I.M. Grønseth og medarbeidere svarer Grønseth, Inga Marthe; Nag, Torbjørn; Roland, Pål-Didrik Hoff
Tidsskrift for den Norske Lægeforening,
2019, Letnik:
139, Številka:
7
Journal Article
Alergenska imunoterapija (AIT) je jedino uzročno liječenje alergijskih bolesti čija je učinkovitost i sigurnost dokazana u liječenju alergijskog rinitisa i astme u djece i odraslih. Osim smanjenja ...simptoma bolesti i potrebe za farmakoterapijom, AIT može modificirati tijek bolesti i potaknuti razvoj alergen-specifične imunosne tolerancije. U liječenju alergijske astme AIT se primjenjuje subkutano i sublingvalno. Oba oblika primjene pokazala su sličan mehanizam indukcije tolerancije i podjednaku učinkovitost koja se zadržava još godinama nakon prekida liječenja. Sigurnosni profil je bolji kod sublingvalne AIT zbog manjeg rizika od teških alergijskih reakcija, a zbog jednostavne i bezbolne primjene sublingvalna AIT je metoda izbora za liječenje alergijskih respiratornih bolesti u djece. Randomizirane kliničke studije kao i studije iz stvarnog života pokazuju da AIT ima i preventivni učinak na smanjenje rizika za nastanak senzitizacija na nove alergene te smanjuje rizik za razvoj astme u bolesnika s alergijskim rinitisom. Usprkos brojnim dokazima koji podupiru važnost AIT u liječenju alergijskih bolesti, ovaj oblik liječenja još uvijek se nedovoljno koristi u kliničkoj praksi.
Teška astma je složena i heterogena bolest obilježena neprimjerenom kontrolom unatoč visokom stupnju liječenja. Procjenjuje se kako je prisutna u 2 - 5% djece s astmom, češće u djece starije od 10 ...godina i u dječaka. Iako je teška astma rijetka, ova skupina djece ima povećani rizik nuspojava liječenja, kao i teških i po život opasnih egzacerbacija. Povećani su izravni i neizravni troškovi u vidu potrošnje lijekova, češćih redovitih i hitnih posjeta liječniku, hospitalizacija, izostanaka s nastave i roditeljskih odsustava s posla. Definicije teške astme nisu ujednačene, ali im je svima zajednička potreba za kombinacijskim liječenjem inhalacijskim kortikosteroi- dima i bronhodilatatorima dugog djelovanja u visokim dozama neophodnima za kontrolu simptoma, ili, čak nedostatnima za punu kontrolu bolesti. Nekontrolirana astma zahtijeva iscrpno preispitivanje koje uključuje diferencijalno dijagnostičku reevaluaciju i nedvojbenu potvrdu dijagnoze astme, otkrivanje otegotnih čimbenika poput neredovitog uzimanja i/ili loše tehnike primjene inha- lacijskih lijekova, utjecaja okoliša (izloženost alergenima i iritansima) te komorbiditeta (bolesti gornjeg dišnog puta, gastroezofagu- sni refluks, pretilost i anksioznost). Ukoliko je dijagnoza astme potvrđena, a otegotni čimbenici ispravljeni, te je postignuta kontrola bolesti, radi se o teško lječivoj astmi (engl. difficult-to-treat asthma). Ako se ovim mjerama ne postigne kontrola, radi se o teškoj rezi- stentnoj astmi (engl. severe, therapy-resistant asthma). U pristupu djetetu s teško lječivom astmom slijedimo sistematičnu evaluaciju kojom u približno dvije trećine bolesnika djelovanjem na modificirajuće čimbenike ispunjavamo dugoročne ciljeve liječenja kroz postizanje kontrole simptoma te smanjenje rizika za po- goršanja i nepovratna oštećenja bronha/komplikacija liječenja. U preostale djece, u koje primjena ovih mjera ne dovodi do usposta- ve kontrole, radi se o teškoj, na terapiju rezistentnoj astmi. U njih slijedi, kroz određivanje fenotipskih obilježja, izbor biološkog liječenja temeljnog na pretpostavljenom endotipu.
Što se može kriti iza dijagnoze astme? Marijana Rogulj; Ivana Jukić; Ivona Vrkić Boban ...
Liječnički vjesnik,
4/2023, Letnik:
145, Številka:
Supp 1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Astma je kronična upalna bolest koja se klinički očituje reverzibilnom bronhalnom opstrukcijom. Kašalj i piskanje (engl. wheezing) su učestali simptomi u dječjoj dobi, ali ne označavaju uvijek tešku ...bolest. Iako je astma najčešći uzrok kašlja, teškog disanja i dispneje u djece i odraslih, dijagnoza astme se često neprimjereno pripisuje simptomima drugih bolesti. Pažljivo uzeta anamneza, prisutnost zvučnih fenomena, spirometrija i mjerenje acidobaznog statusa pružaju nam korisne podatke za rješavanje različitih uzroka i izbjegavanje neprikladnog liječenja kliničkih manifestacija bolesti koje nalikuju na astmu.
Jesmo li napredovali u liječenju astme? Bulat-Kardum, Ljiljana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
10/2021, Letnik:
30, Številka:
2 Astma i KOPB
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Astma je složen respiratorni poremećaj koji karakterizira izražena heterogenost u pokretačima bolesti i individualnim reakcijama na terapiju. Identificirano je nekoliko fenotipa astme, svaki ...definiran jedinstvenom interakcijom između genetskih i okolišnih čimbenika, uključujući upalne, kliničke karakteristike povezane s pokretačem bolesti. Različiti endotipovi astme, temeljeni na upalnom odgovoru, nazvani T2-high (T2) i T2-low astmom, doveli su do razvoja bioloških tretmana usmjerenih na različite upalne medijatore. U T2 astmi vodeće obilježje je povišena razina eozinofila u krvi i sputum, ali i drugih markera kao što su IgE u serumu, frakcija izdahnutoga dušičnog oksida i periostina. U kliničkoj praksi anti-IgE biološka terapija omalizumabom značajno je smanjila egzacerbacije astme. Dva različita humanizirana monoklonska antitijela anti-IL-5 (mepolizumab i reslizumab) te benralizumab (kao anti-IL-5Rα), značajno su smanjila rizik od egzacerbacija i poboljšala plućnu funkciju u usporedbi s placebom. Napredak u razumijevanju mehanizama T2-high (T2) i T2-low astme i biomarkera može pomoći u unapređivanju mogućnosti liječenja za mnoge pacijente s astmom koji ostaju nekontrolirani unatoč korištenju postojeće terapije.
PDF
