Novosti u liječenju astme u djece Mirjana Turkalj; Željka Vlašić Lončarić
Liječnički vjesnik,
4/2023, Letnik:
145, Številka:
Supp 1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Astma u dječjoj dobi jest heterogena kronična upalna bolest donjih dišnih puteva koja se očituje od rane životne dobi različitim fenotipovima i endotipovima, koji se mogu mijenjati tijekom ...djetinjstva. Promijenjena je paradigma liječenja astme u djece od koncepta „jedna veličina za sve“ prema konceptu personalizirane medicine. Liječenje astme je prema novim GINA (engl. global initiative for asthma) smjernicama personalizirano i prilagođeno svakom bolesniku u kontinuiranom ciklusu procjene bolesti, liječenja i redovitih kontrola. U kontroli i liječenju astme u djece personalizirani koncept temelji se na saznanjima o molekularnoj heterogenosti astme u dječjoj dobi, dostupnosti novih bioloških lijekova kao i inovativnih metoda praćenja adherencije na liječenje. Međutim, još uvijek značajan postotak djece s astmom ima nekontroliranu ili djelomično kontroliranu astmu, a personalizirani koncept se još uvijek rijetko primjenjuje u redovnoj kliničkoj praksi. Posebno se rijetko određuju biomarkeri i prepoznaju određeni fenotipovi/endotipovi, što se u praksi uglavnom provodi u rijetkim centrima, primarno za postavljanje indikacije za primjenu biološke terapije.
Disbioza mikrobioma i astma Blaženka Kljaić Bukvić; Mario Blekić; Marija Pečnjak
Liječnički vjesnik,
4/2023, Letnik:
145, Številka:
Supp 1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Porast prevalencije alergijskih bolesti u dječjoj dobi povezan je s utjecajima suvremenog okoliša i načina života. Vanjska okolina s mikroorganizmima koji nas okružuju modificira unutarnju okolinu, ...mikrobiom crijeva, kože i pluća. Mikrobiom organizma predstavlja odraz okolišne izloženosti. Neravnoteža, disbioza mikroorganizama u plućima i crijevima u složenoj je interakciji okoline s genetskom osjetljivošću pojedinca te modulira metabolički i imunološki odgovor, čime ima snažnu ulogu u razvoju astme tijekom ranog djetinjstva. Upravo rani razvoj i prve godine života i odrastanja važne su u razvoju astme: zbog snažnog utjecaja međudjelovanja gena i okoline za oblikovanje imunološkog odgovora, zbog prijemljivosti za ponavljajuće i teške infekcije koje nose kasne posljedice te zbog osjetljivog razdoblja razvoja pluća koje determinira plućnu funkciju u kasnijem djetinjstvu i odrasloj dobi. Epidemiološka opažanja upućuju na zaštitni učinak odrastanja na farmama na pojavu astme u školskoj dobi. Učinak je modificiran putem mikroorganizama i njihovih metabolita koji aktiviraju metaboličke i epigenetske promjene tijekom prenatalnoga i ranoga postnatalnog razvoja te kroz međudjelovanje domaćin – mikrobiom usmjeravaju pravce zdravlja i bolesti.
En baker med astma Kirkeleit, Jorunn; Aasen, Tor Olav Brøvig; Svendsen, Lene Løvendahl ...
Tidsskrift for den Norske Lægeforening,
2015, 2015-00-00, Letnik:
135, Številka:
14
Journal Article
Asthma is an important medical, social and economical problem. 5–10% of all patients with asthma constitute cases of severe asthma. One treatment method for severe asthma includes omalizumab. Its ...efficacy was acknowledged in many studies. We present a case of radical improvement of asthma control after omalizumab addition. It constitutes affirmation of drug efficacy.
Od fenotipa do biološkog liječenja teške astme Kljaić Bukvić, Blaženka; Ivković Jureković, Irena; Navratil, Marta ...
Paediatria Croatica,
06/2022, Letnik:
66, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Teška astma je složena i heterogena bolest koja kliničara stavlja pred težak zadatak razlikovanja bolesnika prema rizičnim manife- stacijama bolesti (fenotipovi) i specifičnim patofiziološkim ...mehanizmima u podlozi bolesti (endotipovi), a sve u cilju odabira što učinkovitijeg liječenja prilagođenog potrebama pojedinog bolesnika. Dosadašnja istraživanja i pokušaji fenotipiziranja bolesnika s astmom, pa tako i teškom astmom, kod djece nisu dovela do jedno- značnog zaključka, osim već otprije poznatih činjenica da najveći dio djece ima atopiju s višestrukim preosjetljivostima (nerijetko kombinacija nutritivnih i aeroalergena, uloga plijesni), reverzibilnu bronhoopstrukciju i rane znakove remodelacije bronha. Samo mali broj djece ima trajnu bronhoopstrukciju (FEV1< 80%). Endotipovi teške astme ne razlikuju se od onih opisanih u astmi općenito: tip 2 (visoki Th2; eozinofili u serumu i sputumu, visoki IgE, FeNO; ključni citokini IL-4, IL-5, IL-13) i ne-tip 2 (niski Th2, neutrofilna, pau- cigranulocitna ili miješana upala; ključni citokini IL-8, IL-17, IL-22). Tip 2 je češći endotip kod djece i za njega postoji dostupna i odo- brena biološka terapija (anti-IgE i anti-IL-5). Ne-tip 2 je rjeđi endotip, obilježen općenito ograničenim terapijskim opcijama, među kojima se razmatra primjena azitromicina. Teška astma, iako kod djece rijetko zastupljena, predstavlja rizični fenotip koji ozbiljno narušava kvalitetu života. Pažljivo praćenje bolesnika i određivanje temeljnog endotipa omogućuje izbor i primjenu ciljanog i personaliziranog liječenja.
Med pogoste kronične vnetne bolezni zgornjih in spodnjih dihalnih poti sodijo alergijski rinitis, kronični rinosinuzitis in astma. Bolezni so znotraj enotne dihalne pot med seboj epidemiološko in ...patofiziološko povezane. Pri večini bolnikov z astmo lahko preodzivnost in obstrukcijo dihalnih poti nadzorujemo z zdravili. Bolnike s kroničnim rinosinuzitisom z nosnimi polipi zdravimo z lokalnimi glukokortikoidi, sistemskimi antibiotiki v podaljšanem odmerjanju, pulzno s sistemskimi glukokortikoidi in kirurško. Slab nadzor bolezni zgornjih dihal lahko povzroči poslabšanje bolezni spodnjih dihal, saj jih v okviru enotne dihalne poti razumemo kot eno funkcionalno enoto. S pomočjo bioloških označevalcev je treba bolnike z astmo in/ali kroničnim rinosinuzitisom z nosnimi polipi razdeliti v endotipe. Z endotipizacijo bi utegnili v prihodnosti razkriti tudi patofiziološko ozadje bolezni in napovedati odziv na zdravljenje. Huda astma in hud kronični rinosinuzitis sta stanji, ko bolnikovih težav, kljub skrajnim oblikam zdravljenja, ne uspe več nadzorovati, sistemsko zdravljenje z glukokortikoidi pa povzroča obolevnost zaradi njihovih neugodnih učinkov. Biološka zdravila so protitelesa, ki predstavljajo bolj usmerjen način zdravljenja težkega rinosinusitisa z nosnimi polipi in težke astme. Vsako biološko zdravilo je tarčno zdravilo, ki zavira samo določene dele vnetne poti, zato gre za personalizirano zdravljenje bolezni dihalnih poti. Na aktivnost posameznih poti sklepamo iz klinične slike in nekaterih bioloških označevalcev. Dragoceno bi bilo zgodnje prepoznavanje dejavnikov in bioloških označevalcev ugodnega odziva, kar bi omogočilo hitrejšo in lažjo odločitev o načinih zdravljenja.
Astma je najčešća kronična bolest djece. U liječenju astme važno je prepoznati pridružene bolesti/stanja koja mogu utjecati na kontrolu astme, posebice ako se radi o teško lječivoj ili teškoj astmi. ...Anksioznost je jedno od takvih pridruženih stanja koja utječu na uspješnost liječenja astme, smanjenje tjelesne aktivnosti, kvalitetu života i posljedično na razvitak pretilosti. Također ima utjecaj na tijek i težinu astme preko endogenih mehanizama poput mijenjanja citokinskog profila, parasimpatičke aktivnosti i utjecaja na osovinu hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda. Kod djece s astmom posebnu pozornost treba usmjeriti i na anksioznost roditelja koja također značajno utječe na kontrolu dječje astme i razinu tjelesne aktivnosti. Anksioznost majki prenatalno i u ranom djetinjstvu može utjecati na razvoj astme djece putem epigenetskih mehanizama.
PDF
