For decades, a new type of terrorism has been quietly gathering ranks in the world. America's ability to remain oblivious to these new movements ended on September 11, 2001. The Islamist fanatics in ...the global Salafi jihad (the violent, revivalist social movement of which al Qaeda is a part) target the West, but their operations mercilessly slaughter thousands of people of all races and religions throughout the world. Marc Sageman challenges conventional wisdom about terrorism, observing that the key to mounting an effective defense against future attacks is a thorough understanding of the networks that allow these new terrorists to proliferate. Based on intensive study of biographical data on 172 participants in the jihad,Understanding Terror Networksgives us the first social explanation of the global wave of activity. Sageman traces its roots in Egypt, gestation in Afghanistan during the Soviet-Afghan war, exile in the Sudan, and growth of branches worldwide, including detailed accounts of life within the Hamburg and Montreal cells that planned attacks on the United States. U.S. government strategies to combat the jihad are based on the traditional reasons an individual was thought to turn to terrorism: poverty, trauma, madness, and ignorance. Sageman refutes all these notions, showing that, for the vast majority of the mujahedin, social bonds predated ideological commitment, and it was these social networks that inspired alienated young Muslims to join the jihad. These men, isolated from the rest of society, were transformed into fanatics yearning for martyrdom and eager to kill. The tight bonds of family and friendship, paradoxically enhanced by the tenuous links between the cell groups (making it difficult for authorities to trace connections), contributed to the jihad movement's flexibility and longevity. And although Sageman's systematic analysis highlights the crucial role the networks played in the terrorists' success, he states unequivocally that the level of commitment and choice to embrace violence were entirely their own.Understanding Terror Networkscombines Sageman's scrutiny of sources, personal acquaintance with Islamic fundamentalists, deep appreciation of history, and effective application of network theory, modeling, and forensic psychology. Sageman's unique research allows him to go beyond available academic studies, which are light on facts, and journalistic narratives, which are devoid of theory. The result is a profound contribution to our understanding of the perpetrators of 9/11 that has practical implications for the war on terror.
Jihadist ideology inspires a diverse and decentralized collection of radical groups to fight alleged enemies of Islam and to attempt to ôrestoreö a holy caliphate to unite Muslim peoples across the ...Middle East, Africa, and Asia. Islamic Radicalism and Global Jihad provides unique insights into the philosophical foundations, strategic vision, organizational dynamics, and tactics of the modern jihadist movementùwith specific attention to its primary driver, Al-QaÆida. Springer, Regens, and Edger draw heavily on Arabic language sources seldom seen in the West to explain what jihadists want and how radical thinkers have distorted the teachings of Islam to convince followers to pursue terrorism as a religious duty. With sophisticated and systematic analysis, the authors lead their readers on a fascinating intellectual journey through the differing ideas, goals, and vulnerabilities of the jihadist movement as it has evolved over time. The authors also impart wisdom from their own professional experience with terrorism, counterinsurgency, and intelligence to provide scholars, students, counterterrorism professionals, and general readers with this accessible overview of key radical Islamic thinkers and todayÆs jihadists.
S gledišta muslimanske tradicijske intelektualnosti osnova odnosa među ljudima jest mir. Primjena sile se ne isključuje ako ne postoji ni jedna druga održiva alternativa za odbijanje nasilja. ...Utvrđeni su načini upotrebe sile i postupanja prema nasilniku.
U Kur’anu Časnom izraz „mir“ (ar. silm), sa svojim izvedenicama, spominje se
više od stotinu puta. Mir je izvorna i utočišna narav ukupnog postojanja. Sva kretanja
i mnoštva svjedoče mir i jednost. Zato pojmu „mir“ u zemaljskim ili svjetskim kategorijama više odgovaraju pojmovi „sklad“ i „harmonija“. Svi pojedinačni odnosi – bilo oni
između čovjeka i čovjeka, bilo između čovjeka i svijeta, bilo između čovjeka i društva
– uvijek imaju jedan i isti mir po kojem jesu.
Riječ „rat“ (ar. harb) s izvedenim oblicima spominje se u Kur’anu Časnom šest
puta. Rat, kojim je ispunjena „ovosvjetskost“, remećenje je mira pa nije poželjan sam po
sebi. On je zakonit samo kad se njime potvrđuje mir i pomaže istini protiv laži. U ratu
se suprotstavljaju vojske a ne narodi i, stoga vodi se samo protiv onih koji sudjeluju u
aktivnom neprijateljstvu. To se neprijateljstvo objektivno ograničava na ratište. Vrijeme trajanja rata je ograničeno ispunjenjem njegova cilja, a on je odbijanje agresije i
obuzdavanje oholosti agresora
Pojam nova evangelizacija je skovan u novije vrijeme. Još je u procesu sadržajnog
pročišćavanja unutar katoličke teologije. U ovom članku se prvo traži adekvatan
odgovor na pitanje: Što on znači a ...što ne znači u katoličkom poimanju? Iskristalizirani
odgovor služi kao polazište u pojmovno-sadržajnom istraživanju u pravoslavnom i
islamskom razumijevanju. Na kraju se povlače određene pozitivne i negativne moguće
aplikacije toga sadržaja na bosansko-hercegovačko društvo iz ekumenskog i dijaloškog
kuta.
What are the motives behind Osama bin Laden's and Al-Qaeda's jihad against America and the West? Innumerable attempts have been made in recent years to explain that mysterious worldview. InLandscapes ...of the Jihad, Faisal Devji focuses on the ethical content of this jihad as opposed to its purported political intent. Al-Qaeda differs radically from such groups as Egypt's Muslim Brotherhood and Indonesia's Jemaah Islamiyah, which aim to establish fundamentalist Islamic states. In fact, Devji contends, Al-Qaeda, with its decentralized structure and emphasis on moral rather than political action, actually has more in common with multinational corporations, antiglobalization activists, and environmentalist and social justice organizations. Bin Laden and his lieutenants view their cause as a response to the oppressive conditions faced by the Muslim world rather than an Islamist attempt to build states.
Al-Qaeda culls diverse symbols and fragments from Islam's past in order to legitimize its global war against the "metaphysical evil" emanating from the West. The most salient example of this assemblage, Devji argues, is the concept of jihad itself, which Al-Qaeda defines as an "individual duty" incumbent on all Muslims, like prayer. Although medieval Islamic thought provides precedent for this interpretation, Al-Qaeda has deftly separated the stipulation from its institutional moorings and turned jihad into a weapon of spiritual conflict. Al-Qaeda and its jihad, Devji suggests, are only the most visible manifestations of wider changes in the Muslim world. Such changes include the fragmentation of traditional as well as fundamentalist forms of authority. In the author's view, Al-Qaeda represents a new way of organizing Muslim belief and practice within a global landscape and does not require ideological or institutional unity. Offering a compelling explanation for the central purpose of Al-Qaeda's jihad against the West, the meaning of its strategies and tactics, and its moral and aesthetic dimensions,Landscapes of the Jihadis at once a sophisticated work of historical and cultural analysis and an invaluable guide to the world's most prominent terrorist movement.
The Internet is an increasingly important source of information for many people in the Muslim world. Many Muslims in majority and minority contexts rely on the Internet as a primary source of news, ...information and communication about Islam. As a result, a new media culture is emerging which is having a significant impact on areas of global Muslim consciousness. Post- September 11th, this phenomenon has grown more rapidly than ever. Gary R. Bunt provides a fascinating account of the issues at stake, identifying two radical new concepts: Firstly, the emergence of e-jihad ('Electronic Jihad') originating from diverse Muslim perspectives - this is described in its many forms relating to the different definitions of 'jihad', including on-line activism (ranging from promoting militaristic activities to hacking, to co- ordinating peaceful protests) and Muslim expression post 9/11. Secondly, he discusses religious authority on the Internet - including the concept of on- line fatwas and their influence in diverse settings, and the complexities of conflicting notions of religious authority.
Muslimani s ogorčenjem odbacuju izjave nekih političara i pisanje medija na Zapadu nakon terorističkog napadu u New Yorku iz kojih izlazi kao da islam odobrava ubijanje nevinih. Dio zbrke dolazi zbog ...toga što je Muhamed osnovao monoteističku religiju i novu državu. Muslimanski teolozi izvode iz Muhamedovih postupaka i učenja Kur'ana (50,8) da je islam religija i država. Džihad je prvenstveno moralni napor na Božjem putu, ali i pravedni rat (2,190-192; 4,89-91). Kur'an izričito računa s religijskim pluralizmom (2,256; 11, 118-119) te osuđuje bezrazložno nasilje (49, 13). U službenim izjavama povodom 11. 9. 2001. muslimanske institucije u svijetu i BiH odbacuju terorizam nad nevinima u ime islama, ali ne smatraju terorizmom oružani otpor novim kolonizatorima i njihovim domaćim suradnicima. Muslimanski teolozi BiH izražavaju spremnost na življenje u sekularnoj državi. U članku se izričito navode misli iz radova A. Alibašića, S. Balića, M. Cerića, E. Karića i F. Karčića. Žale zbog „tribalizma" muslimana doseljenih u europske zemlje koji se presporo organiziraju na razini pojedine države i Europe. Sami sebe i druge potiču na integraciju uz njegovanje muslimanskog identiteta. F. Karčić izjavio je da je Povelja europskih muslimana od 15. 1. 2008. velika pomoć za socijalno integriranje bez asimilacije. Autor smatra da se teroristički napadi ne smiju ignorirati, ali ni pripisivati svim muslimanima. Kršćani i muslimani trebali bi u pluralnoj Europi pokazivati kako ih vjera osposobljava za konstruktivno življenje i djelovanje u pluralnom društvu, čuvati se stereotipnih osuda i graditi mostove povjerenja.
Proglašenje kalifata Islamske države prvoga dana mjeseca ramazana prošle godine moglo bi se pokazati kao najvažniji događaj na političkoj pozornici Bliskog istoka od početka arapskog proljeća 2011. ...godine.
Članak želi upozoriti na dublji, duhovni smisao poimanja mučeništva u islamu. Prema samoj etimologiji riječi, mučenik (šehid) prije svega je svjedok, a islam je egzistencijalni čin vjere koji ...uključuje potpuno predanje i služenje Bogu Jedinomu i Milosrdnomu, kojeg je musliman kao vjernik pozvan nasljedovati u Njegovim najboljim svojstvima. Islamski se fundamentalizam uglavnom služi kuranskim govorom kao izgovorom za svoja teroristička zlodjela čija glavna svrha nije religiozne, nego političke i ideološke naravi. Plemenita metafizika Kurana biva na taj način posve iskrivljena, a islam gubi svoje izvorno poslanje u službi mira (saläm) i pobožanstvenjenja čovječanstva. Ovo razmišljanje želi biti i svojevrstan spomen desetoj obljetnici mučeničke smrti trapističke braće iz Tibhirina u Alžiru koje su, iako su bili istinski prijatelji muslimana s kojima su godinama dijelili svakodnevni život, neki islamistički ekstremisti oteli u ožujku 1996. i na najokrutniji način pogubili dva mjeseca poslije. Usprskos zgroženosti, njihovo je mučeništvo postalo plod milosti koji je mnoge muslimane i kršćane potaknuo da nastave iskreni bratski dijalog u konkretnim prilikama.
Rad se bavi fenomenom politizacije islama u arapskom svijetu. U nastojanju da se ponudi odgovor na pitanje o razlozima zbog kojih se islamski pokret u zadnja tri desetljeća uspio nametnuti kao glavna ...opozicijska snaga autoritarnim arapskim režimima, u radu je ponuđena analiza njegovih sociostrukturalnih i ideoloških uzorka na što se nadovezao prikaz temeljnih ideja i koncepata ideologije političkog islama. Jedna od teza rada jest da politički islam ne predstavlja povratak tradicionalnim formama islamskog aktivizma već bitno moderni religiopolitički pokret kojeg je generirala duboka strukturalna kriza koja je zahvatila arapska društva neposredno nakon trećeg arapsko-izraelskog rata. Analiza je također pokazala da islamski pokret ne predstavlja uniformni, monolitni pokret. On uključuje mnoge trendove i usmjerenja i obuhvaća široki opseg diskursa i aktivizma koji se kreću od umjerenog pluralizma i prodemokratske pozicije do ekstremnog radikalizma i netolerantnog unitarizma. Ipak, multiplu matricu islamističkih organizacija, grupa i stranaka treba promatrati kao, u konačnici, jedinstvenu jer su usprkos mnogim razlikama u ideologiji, strategiji i taktici sve one predane zajedničkom cilju – islamizaciji društva i uspostavi islamske države u kojoj je suverenost Boga praktički priznata kroz proglašenje Šerijata kao jedinog izvora zakona. Otuda i nepovjerenje spram kapaciteta umjerenog krila islamističkog pokreta da prihvati temeljna načela demokracije. Zaključak je rada da u njihovom mišljenju i praksi postoji niz nejasnoća i dvosmislenosti glede nekih važnih pitanja koja se tiču demokratske politike i da će tek njihovo razrješenje odrediti da li će umjerena struja unutar islamskog pokreta imati pozitivnu ili negativnu ulogu u budućem političkom životu arapskog svijeta.
