Odprto ovalno okno (OOO) je ostanek razvojne povezave med preddvoroma, ki se ob rojstvu običajno spontano zapre, pri približno 25 % populacije pa ostane odprto vse življenje. V redkih primerih je OOO ...zaradi desno-levega spoja lahko vpleteno v nastanek kriptogene ishemične možganske kapi, sistemske embolizacije, migrene in dekompresijske bolezni. Perkutano zapiranje OOO je preizkušen, razmeroma enostaven in varen poseg, ki pa prihaja v poštev le pri izbranih bolnikih. Študije namreč kažejo, da je smiseln predvsem pri mlajših bolnikih z embolično ishemično možgansko kapjo, ki tudi po natančnem stopenjskem diagnosticiranju in izključitvi ostalih alternativnih vzrokov ostaja nepojasnjena. Ne glede na opravljeno zapiranje OOO morajo bolniki s kriptogeno ishemično možgansko kapjo doživljenjsko prejemati tudi sekundarno medikamentno zaščito. Glede na doslej opravljene študije zaenkrat velja, da perkutano zapiranje OOO ni učinkovit način zdravljenja migrene, prihaja pa v poštev pri aktivnih potapljačih po preboleli dekompresijski bolezni in pri poklicnih potapljačih. Svetujemo, da se bolniki z indikacijo za zapiranje OOO napotijo na konzilij za OOO.
Zdravljenje atrijske fibrilacije (AF) je hitro razvijajoče se področje kardiologije, pri katerem smo priča stalnemu razvoju različnih oblik tehničnih izboljšav in multidisciplinarnega pristopa. Poleg ...iskanja najprimernejšega ablacijskega načina za učinkovito in varno izoliranje pljučnih ven poskušamo razumeti navidezno kaotičen mehanizem prevajanja akcijskega potenciala med samo aritmijo. Pri razumevanju nastanka AF se je uveljavila predvsem hipoteza o sprožilcih in vzdrževalcih AF. AF sprožajo prezgodnji utripi, ki večinoma izvirajo iz pljučnih ven, vzdržujejo pa jo lokalna področja z upočasnjenim prevajanjem akcijskega potenciala, ki se pretežno nahajajo na področju izraščanja pljučnih ven iz levega preddvora. Kljub številnim novim pristopom pa je izoliranje pljučnih ven s katetrsko ablacijo še vedno temelj invazivnega zdravljenja AF.
Jedan od lijekova koji se široko rabi u liječenju atrijske fibrilacije je amiodaron. Unatoč značajnom produljenju korigiranog QT intervala i usporavanju srčanog rada, amiodaron pokazuje iznimno nisku ...učestalost pro-aritmičkih događaja i <1,0% učestalosti torsades de pointes, uglavnom nakon dugotrajne uporabe. U radu je prikazan slučaj 80-godišnje žene s paroksizmalnom atrijskom fibrilacijom praćenom akutnim zatajenjem srca liječenom kratkotrajnom parenteralnom primjenom amiodarona i razvojem torsades de pointes.
Poslijeoperacijska atrijska fibrilacija je česta komplikacija resekcije pluća. Ona dovodi do povišenog pobola i smrtnosti, produljenog bolničkog liječenja i povećane potrošnje sredstava u ...torakokirurških bolesnika. U skladu s tim, savjetuje se neki oblik farmakološke profilakse. U naših bolesnika odabrani lijek je kalcijev antagonist diltiazem. Skupili smo podatke o svih 608 bolesnika podvrgnutih resekciji pluća (ne manjoj od lobektomije) u razdoblju između studenog 2012. i svibnja 2015. Ovo razdoblje uključuje bolesnike koji su primali diltiazem tijekom njihova poslijeoperacijskog boravka u Jedinici intenzivnog liječenja i na kirurškom odjelu te bolesnike koji ga nisu primali. Bolesnici s atrijskom fibrilacijom prije operacije i bolesnici s elektrostimulatorom srca isključeni su iz obrade. Ostali bolesnici podijeljeni su u tri skupine: skupinu liječenu nekim antiaritmikom prije operacije koji su nastavili svoju terapiju i nakon operativnog zahvata, skupinu na profilaksi diltiazemom i skupinu bez profilakse. Skupljeni podaci su statistički analizirani. Nismo našli statistički značajnu razliku između skupina u incidenciji poslijeoperacijske atrijske fibrilacije (p<0,05).
Atrijska fibrilacija je najučestalija aritmija koja povećava rizik smrti i tromboembolijskih incidenata. Antagonisti vitamina K smanjuju taj rizik. Problem terapije s antagonistima vitamina K je uska ...terapijska širina i brojne interakcije s lijekovima i hranom. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi dostatnost primjene antagonista vitamina K s obzirom na indikaciju i dozu. Prikupljeni su podaci 249 bolesnika s atrijskom fibrilacijom hospitaliziranih u Kliničkoj bolnici “Merkur” u razdoblju od 12
mjeseci i to prije šire dostupnosti novijih oralnih antiokoagulansa. Od svih bolesnika, 160 (64,2%) ih je imalo indikaciju za primjenu oralne antikoagulantne terapije, a tek je njih 81 (50,6%) imalo antagonist vitamina K u terapiji. Samo 12 (14,8%) bolesnika je uzimalo antagonist vitamina K u dostatnoj dozi, a 129 (51,8%) ih je bilo iznad 75 godina starosti. Njih 109 (84,4%) je imalo indikaciju za oralnu antikoagulantnu terapiju, a samo 34 (31,2%) ih je uzimalo antagonist vitamina K, od
kojih je 6 (17,6%) imalo INR u terapijskim vrijednostima. Statistička analiza podataka pokazala je da su bolesnici mlađi od 75 godina češće uzimali indiciranu oralnu antikoagulantnu terapiju u odnosu na bolesnike starije od 75 godina (p=0,03), dok nije bilo statistički značajne razlike u dostatnoj primjeni antikoagulantne terapije između ovih dviju populacija (p=0,89). Naši rezultati jasno pokazuju nedostatnosti primjene antagonista vitamina K kao i potrebu bržeg prijelaza prema terapiji novijim oralnim antikoagulansima.
Najčešći uzrok smrti u prva 24 sata od otrovanja aluminijevim fosfidom (AlP) jesu njegovi toksični učinci na srce I krvožilje. Oni se obično manifestiraju srčanim disritmijama. Cilj je ovoga ...ispitivanja bio procijeniti blagotvorne učinke amiodarona u profilaksi srčane disritmije u 46 bolesnika primljenih na intenzivnu njegu s otrovanjem AlP-om. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine od 23 ispitanika. Jedna je primala amiodaron, a druga (kontrolna) nije. Ostalo liječenje bilo je standardno i identično u objema skupinama. Amiodaronska se je profilaksa sastojala od udarne intravenske bolusne doze od 150 mg, nakon čega je uslijedila infuzija u dozi od 1 mg/min prvih šest sati, a zatim od 0,5 mg/min sljedećih osamnaest sati. Obje su skupine od prijama na intenzivnu njegu bile nadzirane 24-satnim holterom. Amiodaron je iskazao značajnu djelotvornost u smanjenju učestalosti povišenoga ST-segmenta odnosno ventrikulske i atrijske fibrilacije (P=0,02 odnosno P=0,01), ali nije značajno smanjio smrtnost (9 bolesnika u skupini na amiodaronu odnosno 11 u kontrolnoj skupini). Srednje vrijeme od prijama na intenzivnu njegu do smrti (vrijeme preživljenja), međutim, značajno se produžilo u skupini na amiodaronu (22 h prema 10 h u kontrolnoj skupini; P=0,03). Unatoč jasnim ograničenjima, napose zbog premaloga uzorka, ovo ispitivanje upućuje na to da amiodaron može dovoljno produžiti vrijeme preživljenja i time dati dovoljno vremena antioksidacijskom liječenju da spasi život te iz tog razloga preporučujemo njegovu profilaktičku primjenu u prva 24 sata od otrovanja AlP-om.
Atrijska fibrilacija je povezana sa sistemskom embolizacijom i komplikacijama povezanim s antikoagulantnom terapijom. Radiofrekventna ablacija se preporuča kao učinkovita i sigurna metoda za ...liječenje atrijske fibrilacije. Cilj ove studije bio je procijeniti učinke veličine lijevog atrija na ishod operativne radiofrekventne ablacije. Studija je provedena na 40 bolesnika predviđenih za elektivno operativno liječenje bolesti mitralne valvule i radiofrekventne ablacije zbog trajne atrijske fibrilacije. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine prema veličini lijevog atrija. U prvoj skupini bili su bolesnici s lijevim atrijem promjera ≤5 cm, dok su u drugoj skupini bili bolesnici s promjerom lijevog atrija preko 5 cm. Primarni cilj studije bio je postotak bolesnika u stabilnom sinusnom ritmu 6 mjeseci nakon operacije. Rezultati zabilježeni 6 mjeseci nakon operacije pokazali su značajno više bolesnika u sinusnom ritmu u prvoj skupini u usporedbi s drugom skupinom: 15 (75%) prema 8 (40%), p=0,025. Multivarijantna analiza je dokazala veličinu lijevog atrija kao neovisan prediktor za uspjeh operativne radiofrekventne ablacije. Zaključuje se da je veličina lijevog atrija važan čimbenik o kojem ovisi uspješnost operativne radiofrekventne ablacije. Za poboljšanje rezultata ablacije trebalo bi u obzir uzeti niže vrijednosti za operativnu redukciju atrija od onih preporučenih u prijašnjim izvješćima.
Embolija bubrežne arterije je bolest koja se lako previdi zbog rijetke pojavnosti i nespecifične prezentacije. Iako rana dijagnoza i optimalno trombolitičko liječenje ponekad može vratiti bubrežnu ...funkciju, terapijske smjernice još nisu uspostavljene. Međutim, rana primjena antikoagulantne terapije je korisna, a o selektivnoj infuziji litičkih sredstava u bubrežne arterije, ako se primijeni u ranom stadiju, sve se češće izvješćuje u smislu povećanja njene učinkovitosti. Mi smo opisali kako intraarterijska trombolitička terapija s niskim dozama od 35 mg rekombinantnog tkivnog aktivatora plazminogena (t-PA) može biti učinkovita i sigurna strategija za liječenje embolije bubrežne arterije unatoč tomu što je razdoblje ishemije bilo duže od 48 sati.
Razvoj stimulacije atrija za prevenciju atrijske fibrilacije refraktorne na lijekove predstavlja logičan slijed u liječenju ove aritmije. Elektrofiziološka svrsishodnost stimulacije atrija temelji se ...na smanjenju ukupnih i lokalnih vremena atrijske aktivacije tijekom stimulacije, što dovodi do smanjene disperzije atrijske refraktornosti i smanjenog kašnjenja interatrijskog provođenja. Međutim, primjenu stimulacije atrija treba razmotriti kod različitih populacija s atrijskom fibrilacijom. Danas ima dosta dokaza da je jednostruka stimulacija atrija korisna u prevenciji atrijske fibrilacije u bolesnika sa sindromom bolesnog sinusnog čvora. Dvostruka stimulacija desnog atrija ili septalna stimulacija atrija djelotvornije su od jednostruke i mogu se primijeniti u izabranih bolesnika sa simptomatskom atrijskom fibrilacijom, osobito kod onih koji imaju produženo interatrijsko provođenje. Djelotvornost biatrijske stimulacije još nije dokazana, a tehnički je povezana s čestim dislokacijama elektrode u koronarnom sinusu. Potrebne su buduće studije s višestrukom stimulacijom atrija i/ili novim algoritmima za prevenciju atrijske fibrilacije, vjerojatno u kombinaciji s lijekovima ili ablacijom, koje bi trebale proširiti primjenu atrijske stimulacije u liječenju simptomatske atrijske fibrilacije.
PDF
