Radom se studijom utemeljenom na korpusu obrađuju engleski glagoli koji uključuju aspektualne čestice. Standardni pristup (Brinton 1985) drži da čestice izražavaju teličnost. Noviji pristup tvrdi da ...su čestice komparative i/ili rezultativne (Cappelle & Chauvin 2010). Međutim, nijedan od tih pristupa nije primjenjiv na sve čestice. Stoga predlažem da postoje dva tipa čestica koji se razlikuju u tome kako obilježavaju kategoriju vida. Po podatcima iz korpusa, ta dva tipa čestica razlikuju se i u drugim osobinama važnima za vid, kao što su tip korijena glagola s kojim se kombiniraju čestice, prijelaznost i tip direktnih objekata koje zahtijevaju ti glagoli s česticama. Čestice s kontinuativnim značenjem (about, along, around, on) osobito se češće kombiniraju s načinskim glagolima nego s rezultativnima. One čine neprijelazne čestične glagole, ili pak prijelazne čestične glagole s neaficiranim direktnim glagolom. Čestice kojima se označava teličnost (down, off, out, over, through, up) obično se kombiniraju s korijenima rezultativnih glagola. Tvore čestične glagole koji su ili prijezlazni ili neprijelazni, s bilo aficiranim ili neaficiranim direktnim objektom.
Razlozi zbog kojih se u hrvatskome jeziku poseže za nominalizacijom mogu biti jezične i nejezične naravi. Tim se postupkom iskaz sažima, pojednostavnjuje, apstrahira te intelektualizira. ...Najproduktivniji afiks u nominalizaciji jest sufiks -nje koji po
brojnim kriterijima odgovara engleskomu nastavku -ing. Pozornost rada počiva na mogućnostima mijenjanja mjesta argumenata unutar argumentne strukture, odnosno na fleksibilnosti te strukture. Najveću takvu mogućnost imaju imenice nastale od glagola s
dva otvorena mjesta od kojih jedno pripada izravnomu objektu u akuzativu. Semantičke osobine imenice te morfološke osobine argumenata također imaju udjela u fleksibilnosti njihove zajedničke strukture. Primjećuje se kako je u većini slučajeva moguća dvojaka
interpretacija argumentne strukture izraza u kojima je glava odglagolska imenica na -nje s nepunom argumentnom strukturom (Lukino uhićenje, Marijino zlostavljanje) te kako postoji sličnost takvih nominaliziranih oblika s pasivnim konstrukcijama.
Polazeći od postavki generativne gramatike i služeći se odgovarajućom metodologijom,
ovaj rad proučava ponašanje psiholoških predikata u hrvatskom jeziku te povezivanje
sintaktičkih i semantičkih ...osobina argumenata unutar njihove argumentne strukture. U
kontekstu postojećih istraživanja u engleskom jeziku (Grimshaw, 1990, Radford, 1998)
promatraju se sintaktičke, morfosintaktičke i semantičke osobine proučavanih predikata.
Psihološki se predikati na temelju načina povezivanja sintaktičkih i semantičkih osobina
svojih argumenata dijele u dvije skupine koje u literaturi na engleskom jeziku imaju
nekoliko različitih naziva, a u ovom se radu nazivaju psihološkim glagolima doživljavanja
(PGD) i psihološkim glagolima uzrokovanja (PGU). Između ostaloga, te se dvije skupine
razlikuju prema načinu na koji su njihovi argumenti usklađeni u svojoj sintaktičkoj i
semantičkoj istaknutosti, a postojanje vanjskoga argumenta (engl. external argument),
osim prema mjestu u međuprojekcijskom stupnju V’, određuje se i prema preklapanju
sintaktičke kategorije subjekta i semantički najistaknutijeg argumenta koji predikat veže
(Grimshaw, 1990). U drugom se dijelu rada nastoje odrediti kategorijalna obilježja svih
pojavnih mogućnosti unutarnjih (engl. internal arguments) i vanjskih argumenata obiju
skupina psiholoških predikata te morfosintaktičke osobitosti prelaska glagola iz jedne skupine
u drugu (PGU u PGD i PGD u PGU). Promatrajući procese nominalizacije i vezanja
anafore, primjećujemo potrebu za dodatnim kriterijima prilikom određenja vanjskoga argumenta,
odnosno subjekta, jer neki zaključci temeljeni na primjerima iz engleskog jezika
ne odgovaraju svim pojavama u hrvatskome jeziku. To se uglavnom odnosi na proširenje
razina analize dodavanjem pragmatičkoga kriterija. U radu se definiraju određene zakonitosti
u zbivanjima unutar argumentne strukture psiholoških glagola, a neka se pitanja
ostavljaju otvorenima za daljnja istraživanja.
