Cherry cultivation has a long tradition in Bosnia and Herzegovina mainly due to favorable climatic conditions for cherry growing in this region. However, current cherry production is insufficient ...because of prevailing old cultivars and rootstocks. Modern intensive production of sweet cherry (Prunus avium L.) requires planting of high quality cultivars on dwarfing rootstocks planted in high density orchards. Cherry rootstock breeding programs worldwide require data on tolerance and performance of their rootstocks in different climatic conditions. Therefore, the influence of two cherry rootstocks ('Gisela 5 and 'Santa Lucia 64') on phenological events (blooming), growth and pomological properties of two cherry cultivars ('Stella' and 'Burlat') planted in modern orchard (managed according to standard commercial practice for integrated fruit production), near Sarajevo was evaluated. The trees grafted on 'Gisela 5' rootstocks were planted in 2004 and on 'Santa Lucia 64' in 2005. All tress were trained in a spindle system and the analyzed parameters were monitored in 2010. Rootstocks greatly influenced blooming time, growth and fruit characteristics of both investigated cultivars. The weaker rootstock was 'Gisela 5', which stimulated earlier blooming and caused statistically significant better fruit characteristics (fruit size, % flesh of fruit as well as total soluble solids content in fruit). The results of the analysis showed that both cherry cultivars reached better fruit quality on 'Gisela 5'. 'Stella' had better fruit quality than 'Burlat'. 'Santa Lucia 64' proved a better rootstock for 'Burlat' than for 'Stella'.
Gojenje češenj v Bosni in Hercegovini ima dolgo tradicijo. Glavni razlog so ugodne klimatske razmere za gojenje češenj. Vendar pa je trenutna pridelava češenj premajhna zaradi starih sort in njihovih podlag. Sodobna intenzivna pridelava češenj (Prunus avium L.) zahteva sajenje visokokakovostnih sort na šibkih podlagah v nasadih z gostim sajenjem. Programi vzgoje novih češnjevih podlag po svetu potrebujejo podatke o odpornosti in obnašanju podlag v različnih klimatskih razmerah. Ugotavljali smo vpliv dveh češnjevih podlag ('Gisela 5' in 'Santa Lucia 64') na fenološke lastnosti (cvetenje), rast in pomološke lastnosti dveh češnjevih sort ('Stella' in 'Burlat'), ki sta bili posajeni v sodobnem nasadu blizu Sarajeva, oskrbovanem po načelih integrirane pridelave. Drevesa na podlagi 'Gisela 5' so bila posajena leta 2004 in na podlagi 'Santa Lucia 64' leta 2005. Drevesa smo opazovali v letu 2010, vzgojena so bila v gojitveni obliki vretenast grm. Podlagi sta značilno vplivali na cvetenje, rast in na značilnosti plodov pri obeh obravnavanih sortah. Šibkejša podlaga je bila 'Gisela 5', kjer je bilo cvetenje zgodnejše in plodovi so imeli boljše značilnosti (velikost ploda, delež mesa kakor tudi vsebnost suhe snovi v plodu). Analiza je pokazala, da sta obe češnjevi sorti razvili bolj kakovostne plodove na podlagi 'Gisela 5'. Sorta 'Stella' je imela kakovostnejše plodove kot sorta 'Burlat'. Za sorto 'Burlat' je podlaga 'Santa Lucia 64' bolj primerna kot za sorto 'Stella'.
Poljski jasen (PJ, Fraxinus angustifolia) važna je vrsta stabla zbog svojeg brzog rasta i vrijednog drva, U posljednjih pedeset godina u Turskoj nizinska prirodna sastojina PJ pretvorena je u čiste ...plantaže PJ, Međutim, malo se zna o utjecaju intenziteta proreda na debljinski prirast različitih dijelova debla u čistim plantažama PJ u Turskoj. Prorjeđivanje je najvažnija praksa u uzgoju sastojina listača te može rezultirati većom debljinom stabla, povećanim tehničkim obujmom, vrijednosti međuprihoda, skraćenim vremenom ophodnje i poboljšanom kvalitetom debla, Reakcija na prored može se razlikovati uzduž debla. Prored može imati izravan utjecaj na oblik i građu preostalih stabala. Budući da utjecaj proreda na debljinski prirast na različitim visinama uz deblo nije razjašnjen, potrebna su daljnja istraživanja. Cilj ovoga rada je istražiti utjecaje različitog intenziteta proreda na promjer i debljinski prirast na različitim visinama uzduž debla vladajućih i suvladajućih stabala jasena. Godine 2005., proveden je eksperiment prorjeđivanja s tri intenziteta proreda (kontrolni: 0%, umjereni: 19%, jači: 28% temeljnice uklonjeno) na plantažama PJ s gustoćom nasada 3,7x3,7 i 22 godine starosti u Adapazarı, Turska, Sedam godina nakon proreda, posječeno je ukupno 25 stabala koja predstavljaju vladajuća i suvladajuća stabla, te nakon uklanjanja grana s debla, uzeti su uzorci od oko 4-5 cm debljine s različitih visina (0,30 m, 1,30 m, 3,30 m, 5,30 m, ,,, i 21,30) radi analize presjeka. Nakon proreda 2005, godine, prsni promjer (d1,30) bio je sličan u smislu tretiranja za suvladajuća (23,6 cm) i vladajuća stabla (27,8 cm) u preostaloj sastojini, Vrijednost d1,30 iz 2012, godine i prirast d1,30 suvladajućih stabala u umjerenom i jačem tretiranju bili su slični i veći od kontrolnih vrijednosti. Sedmogodišnji prirast d1,30 dominantnih stabala bio je sličan kontrolnom i umjerenom tretiranju te je bio 16% manji od jačeg tretiranja (6,9 cm). Najveći debljinski prirast u svim tretiranjima kod vladajućih i suvladajućih stabala pronađen je na visini od 0,30 m i 17,30 m (7,50 cm kod vladajućih i 5,63 cm kod suvladajućihs tabala). Debljinski prirast uzorkovanih stabala između 1,30 m i 13,30 m bio je sličan unutar klase. Zaključno, jači prored do 28% nije uzrokovao promjenu oblika plantažnih debla PJ, te se stoga jači prored može preporučiti za stabla PJ
Primjena sredstava za zaštitu bilja protiv štetnih organizama na kulturnim biljkama i danas je najviše vezana za folijarnu primjenu prskanjem, orošavanjem ili tretiranjem tla uporabom tekućih ili ...granuliranih pripravaka. Kao novija metoda zaštite drvenastog ukrasnog bilja u urbanim sredinama koristi se endoterapeutska metoda injektiranja debla kao učinkovita i ekološki prihvatljiva metoda zaštite bilja. Uz tu metodu u zadnje vrijeme primjenjuje se i metoda bojenja donjega djela stabla s pomoću kista različitim kemijskim pripravcima, a cilj je suzbijanje štetnih organizama i smanjenje ostataka sredstava za zaštitu bilja u okoliš. Navedene metode aplikacije u višegodišnjim nasadima omogućuju preciznu, dugotrajnu, ekološki prihvatljivu i visoko učinkovitu zaštitu bilja.
Privlačenje oblog drva jedan je od važnih koraka u proizvodnji drvnih proizvoda. Međutim, privlačenjem oblog drva nastaje šteta različitih razmjera na tlu, preostaloj sastojini i dobivenom proizvodu. ...Kada se proces privlačenja vrši stalno po istom mjestu, mineralno se tlo odnosi i stvaraju se kanali podložni eroziji, što uzrokuje ozbiljne probleme tijekom jakih oborina. Ovo je istraživanje istražilo površinsku eroziju koja nastaje kao rezultat privlačenja oblog drva poljoprivrednim traktorom na traktorskim vlakama te uporabu drvne sječke i šumskih drvnih ostataka kako bi se smanjio gubitak tla. Područje istraživanja obuhvaća okrug Asar u turskoj provinciji Duzce na zapadnoj obali Crnog mora, gdje se poljoprivredni traktori puno koriste za privlačenje oblog drva. Šume područja istraživanja tretiraju se kao visoke šume i imaju mješovitu sastojinu. Područje istraživanja ima tipične prikladne karakteristike za privlačenje, s nagibima u rasponu od 0 do 33% te se aktivnosti privlačenja sukcesivno izvode poljoprivrednim traktorima kao najprikladnijem vozilu u tim uvjetima. Formirano je ukupno četiri bloka (uzorkovana područja) u četiri označene traktorske vlake u području istraživanja te su u svakom bloku definirane tri plohe otjecanja oborina. Jedna je od ploha otjecanja ostavljena praznom kao kontrolna ploha (CNT). Druga je ploha posipana drvnom sječkom (C), a treća ploha sa šumskim drvnim ostacima (S). Ukupno je uzeto 108 uzoraka vode s testiranih područja, 36 sa svake od navedenih ploha. Uzorci vode doneseni su u laboratorij i stavljeni u laboratorijski sušionik. Nakon što bi oborinska voda isparila, preostali je sediment izvagan na preciznoj vagi. Specificirana je vrijednost izračunata prema ukupnoj količini otjecanja sakupljenog u spremniku i ukupnom suspendiranom nanosu kojega je nosila. Kao rezultat određena je količina prosječnoga otjecanja u CNT u iznosu od 6,32 mm/m2, u C u iznosu od 6,13 mm/m2 i u S u iznosu od 6,03 mm/m2. Prosječna količina suspendiranog nanosa prenijetog u CNT bila je 2,58 g m-2, u C 1,61 g m-2 i u S 2,13 g m-2. Prema tomu, količina gubitka tla u kontrolnim plohama bila je 1,2 puta veća nego u plohama sa šumskim drvnim ostacima i 1,6 puta veća nego u plohama s drvnom sječkom. Rezultati analize varijance pokazuju statistički značajnu razliku između količina suspendiranoga nanosa koji se odnosi s ploha (p <0,05). Ova je studija pokazala da se šumski drvni ostaci mogu koristiti za smanjenje površinske erozije koja nastaje na traktorskim vlakama nakon privlačenja oblog drva.
Rad opisuje način rada i opremu za endoterapeutsku metodu primjene sredstava za zaštitu bilja koja je razvijena za zaštitu visokih stabala od uzročnika bolesti i štetnika, a može se podijeliti na tri ...tehnike: zalijevanje tla, injektiranje tla i injektiranje debla. Injektiranje debla učinkovitije je i ekološki prihvatljivije od tretiranja tla. Najprikladnija tehnika jest injektiranje debla pod kontroliranim tlakom od 2,5-3,5 bara. Za uspjeh injektiranja vrlo je važno odrediti primjerenu koncentraciju škropiva, pri čemu treba uzeti u obzir da se niža koncentracija brže absorbira od više koncentracije. Također, stabla „mekoga" drveta usvajaju škropivo brže nego stabla „tvrdoga" drveta, a absorpcija škropiva brža je i za toplog i sunčanog vremena.
Istraživana je čistoća i visina debla bukovih stabala, kao i postotni udio tehničke oblovine u deblima i krošnjama stabala s obzirom na prsni promjer, vrstu sijeka i primijenjenu normu za ...razvrstavanje tehničke oblovine. Čistoća debla definirana je kao dužina debla od perca do prve žive ili urasle grane, te ostalih grešaka koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog promjera. Visina debla definirana je kao dužina debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka uzdužna os stabla, ili kao dužina debla od perca do prve deblje žive grane koja suvislo tvori krošnju. Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje) drvnih sortimenata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine (HRN) i hrvatskim normama HRN-EN 1316-1:1997. Na čistoću debla, pojavnost grešaka ima važan utjecaj. Pojavnost grešaka slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla. Iz tog razloga nismo uspjeli utvrditi čvršću vezu između čistoće debla i prsnog promjera stabla. Srednje vrijednosti visine debla po debljinskim stupnjevima rastu od proreda prema dovršnim sjekovima. Raspored srednjih visina debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka nije posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u sastojini uvjetovana je nizom čimbenika. Raspored srednjih visina debla u sječinama određene vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala za sječu pojedine vrsti sijeka.
Postotni je udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla kod primjene HRN-EN veći za stabla svih debljinskih stupnjeva. Utvrđena je razlika između udjela tehnike u deblu stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne strane te naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane. Udio tehničke oblovine debla raste od proreda prema pripremnim sjekovima. Srednje vrijednosti tehničke oblovine debla za cijeli uzorak primjernih stabala pokazuju linearnu ovisnost o debljinskim stupnjevima i padajući trend, koji je posljedica povećanja obujma tehničke oblovine izrađene iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala. Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine u deblima stabala kod primjene HRN mogu se protumačiti većom količinom izrađene tehničke oblovine iz krošnji stabala pri primjeni HRN-EN.
U radu je prikazan jedinstveni model oblika debla smreke, razvijen primjenom modificirane Brinkove funkcije, za područje Bosne i zapadne Srbije. Cilj istraživanja je izvršiti prilagođavanje ...jedinstvenih modela (Model 1 i Model 2) oblika debla prikazanih u radu Matovića, i dr.(2007) za jednostavnu praktičnu primjenu u šumarstvu. Jedinstveni model dobiven u ovome radu (Model 3) pokazuje nešto manju preciznost procjene promjera duž debla i volumena stabla od jedinstvenih Modela 1 i 2, ali je još uvijek dovoljno precizan, pa se uspješno može rabiti u šumarskoj praksi. U radu je izvršeno i uspoređenje jedinstvenih modela oblika debla s klasičnim dvoulaznim volumnim tablicama. Model 3 ima značajnu praktičnu primjenu i može se koristiti za procjenu volumena cijelog ili dijelova debla, promjera na bilo kojemu dijelu debla i neposredno visina stabla na kojima se nalaze karakteristični (traženi) promjeri.
U neke djece uredna sluha s funkcionalnom dislalijom fonematski sluh je slabije razvijen, što upućuje na središnje smetnje slušanja, iako one do sada neurofiziološkim tehnikama nisu dokazane. Nije ...jasno niti jesu li smetnje posljedica subkortikalne ili kortikalne disfunkcije, iako literatura uglavnom upućuje na kortikalnu lokalizaciju smetnji. Autor je vrlo preciznom tehnikom (slušni evociram potencijali moždanog debla - ABR) ispitao vrijeme provođenja jednostavnog slušnog podražaja (clicka) kroz strukture moždanog debla u tri različite skupine djece:
• djece s funkcionalnom dislalijom i slabije razvijenim fonematskim sluhom
• djece s funkcionalnom dislalijom, ali urednim fonematskim sluhom
• kontrolne skupine djece bez smetnji slušanja i govora
Djeca su bila u dobi između 6 i 7 godina, uredna periferna sluha, uredna neurološkog nalaza i uredne inteligencije. Prema razultatima istraživanja proizlazi da ispitana djeca sa slabije razvijenim fonematskim sluhom imaju duže centralno vrijeme provođenja kroz moždano deblo nego ostala djeca, i to slično kao u djece mlađe od godinu dana u koje maturacija tog područja slušnog puta još nije dovršena. Autor zaključuje da slabiji fonematski sluh u djece nije nužno posljedica korit i ka l ne disfunkcije, te da je možda u osnovi smetnji usporeno provođenje i obrada slušnog podražaja na razini moždanog debla. U djece s funkcionalnom dislalijom, slabije razvijenim fonematskim sluhom i "nezrelim " nalazom ABR-a predlaže naziv "razvojna dislalija ".
Promjene koje su posljedica prezbiakuzije opisane su na svim razinama slušnog puta. samo ne postoji slaganje gdje su promjene najčešće, mijenja li se lokalizacija oštećenja s porastom životne dobi i ...zašto je razumijevanje govora sve slabije. Metodom slučajnog uzorka ispitano je ukupno 106 osoba između 60 i 99 godina (72% žena), podijeljenih u četiri dobne skupine. Nalazi slušnih potencijala moždanog debla uspoređeni su s nalazima tonskog audiograma, razlikovnih pragova visine i trajanja tonova različitih frekvencija, razumljivosti riječi u standardnoj, usporenoj i otežanoj govornoj audiometriji. razumljivosti rečenica standardne brzine i ubrzanih rečenica kao i rečenica davanih naizmjenično na desno i lijevo uho. (Usporedba rezultata pretraga i statistička obrada pokazala je da se s povećanjem životne dobi pravilno pogoršava periferna razina sluha i to zbog oštećenja receptora, da su promjene spiralnoga ganglija i subkortikalnih struktura rijetke i nisu povezane s dobi, a da su kortikalne promjene najizraženije i prevladavaju nad receptornim. Standardna govorna audiometrija uglavnom odgovara oštećenju receptora i dosta je neosjetljiva na centralne smetnje slušanja. a otežana govorna audiometrija. ispitivanje razumljivosti ubrzanih rečenica i rečenica davanih naizmjenično na desno i lijevo uho najbolje pokazuju prisustvo centralnih smetnji.
Reljefna ploča s prikazom mladog Bakha potječe iz Salone; nađena je prije 1894. god. Čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu (inv. br. AMS-D-85). U prikazu se s obzirom na atribute, odnosno ...ikonografiju, prepoznaje grčki bog Dioniz, odnosno rimski Bakho ili Liber. Liber, odnosno Liber Pater italski je bog s vremenom asimiliran s grčkim Dionizom. Njegov je kult dobro potvrđen u rimskoj provinciji Dalmaciji. Širenjem Dionizova kulta tijekom helenizma širile su se i njegove kultne slike koje su odraz ranijih grčkih originala, a koje su nastavili kopirati Rimljani. S obzirom na to da je reljef iz Salone vjerojatno je resio neko tamošnje svetište boga Libera, moguće njegov pretpostavljeni hram, onaj nasuprot teatru, u 2.–3. st. po. Kr.
PDF
