovanog djelovanja jer bol uzrokuju pojave okidača, stoga ponašanje pacijenata nije pod djelovanjem okoline. Moderno ublažavanje boli uključuje konstantnu ...analgeziju, određenu po jačini boli, uravnoteženu uporabu medikamenata i metoda uz najmanji broj komplikacija.
Cilj: je ispitati iskustva intenziteta boli kod operiranih bolesnika u prva 24 sata.
Metode: u istraživanju su sudjelovale 104 osobe oba spola, starije od 18 godina, hospitalizirane u JIL-u Opće županijske bolnice Požega. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine, prema vrsti operacije: ortopedska, abdominalna i ginekološka. Bol je mjerena u tri intervala: kod prijema, 8 sati nakon operativnog zahvata i 16 sati nakon operativnog zahvata. Od farmakoloških metoda korišteni su neopioidni analgetici, slabo opioidni analgetici i jako opioidni analgetici. Korištene su i nefarmakološke metode suzbijanja boli (korištenje pomagala i promjena položaja).
Rezultati:Većina ispitanika je prosječne dobi od 69,3 godine, većinom ženskog spola.(p=0,019). Najviša srednja vrijednost Skale za procjenu boli kod prijema je (M=6,68), dok je najniža nakon 16 sati (M=2,99).Srednja vrijednost Skale za procjenu boli najviša kod ginekoloških operativnih zahvata, dok je najniža kod ortopedskih operacija u svim stupnjevima mjerenja.Vidljivo je kako se kod ortopedskih operacija od neopioidnih analgetika primjenjuje najviše Ketonal (p=0,000), dok kod abdominalnih (p=0,606) i ginekoloških (p=0,052) operacija nema statistički značajne razlike u primjeni neopioidnih analgetika. Nefarmakološke mjere se značajno više primjenjuju kod ortopedskih operativnih zahvata (p=0,000).
Zaključak: rezultati istraživanja ukazuju na važnost kontinuirane procjene postoperativne boli kako bi pacijenti dobili pravovremenu i učinkovitu analgeziju.
Postoperacijski delirij ili stanje akutne konfuzije je često nakon kirurških zahvata, a učestalost ovisi o vrsti operacije i kliničkim osobitostima bolesnika. Utvrđeno je da je delirij čest kod ...bolesnika starije životne dobi, sa simptomima demencije, funkcionalnim poremećajima, nikotinizmom, značajnim komorbiditetom, patološkim vrijednostima elektrolita (K, Na), glukoze i albumina (<4.9 g/dl) te psihopatološkim simptomima. (npr. depresijom). Dokazano je da je čest kod operacijskih zahvata s velikim perioperacijskim stresom, a drugi rizici uključuju značajno krvarenje, nizak postoperacijski hematokrit, respiracijske poremećaje, hipotenziju i dr. Deliriju mogu pridonijeti i lijekovi koji se primjenjuju perioperacijski kao inhalacijski anestetici i opioidni analgetici. Upotreba tih lijekova i perioperacijski stres su manji pri izvođenju kirurških zahvata u regionalnoj anesteziji te su provedene studije u kojima se uspoređuje učestalost delirija pri općoj i regionalnoj anesteziji. Dosadašnje studije su pokazale manju učestalost delirija pri regionalnoj anesteziji, ali razlika nije statistička značajna. Nedostatak većine tih studija je da su retrospektivne, nerandomizirane s malim brojem bolesnika, te je potrebno provesti prospektivne studije koje će ciljano analizirati postoperacijski delirij i tip anestezije te će se tek tada moći donijeti definitivni zaključak o utjecaju tipa anestezije na učestalost postoperacijskog delirija.
Učinkovito liječenje boli jedno je od temeljnih ljudskih prava. Cilj istraživanja bio je ustanoviti prednosti u liječenju akutne poslijeoperacijske boli postavljanjenm ranskog katetera na kraju ...operacije.
Analizirali smo učinkovitost liječenja poslijeoperacijske boli kod bolesnika koji su operirani zbog rektalnog karcinoma u Klinici za tumore u periodu od 1. travnja do 30. studenog 2018. Bolesnici su podijeljeni u dvije grupe ovisno o protokolu za analgeziju. Svaka grupa je uključivala 30 bolesnika. Prva grupa je primala intravensku multimodalnu analgeziju. Drugagrupa bolesnika dobivala je jednaku intravensku multimodalnu analgeziju i dodatno je postavljen ranski kateter u ranu na kraju operacije. Za mjerenje jačine boli primjenili smo Numeričku skalu boli i ukupnu količinu opioidnog analgetika fentanyla koju su bolesnici primili, podatke smo bilježili po izlasku iz operacijske sale (nulto vrijeme), šest sati, dvadeset četiri sata te četrdeset osam sati nakon operacije. Nadalje, zapisivali smo vrijeme pojave prve peristaltike. Rezultati su pokazali da postoji izvjesna prednost u drugoj grupi, ali ona nije statistički značajna.
Tapentadol je novi lijek registriran u retard obliku za umjerenu i jaku kroničnu bol koji svojim spektrom djelovanja pokriva i nociceptivnu i neuropatsku komponentu boli. Analgetski se učinak postiže ...djelovanjem dvaju sinergističkih mehanizama: agonističkim učinkom na mi opioidne receptore (MOR-agonizam) i inhibicijom ponovnog preuzimanja noradrenalina (NRI). Cilj: Usporediti naša iskustva o učinkovitosti i podnošljivosti tapentadola s iskustvima drugih istraživača u svijetu. Metode: U istraživanje su uključena 92 bolesnika iz naše ambulante za bol, kojima je bilo indicirano propisati tapentadol-retard u dozi od dva puta 50 mg ili višoj. Pratili smo povoljni učinak na smanjenje bolova prema vizualno-analognoj ljestvici (VAS) te vrstu i učestalost neželjenih učinaka lijeka. Bilježene su i daljnje preporuke za prilagodbu doze odnosno prekid terapije. Rezultati: Pojava povoljnog djelovanja tapentadola na smanjenje kronične boli kod različitih bolnih sindroma pokazala se u 66 %, ispitanika. Postotak nuspojava, od blažih do težih, iskazalo je 43 % bolesnika. Pedeset i četiri % korisnika tapentadola odustalo je od terapije, 37 % zbog nuspojava, 15 % zbog nezadovoljstva kontrolom boli i 2 % zbog neodobravanja obiteljskog liječnika. Zaključak: Našim istraživanjem potvrđena je dobra učinkovitost tapentadola na smanjenje boli. Nuspojave se u ukupnom broju javljaju sličnom učestalošću kao u podatcima iz literature, i to rjeđe nego kod terapije klasičnim opioidima. Uočena je visoka stopa prekida terapije što je u prvom redu pripisano pojavi neželjenih učinaka.
Zbrinjavanje boli predstavlja značajan dio svakog kirurškog zbrinjavanja i postoperativnog liječenja. Zbog tjelesnih i psiholoških benefita, učinkovita analgezija danas se smatra jednim od ...najvažnijih pokazatelja kvalitete zdravstvene skrbi. Postoji više modaliteta liječenja boli, s ciljem umanjivanja nelagode za pacijenta i minimiziranja neželjenih učinaka do kojih pritom može doći. Modalitete analgezije razlikujemo prema vrsti korištenog agensa (opioidni ili neopioidni), prema načinu
primjene lijeka (intravenski, regionalno, peroralno, itd.) te jesu li kontrolirani od strane pacijenta ili se uzimaju po potrebi. Iako su opioidi dokazano vrlo učinkoviti, i najčešće korišteni lijekovi u terapiji poslijeoperacijske boli, ne jenjava zabrinutost zbog njihovih nuspojava. Posljedično, došlo je do razvoja modificiranih, multimodalnih načina liječenja, koji nastoje umanjiti ili izbjeći upotrebu opioida. Isto naglašavaju aktualne smjernice za ubrzani oporavak nakon operacije, koje se sve šire primjenjuju jer dokazano ubrzavaju oporavak i skraćuju ukupni boravak pacijenta u bolnici nakon operacija abdomena i donjih
ekstremiteta. Neophodno je dobro procijeniti učinkovitost dostupnih lijekova i analgetskih modaliteta kako bi se protokoli i dalje unaprijeđivali, a postoperacijska skrb optimizirala i individualizirala.
Kirurški zahvat uzrokuje multisistemsku reakciju organizma u odgovoru na stres. Cilj ovog istraživanja je bio procijeniti ima li spol djeteta i ponašanje roditelja utjecaj na razinu neuroendokrinog ...odgovora bolesnika na kirurški stres i intenzitet poslijeoperacijske boli u djece koja su podvrgnuta operaciji preponske kile. Studija je uključivala 60 djece u dobi od 3 do 6 godina, od kojih su svi bili jedino dijete u obitelji. Sva djeca uključena u studiju kategorizirana su kao klasa I. Američkog
društva anesteziologa i podijeljena u dvije skupine: prvu skupinu od 30 dječaka i drugu skupinu od 30 djevojčica. Nakon oralne premedikacije midazolamom kod svih bolesnika je provedena opća endotrahealna anestezija. Ketorolak u dozi od 1 mg.kg-1 je primijenjen za poslijeoperacijsku analgeziju. Kortizol u serumu mjeren je prijeoperacijski i poslijeoperacijski. Kod sve djece provedena je procjena kvalitete poslijeoperacijske analgezije pomoću Wong-Bakerove ljestvice (FACES) i zadovoljstva roditelja. Muška djeca koja su bila jedino dijete u obitelji imala su jači neuroendokrini odgovor na kirurški stres i jači intenzitet poslijeoperacijske boli. Roditelji djevojčica bili su zadovoljniji prijeoperacijskim i poslijeoperacijskim tretmanom njihove djece.
Kronična postoperativna bol (KPOB) predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji svake godine pogađa milione pacijenata,
što dovodi do invaliditeta i direktno narušava kvalitet života oboljelih. ...Incidencija kronične postoperativne boli je
najveća nakon amputacija, ingvinalne hernioplastike, torakotomije, kardiokirurških operacija i operacija dojke. Pored kirurških
specijalnosti, drugi dokazani faktori rizika jesu: ženski spol, mlađa životna dob, postojanje prijoperacijske boli, psihološko
stanje i akutna postoperativne boli. Neuropatska bol koji nastaje kao rezultat kirurške traume i dalje je najčešći oblik
KPOB. Za njegovu prevenciju neophodna je adekvatna perioperativna analgezija, preporučuju se tehnike kojima se izbjegava
oštećenje živaca, i treba ih koristiti kada god je to moguće jer je liječenje kronične poslijeoperativne neuropatske boli (KPNB)
veoma teško. Cilj ovog preglednog rada je da se raspravi o podacima iz nedavno objavljenih studija koje ispituju incidenciju,
faktore rizika, mehanizme KPOB, sa fokusom na kirurgiju, jedinstvenu priliku za primjenu farmakoloških strategija za prevenciju
KNPB, i aktuelne farmakološke pristupe u njegovom liječenju. U trenutnoj kliničkoj praksi za prevenciju i lečenje
KPNB najčešće korišteni lijekovi su opioidi, α2-adrenergički agonisti, antagonisti ciklooksigenaze, gabapentin, pregabalin,
steroidi, N-methyl-D-aspartat receptor antagonisti i lokalni anestetici.
PDF
