Extended description:
Televizijska dokumentacija, prostori televizijske dokumentacije, Katarina Udovič pokaže tekst - srajčko prve oddaje. Eksperimentalni program na Gospodarskem razstavišču, ...reportažni avto, Fran Žižek, Draga Rogl, prva napovedovalka, pojejo Marjana Deržaj, Jelka Cvetežar, Betty Jurkovič in Majda Sepe. Ljudje spremljajo televizijski program na ulici - televizorji v izložbah, Mirč Kragelj pripoveduje o 9 - dnevnem poskusnem programu 1957.
V oddaji so gledalcem predstavili tudi papirnate mape z besedili oddaj, ki so bolj znane po imenom »srajčke«, ker so listi vloženi v ovitek formata A3. Ime je tako simpatično, da lahko pride tudi do nesporazumov, kakršen se je pripetil med predvajanjem radijske oddaje.
Vključevanje in izključevanje mikrofona je pri dnevni oddaji kar pomembno opravilo, saj lahko uidejo v eter nezaželene besede. Zgodilo se je, da smo nepričakovano zaslišali iz zvočnika: »Majda, daj srajčko dol.« Groza! Kaj se dogaja v napovedovalnici, kaj bodo rekli poslušalci?! Pa ni bilo nič hudega, le napovedovalec je pri odprtem mikrofonu prosil kolegico, naj mu poda ovitek za oddajo, ki mu pravimo srajčka. (Smeh in nasmeh za kamero in mikrofonom, zapisal inž. Dušan Vendramin)
Radio, ki kaže slike:
Ko je televizija Ljubljana 12. 5. 1957 iz Zagreba oddajala svoj prvi poskusni program, so televizijci enega redkih televizorjev na Slovenskem namestili v prostore tedanjega radijskega računovodstva v Tavčarjevi 17. Program je bilo mogoče spremljati tudi z ulice. Zanimanje je bilo veliko, mimoidoči so se gnetli na pločniku. Ženica, ki jo je pritegnila gneča, se je pririnila do okna, za katerim je stal televizor, in zaklicala možu: »Pridi pogledat, boš videl radio, ki kaže slike!«
Information:
A programme regarding the inception of the broadcaster Televizija Ljubljana (Televizija Slovenija since 1991) with the title “That’s How We’ve Started”. Its Archiving Department was founded at the very beginning.
Original language summary:
Oddaja o začetkih Televizije Ljubljana (Od l. 1991 preimenovana v TV Slovenija) »Tako smo začeli«. Že v začetku je bila ustanovljena tudi služba za arhiviranje.
Danas smo s jedne strane suočeni s proizvodnjom nepreglednog broja informacija, a s druge, u velikoj mjeri upravo pod zastrašujućim pritiskom količine tih informacija, sa sve većom ...profesionalizacijom arhivske struke i nastojanjem da se pronađu što djelotvorniji načini za upravljanje i odabir ’pravih’ informacija za budućnost. Imajući u vidu ograničenja koja nam nameće sadašnja gospodarska situacija u Hrvatskoj, zatim nestanak društvenoga vlasništva i sve snažniju privatizaciju na svim područjima, bilo bi važno snažnije potaknuti osnivanje ili uređenje specijaliziranih i/ili ’kućnih’ arhiva na onim područjima koja arhivska služba sa svojim sadašnjim prostornim i ljudskim kapacitetima ne uspijeva savladati na zadovoljavajući način. Takve se potrebe javljaju na području gospodarstva, zdravstva, znanosti i obrazovanja, javnih medija. To nikako ne bi trebalo značiti slabljenje arhivske mreže i nadzora nad cjelinom arhivskoga gradiva u nastajanju. Specijalizirane arhive treba učiniti sastavnicom jedinstvene mreže arhiva.
U suvremenom okruženju arhivi teže postati središta kulturnih, znanstvenih i opće društvenih zbivanja. Moderni arhiv na putu je transformacije svoje tradicionalne uloge znanstvene i kulturne ...ustanove. S razvojem javne uprave, djelatnost se arhiva sve više širila i na tom polju, a otvaranjem široj javnosti tijekom druge polovice XX. st., arhivi su ponudili i niz novih informacijskih službi i usluga za građane. Državni se arhivi, kao javne ustanove koje financira država, nastoje prilagoditi ekonomskim načelima poslovanja koja uvode ostali dijelovi javne uprave. Riječ je o općem problemu u upravljanju i financiranju kulturnih djelatnosti i ustanova u kulturi. Taj je trend, s jedne strane, obilježen reduciranjem proračunskih sredstava, a s druge, sve većim oslanjanjem na prihode koji se ostvaruju širenjem i naplaćivanjem pojedinih djelatnosti i usluga. Pri tome se arhivi suočavaju s pravnim i etičkim pitanjima razgraničenja temeljnih i dodatnih usluga koje ovise o specifičnim mogućnostima pojedine arhivske ustanove. Potrebe suvremenog društva arhivima nameću sve širi okvir djelovanja koji u mnogome nadilazi puko čuvanje gradiva i uobičajene usluge istraživačima i korisnicima. Od arhiva se sve više traži da se u oblikovanju svojih usluga usmjere na posebne zahtjeve i interese zajednice u kojoj djeluju. Problem suprotstavljenih očekivanja (država – društvo – korisnici) koji, s jedne strane, uvjetuje potrebu za racionalizacijom službe, a s druge, i sve veća očekivanja korisnika, potrebno je raščlaniti na svim područjima poslovanja arhiva. Zadovoljavajuća rješenja svakako treba tražiti u okviru promišljanja arhiva kao posrednika između širokoga kruga korisnika, uprave i znanosti.
The public archives service in Croatia consists of the Croatian State Archives as the central archive institution and 13 regional state archives that have collection centres. They hold some 130.000 ...metres of archive material, for the most part documents by bodies of state administration, public institutions and companies. Apart from these records, the state archives preserve and collect valuable
archival material from private organisations and institutions, companies, prominent families and individuals. This original written heritage is an irreplaceable source for the study and understanding of national history, culture and social life in general, and therefore of the history of Croatian literature as well. Sources for the study of the literary heritage in state archives are varied and numerous. They
primarily consist of the personal material of individual authors, for example of Ivan Dončević and Rudolf Ma
Ovaj članak obrazlaže odnose postmodernosti i arhivistike u teoriji i svakodnevnom radu na kulturnim materijalima u širem smislu. Što je postmoderna i koja su moguća arhivistička stajališta prema ...njoj? Prikazuju se teze najrelevantnijih autora uz komentar polazišta, argumentacije i znanstvenog utemeljenja suvremenoga tržišta ideja te se potiču određena pitanja iz arhivističke perspektive. Člankom se ukazuje na odnos postmoderniteta spram moderne znanosti, epistemološke tradicije i prijašnjih pokušaja legitimacije znanja. Prva cjelina pokazuje konstrukciju moderne arhivistike, druga cjelina obuhvaća implikacije njezinih načela, a treća je cjelina orijentirana na današnju legitimaciju institucija. Svaka cjelina predlaže drugačije pristupe od trenutno dominantnih. Poznavanje utjecaja moći omogućuje propitivanje uloge arhiva u suvremenom društvu i mjesta arhivistike u sustavu znanosti. Svijest o epistemološkoj izgrađenosti načela potiče drugačije razumijevanje utvrđenih jedinica te skreće pažnju arhivista prema gradivu kao kulturnom znaku koji se tumači iz suvremenih okolnosti. Konačno, naznačena je mogućnost vlastite legitimacije diskursa i utemeljenja politike arhiva usporedno s raspoloživim tehnologijama. Postmoderna promatra arhive u njihovoj suvremenosti.
