Digitalna transformacija financijskog sektora na globalnom tržištu snažno napreduje. Fin-Tech kompanije sve više konkuriraju ili čak u potpunosti zaobilaze postojeći financijski sektor, primarno ...banke. Taj trend vidljiv je i u Republici Hrvatskoj, gdje se sve više pojavljuju nova poduzeća i njihovi inovativni financijski proizvodi. U cilju provjere spremnosti hrvatskih banaka na digitalnu transformaciju te implementaciju novih proizvoda i usluga, kroz provedeno kvalitativno istraživanje (intervjui s deset relevantnih sugovornika iz područja bankarstva i Fin-Tech kompanija) provjeren je utjecaj Fin-Tech kompanija koji su van bankarskog sektora, na sam bankarski sustav. Dodatna je pozornost tijekom istraživanja posvećena procjeni jesu li banke i Fin-Tech kompanije na hrvatskom tržištu prepoznale aktualne potrebe svojih klijenata, koliko im se dobro prilagođavaju te mogu li banke i dalje biti lideri u digitalnoj transformaciji Republike Hrvatske. Što se tiče prilagođavanja potrebama klijenata, manji dio sudionika istraživanja smatra kako će se portfelj usluga banaka tek nadopunjavati novim proizvodima i uslugama, dok ipak veći dio sudionika istraživanja smatra kako će u idućih 5 godina, postojeće prvenstveno platno prometne usluge banaka i kartičarskih kuća biti zamijenjene posve novim poslovnim modelima. Predstavnici banaka uočavaju jak utjecaj Fin-Tech kompanija na globalnom tržištu, no smatraju da u Republici Hrvatskoj oni ipak imaju manji utjecaj. Također, smatraju da se banke generalno dobro prilagođavaju novoj situaciji te da će i dalje ostati lideri digitalne transformacije. Tu poziciju zadržat će prvenstveno zbog svoje veličine i količine kapitala kojom raspolažu u procesu izgradnje percepcije sigurnosti svog poslovanja koja je hrvatskim korisnicima i dalje iznimno bitna. Na temelju rezultata provedenog istraživanja dane su preporuke daljnjih aktivnosti vezenih uz digitalnu transformaciju, koje bi banke trebale provesti u cilju zadržavanja vodeće pozicije na hrvatskom tržištu financijskih usluga.
U ovome ćemo radu prikazati na koji se način obilježava koordinacija, i koordinacija surečenica i koordinacija skupina (engl. phrases), u ovisnosnim bankama stabala. Banke stabala temelje se na ...ovisnosnim pristupima sintaksi i preduvjet su za oblikovanje parsera, alata za automatsko sintaktičko označavanje rečenica. Posebno ćemo se pozabaviti označavanjem koordinacije unutar projekta Universal Dependencies (UD) (https://universaldependencies.org/). Projekt UD teži ujednačenome označavanju gramatičkih struktura u jezicima svijeta. Dosad je u sklopu projekta prikupljeno gotovo 200 banaka stabala za više od 100 jezika, među kojima je i jedna hrvatska ovisnosna banka stabala ‒ Croatian UD. Prije nje za hrvatski je izrađena i Hrvatska ovisnosna banka stabala ‒ HOBS (hobs.ffzg.hr), pri čijemu se obilježavanju slijedio pristup primijenjen pri izradi Praške ovisnosne banke stabala. Pristup primijenjen u izradi tih dviju banaka stabala razlikuje se u obilježavanju određenih sintaktičkih struktura. Prikazat ćemo temeljne razlike u obilježavanju koordinacije u dvjema hrvatskim ovisnosnim bankama stabala, a zatim ćemo se usredotočiti na problematične slučajeve koordinacije i rješenja za njihovo označavanje u dvjema bankama stabala te pokazati koje su prednosti i nedostaci ponuđenih rješenja.
Ulaskom u digitalno doba digitalne tehnologije oblikuju nove načine poslovanja i korištenja financijskih usluga. Pojava digitalnih banaka i odgovarajućih aplikacija, te u konačnici i priče o ...digitalnim i kriptovalutama, svjedoče ubrzanim promjenama u pružanju financijskih usluga. S temeljnim promjenama u financijskom poslovanju dolazi i potreba za prilagodbama financijskih institucija novim tehnikama u marketingu, odnosno digitalnom marketingu. Cilj ovog rada je pokazati kako i koliko banke koriste aktivnosti digitalnog marketinga i koji utjecaj on ima na financijski rezultat. Rad identificira ključne pokazatelje uspješnosti rada i poslovanja banaka, te istražuje trendove za minimalno polovinu od ukupnog broja banaka na području Bosne i Hercegovine u zadnjih pet godina. Pored navedenog, rad istražuje aktivnosti digitalnog marketinga koje banke koriste u svakodnevnom poslovanju, s posebnim naglaskom na prisutnost na društvenim mrežama, optimizaciji pretraživača (SEO), oglašavanju putem tražilice te blog i content marketinga. Također, rad identificira najviše korištene aktivnosti digitalnog marketinga, kao i najviše korištene društvene mreže u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini, te istražuje način na koji banke koriste vlastite kanale komunikacije s klijentima kroz mobilne aplikacije i oglašavanje unutar njih.
Authors who criticize fair value accounting (FVA) claim that the use of fair value accounting as a measurement attribute had essential impact on the origin, spreading and strengthening of actual ...global financial crisis. Similar outlook towards the possible impact of fair value accounting on the stability of global financial system and real economy was previously expressed by the European Central Bank (ECB), in its notes and assumptions. In the light of above mentioned criticism, of great number of researches and ongoing debates over the FVA issue, in the center of the world accounting and financial community currently are requirements for a deep reform and even withdrawal of FVA standards. In this work we analyze the correctness of such statements and the impact of fair value accounting on the EU and USA banks financial results before and during the crisis. We will try to answer the questions - Whether the use of fair value accounting contributed to originating and strengthening of the current financial crisis? Would the market have reacted differently if the banks hadn't shown financial losses during 2008? Should regulatory institutions still insist upon the use of fair value?
The analysis is based on the secondary data. Sources of secondary data for this topic are surveys, organizational records and data collected through qualitative research in literature.
The present financial crisis, starting in the year 2000 with the dot.com bubble break out, lately evolved into something very peculiar and different from any previous historical cyclical turmoil, as ...considered in our political economy models: Classical, Austrians, Keynesians Monetarist and post Keynesians. Such approaches cannot be seen as appropriate to explain an epochal change in the world economy but simple temporary economic disorders. The new age of turbulence, as Greenspan used to say Greenspan (2007), seems to require a central authority as a regulator of most financial flows and markets and a framework of new rules related to new financial products, new trading rules of markets and financial institutions, mostly banks and trading platforms to pursue the long hoped goal for economic growth in general stability background.Recently, the overlapping prevailing global market has shadowed most local markets and productions, as some low cost Asian Countries industrial production hubs have globally crowded out most western industrial areas.
Hrvatski bankovni sektor karakterizira visok stupanj koncentracije. Nekoliko velikih međunarodnih bankovnih grupacija drži glavninu imovine hrvatskog bankovnog sektora kroz vlasništvo najvećih banaka ...koje imaju dominantnu ulogu i relativno značenje u bankovnom sektoru, ali i u ukupnom financijskom sustavu s obzirom na njegovu izrazitu bankocentričnost i značenje bankovnih kredita kao najvažnijih eksternih izvora financiranja. Iz navedenog proizlazi i važna ekonomska uloga velikih banaka u Republici Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću hrvatske su banke, kao i drugdje u svijetu, poslovale u iznimno izazovnom financijskom i makroekonomskom okruženju. Prelijevanje financijske krize 2008. godine na ekonomsku sferu u Republici Hrvatskoj je za posljedicu imalo dugotrajnije razdoblje recesije, a koja se značajnije odrazila na poslovnu politiku, pokazatelje poslovanja i konkurentnost banaka. Postrožavanje kreditnih uvjeta i suzdržanost od kreditiranja dodatno je produbilo razmjere krize, a u postkriznom razdoblju banke su primarno bile orijentirane na čišćenje bilanci od loših kredita. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji obilježilo je stupanje na snagu i ostatka povezanih regulatornih odredbi pored primjene strožih regulatornih pravila uspostavljenih kao odgovor na krizu. U fokusu analize provedene za potrebe ovog rada je uloga, položaj i poslovanje velikih hrvatskih banaka kako bi se utvrdila uspješnost njihovog poslovanja, ali i utjecaj na rezultate poslovanja cjelokupnog hrvatskog bankovnog sektora s obzirom da zauzimaju visok udio u ukupnoj imovini. Za tu svrhu, primijenjena je deskriptivno statistička analiza izabranih financijskih pokazatelja poslovanja 5 velikih hrvatskih banaka u privatnom vlasništvu u razdoblju od 2012. do 2019. godine, a rezultati koje su interpretirani u usporedbi s financijskim pokazateljima ostvarenim na razini cjelokupnog bankovnog sektora uzimajući u obzir sve specifičnosti poslovnog okruženja u promatranom razdoblju. Dodatno se komparativnom analizom utvrđuje koje velike banke pritom prednjače uz ukazivanje na čimbenike i poslovnu strategiju koji se detektiraju kao potencijalno najznačajniji razlog ostvarenih rezultata i pokazatelja poslovanja. Rezultati istraživanja omogućuju bolje razumijevanje poslovnih rezultata, uloge i značenja velikih banaka u hrvatskom financijskom sustavu i njihovo značenje za cjelokupnu ekonomiju, posebice u razdobljima izraženijih promjena i nestabilnosti na financijskom tržištu i u makroekonomskom okruženju.
Individualism within conformity Naim, C.M.
The Indian economic and social history review,
01/2011, Letnik:
48, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Islamicate societies produced an abundance of texts laying down Adab or rules for correct/ideal behaviour in professional and personal life. That literature, avidly read and invoked in South Asia ...too, gives one an impression that conformity must have been the rule. One must then ask: were there any efforts to not conform, and be more individualistic? And if there were, how did the society at large respond? This article traces a brief history of one form of acceptable individualism called waz’dari, which was for a while in the nineteenth century a notable feature of the Islamicate elite society at Delhi and Lucknow, and is still considered a cherished value by many. From it we learn that minor breaches in the observance of normative protocols were not only considered acceptable but were in fact admired if they were committed with elaborate consistency, instead of randomly or at whim. In other words, ‘consistency in non-conformity’ was also a cherished value for the civilised men of Delhi and Lucknow, though it may not have been an ideal for all. In fact, for some, it was seen as an obstacle in the path of the same elite’s progress.
PDF
