Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom pripada časno mjesto znanstvenika koji je prvi u nas, skupivši
građu na širem hrvatskom prostoru, u Međimurju, tada pravno i stvarno u Mađarskoj,
i među gradišćanskim ...Hrvatima u Austriji, 1847. tiskom izdao opsežnu zbirku usmenih,
narodnih pjesama na sva tri narječja. Ta zbirka istovremeno otkriva i njegovo iznimno zanimanje
za etnografiju i narodne predaje, koje mjestimice nose i elemente bajki.
Nije stoga čudno što će usmena književnost i etnografija dobiti zamjetno mjesto u njegovu
Arkivu za povjestnicu jugoslavensku.
Kukuljević već u prvom broju traži širi krug suradnika, kojima upućuje dvadeset i šest
pitanja, od čega se šest odnosi na etnografiju i usmenu književnost.
Na njegov se poziv javio velik broj znanstvenika s raznih strana cijeloga južnoslavenskog
prostora, tako da je na svako svoje pitanje dobio i po više zanimljivih odgovora. Mnogi od njih
predstavljaju cjelovite pripovijetke, koje je on tada u cijelosti i objavio.
Od suradnika valja spomenuti barem neke. To su: Antun Branko Pavić iz požeškog kraja,
Mijat Stojanović iz Slavonije i Srijema, biskup Simeon Milinović iz Lovreća u Dalmaciji,
franjevac Petar Kačić Peko iz „kotara makarskog“, Đuro Stjepan Deželić iz Ivanić-Grada,
Matija Valjavec Kračmanov iz Varaždina i okolice, Davor Modrušić Lonjanac iz Slovenije,
Luka Zora iz dubrovačke okolice, Vlatko Lorković iz karlovačke okolice, Gašpar Križnik iz
Motnika (Slovenija), a tu su i suradnici iz Bugarske.
Iz pristiglih se zapisa može izdvojiti više tematski srodnih grupa u kojima se govori o
vilama, vješticama, vukodlacima (ponekad sa svojstvima vampira), o vučjem pastiru, o Mori, o
Kugi, o suđenicama, o Sablasti, o Smrti, o noćnim svijećama, o zmiji u ljudskom liku, a tu je i više
vrlo uspjelih zapisa pjesama, poslovica, uzrečica i zagonetki.
Pjesme se mogu podijeliti na svatovske, koledarske ili ladarske, božićne, mitološke, šaljive ili
prokšene te naricaljke ili tužbalice.
Od mitoloških pjesama tu svakako valja izdvojiti zapis pjesme o Mariji i Nedjelji koja je u
tijeku usmenog prenošenja doživjela veće promjene, pa na kraju prelazi u pasionsku pjesmu,
točnije u Marijin plač za sinom.
Od prokšenih pjesama prvo mjesto zaslužuje također Lorkovićev zapis Ignac kralj. Priča
je to u stihovima o nevjernoj supruzi koja si za muževa odsustva poziva ljubavnika. Od bezbrojnih
bi se njezinih varijanata, zapisanih samo na južnoslavenskim prostorima, mogla sastaviti
opsežna zbirka.
Očekivalo bi se da će sam Kukuljević na kraju dati sintezu prikupljene etnografske i usmenoknjiževne
građe. Takav je tekst izostao, a urednik se u XII. (zadnjoj) knjizi Arkiva s tek nekoliko
rečenica oprostio od čitatelja.
Tu je sintezu proveo, istina, trideset godina kasnije, Friedrih Solomon Kraus u opširnoj
studiji Slavische Volkforschungen. Knjiga je objavljena u Leipzigu 1908. On je, uz materijalnu pomoć nadvojvode Rudolfa, proputovao sve južnoslavenske prostore i skupio ogromnu etnološku
i etnografsku građu. Pažljivo je pročitao i dvanaest knjiga Arkiva te iz njih preuzeo i
u svoj rad uvrstio sve relevantne tekstove, ali u prijevodu na njemački jezik. Svi su njegovi
prijevodi iznimno uspjeli.
Ono što nismo mogli, ili nismo htjeli, sami, učinili su za nas drugi, srećom, češće korektnije
od onoga što je o tome napisano u nas.
Savremena interaktivna nastava na visokim strukovnim skolama za vaspitace, koja ide u korak sa brzim i progresivnim promenama u svetu informacionokomunikacionih tehnologija, podrazumeva primenu i ...upotrebu niza programskih paketa koji obogacuju i olaksavaju ne samo obrazovanje buducih vaspitaca, vec i praktican rad sa decom predskolskog uzrasta. Cilj istrazivanja sprovedenog na uzorku studenata, na Akademiji vaspitacko-medicinskih strukovnih studija u Krusevcu, u okviru nastave predmeta Matematicko-didakticke igre i predmeta Metodika razvoja govora, bio je ispitivanje funkcionalnosti obrazovnog softvera Geogebra (GeoGebra), a u polju kreiranja interaktivnih bajki.
U okviru funkcionalnosti ispitivano je vise varijabli, medu kojima su: Primenljivost programa Geogebra u matematicko-didaktickim igrama dece predskolskog uzrasta; Pogodnost programa Geogebra za kreiranje interaktivnih bajki; Mogucnosti koriscenja matematicko-didaktickih igara u korelaciji sa igrama za razvoj govora; Mogucnost ukljucivanja igara iz programa Geogebra u vaspitno-obrazovni rad; Kvalitet matematicko-didaktickih igara u programu Geogebra.
Metodoloski plan podrazumevao je dve grupe ispitanika koje su vezbale Geogebru. U 1. grupu je uveden eksperimentalni faktor - povecani broj sedmica vezbanja Geogebre (6 sedmica vezbanja, u odnosu na 4 sedmice vezbanja u 2. grupi studenata). Posle perioda vezbanja, koriscenjem Upitnika (konstruisanog za potrebe istrazivanja), kao i petostepenih skala procene Likertovog tipa, izvrseno je ispitivanje misljenja studenata obe grupe o funkcionalnosti programskog paketa Geogebra u kreiranju interaktivnih bajki.
Rezultati istrazivanja su pokazali da postoji pozitivan efekat vezbanja u Geogebri na kreiranje interaktivnih bajki (studenti iz grupe u koju je uveden eksperimentalni faktor pozitivnije su procenjivali Primenljivost programa Geogebra od studenata iz kontrolne grupe, koja je manji broj sati vezbala Geogebru). Slican rezultat je bio i na podrucju Upotrebljivost matema
Na tragu bajke Babina Bilka (bajka je zapisana 1957. godine u Gorjanima kraj Đakova; zapisala Maja Bošković-Stulli; kazivao Stipan Lović, rođen 1894.) razmotrit ćemo još neke bajke o mladoženjama ...životinjama (arhetip Ljepotica i zvijer) i ženama životinjama i njihove interpretacije: totemističke (npr. Boria Sax), psihoanalitičke (npr. Bruno Bettelheim), feminističke (npr. Heide Göttner-Abendroth) te ekofeminističke interpretacije i kontekst mitske zoofilije (npr. Midas Dekkers). Kontekstualno ću interpretirati i igrano-dokumentarni film Petra Oreškovića Babina Bilka (emisija pučke i predajne kulture, 2012.) u kojemu su uloge tumačili članovi Kulturno-umjetničkog društva Gorjanac.
Pritom u kontekstu bajke o zmiji mladoženji ističem Nodilovu interpretaciju koja navedeni mitem ne povezuje s Apulejevom bajkom o Amoru i Psihi (Zlatni magarac) već ga, u kontekstu Müllerove mitologije prirode, postavlja u paralelizam s rgvedskim predodžbama o Agniju.
The paper deals with the prompt, intense, diverse, and contradictory Croatian reception of the lives and works of Jacob and Wilhelm Grimm. After a short overview of early nineteenth-century ...references to the Grimms in Croatian daily newspapers, cultural magazines and professional and academic journals, the paper focuses on the history of Croatian translations and adaptations of their tales. The prompt reception of the brothers’ work in the field of nineteenth-century Croatian scholarship, politics, and culture is juxtaposed to the relatively delayed appearances of the translations and adaptations of their tales, Besides, even when published, the Croatian versions were hardly ever attributed to the Grimms prior to the early twentieth century. During the second half of the nineteenth century, individual tales were translated, adapted and published in Croatian children’s magazines and books of stories almost a hundred times, with virtually no references to the brothers (there is only one exception) or to their original collection. The paper presents the first Croatian appearances of tales that can be traced to the Grimms’ original work, Kinder- und Hausmärchen, i.e. the nineteenth-century Croatian translations or adaptations of individual tales which were mostly not attributed to the Grimms, but rather presented as stories, anonymous tales or vernacular (Croatian, Slavic, etc.) folktales. These adaptations and retellings are considered from the perspective of a complex relationship between cultures, literatures, and translation practices, particularly with reference to the ideas of original work, authorship and anonymity.
U radu se uvidom u dostupne izvore povezuju motivi čeških legendi prisutni u
pojedinim bajkama Božene Němcové, u svrhu osvjetljavanja njihove uloge u kontekstu
češkog narodnog preporoda. Češke ...narodne legende, kao dio češke narodne
književnosti, imale su velik utjecaj na književno stvaralaštvo Božene Němcové.
Književnica ih je smatrala iznimno važnima te su joj bile inspiracija za bajke pomoću
kojih je, kao aktivna pripadnica češkog narodnog preporoda, željela probuditi
nacionalnu svijest Čeha. Rezultati usporedbe motiva pojedinih čeških legendi
u kontekstu njihove povezanost s bajkama Božene Němcové pokazuju čestu
prisutnost motiva broja tri, karakteristične obiteljske odnose – troje djece u
obitelji od kojih najmlađe predstavlja ispravne moralne vrijednosti prihvaćene u
društvu, zatim uporabu poganskih i kršćanskih te motiva zlatnog čarobnog predmeta,
kao i motiva češke kulture kao što su pjesma i ples.
Kvalitativno istraživanje u kojem je sudjelovalo 36 studenata Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Banjoj Luci i Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Primorska provedeno
je 2020. godine, a cilj mu je bio ...ispitati metodičke elemente nastave u kontekstu
situacijskoga učenja studenata tijekom pandemije COVID 19. U studiji, zasnovanoj
na idejama o razvojnim istraživanjima i na interpretativnom pristupu, primijenjen
je introspektivni pisani intervju i putem tematske analize sadržaja izdvojene su tri
ključne, međusobno povezane kategorije (emocionalna komponenta metodičkoga
pristupa, angažman studenata i metodički elementi u kontekstu šire zajednice;
metodički elementi u književnim aktivnostima studenata), od kojih se emocionalna
komponenta prikazala najdominantnijom. Implikacije istraživanja ukazuju
na potrebu da se više pozornosti posveti emocionalnoj dimenziji procesa učenja
studenata, kao i njihovoj potrebi za djelovanjem u zajednici preuzimajući aktivniju
ulogu uz pomoć kontekstualiziranoga, konstruktivističkoga metodičkoga modela
sveučilišne nastave.
Iako zastrašujuća sudbina mlade Karen u „Crvenim cipelicama“ Hansa Christiana Andersena priču čini prilično „neprikladnom“ za suvremenu dječju publiku, utjecaj spomenute bajke i dalje je zamjetan u ...suvremenim slikovnicama za mlade čitatelje. U ovome se radu istražuju izravne adaptacije „Crvenih cipelica“, kao i tekstovi koji u vlastite priče o djevojaštvu i baletu upliću teme i motive iz Andersenove bremenite bajke. Konkretno, u radu se razmatraju ideološke implikacije reprodukcija Andersenove priče i predodžaba te stupnjevi revizija nužnih za stvaranje odmaka od određenih, napose rodnih, problema izvornika.
U radu se nastoje usporednom analizom bajki i priča prikazati zajednička obilježja stvaralaštva H. Ch. Andersena i S. Škrinjarić. Poseban je naglasak na motivima i likovima preuzetim iz prirode; ...priroda je izvor inspiracije, poprište čudesnih zbivanja i glavni lik. Oboje kroz likove biljaka, životinja, vjetrova, snijega i snjegovića, godišnjih doba i mjeseci, alegorijom i antropomorfizacijom, progovaraju o ljudima, ljudskim osobinama, patnjama i radostima, iznoseći vlastita životna iskustva, projicirajući ljudske odnose u društvu. Česti su formulaični početci i završetci, skloni su ponavljanju likova i motiva u više priča, oboje imaju notu didaktičnosti i sentimentalnosti, ali se ipak razlikuju poimanjem života i životnih ciklusa te osebujnim i prepoznatljivim stilom.
Kroz tri epizode serije Arhetip modern bajke, u zagonetnom svetu mašte i stvarnosti pričaju se ozbiljne priče o arhetipovima, simbolima, spoznajama dobra i zla.
Urednik:Nataša Nešković
Autor: Sunčica ...Jergovic: scenario i režija
Montaža: Ana Đurković
Kako pristupiti rasvetljaju pojma mašte i afektivnih činilaca nase imaginacije u nečemu već a priori imaginarnom, po svojoj genetskoj provenijenciji, kao što je filmski prizor, odnosno digitalna slika i zvuk.
Ne može se izbeći asocijacija na uvek važeću sintagmu arnhajmovske istine : mass age -massage,: već sam medij je poruka.
U osnovnoj i najlapidarnijoj definiciji kadra, od Plaževskog na ovamo, jezikom filma konstituisan pojam kadra (le cadre) je, ipak odabir delića stvarnosti, okvir koji imanentno sadrži individualan čin samim aktom oivičenja slike, tj.njenog deljenja od celine realiteta prikaza, pa tako i može nositi specifičan kod semantičke vrednosti, kada je imaginativan, naravno, po estetičkim kategorijama i evaluacijama.
U ovoj vrsti pozitivnog simulakruma, ne može biti bolji segment za aktuelno razmišljanje o granicama imaginacije i istine u savremenim medijima, odnosno savremenom globalnom okruženju, od originalne audiovizuelne forme kroz čiju prizmu posmatramo bajku i kao mit i kao imaginaciju te istražujemo njen sveukupni uticaj na ličnost.
Sve može biti bajka, čak i lažna, amoralna floskula politizovana političkim lobijima postojećih savremenih zona moći, no ta bajka nema autentiku stvaralačkog čina, niti humanost svog artificijelno-istorijskog entiteta koji je uvek aktuelan i reinkarnativan u etičkom naporu pravog umetnika.
Dakle, mi istražujemo u uslovima kreativne stvaralačke slike, modalitetima audiovizuelnog medija, filmskim jezikom, upravo arhetip bajke, koji svojom psihodinamikom uvek egzistira i u koji se sklanja savremeni čovek kada je umoran od laži i simulacija u kojima, čak i nesvesno učestvuje tokom svog globalnog postojanja . Lekoviti napor umetničkog delovanja menja granice istina i otvara portale između različitih dimenzija, te uobličava stvarnost.
Arhetip moderne bajke je možda traktat o novim oblicima imaginacije, koji mogu biti prisutni u medijskoj paleti digitalnog sveta savremenog čoveka i koji može pokrenuti njegove pozitivne, maštovite, arhetipske, kreativne psiho energije a sačuvati ga od neistine, osveštavanjem postupka konzumacije medijskih sadržina.
Takav autentičan eksperiment smo želeli da predstavimo u ovoj formi, nadamo se i rasvetlimo ovaj pojam i delovanja istog u kolektivnom nesvesnom svih nas, i konzumenata - gledalaca kao i kreativnog ansambla koji je realizovao ovaj projekat.
Arhetip moderne bajke nastupa medijski sublimno i savremeno , iako arhaičnim česticama podiže naš afektivni tonus.
Bajkoviti svijet Božene Nĕmcove utemeljen je na češkim i slovačkim narodnim bajkama koje je autorica upoznala u djetinjstvu boraveći na selu kod bake. Poput Charlesa Perraulta i braće Grimm i Nĕmcová ...stvara inačice i objelodanjuje u zbirci Narodne bajke i predaje (Národní báchorky a pověsti) 1846. godine. Bajke Božene Nĕmcove ne donose novine u klasične bajke, ali ih bogate maštovitim likovima i događajima.
PDF
