Periungual pyogenic granuloma-like lesions are not uncommon side effects of isotretinoin therapy, but these cases are relatively infrequently reported. Excessive granulation tissue appeared in two ...patients receiving oral isotretinoin therapy for severe acne. Once isotretinoin was discontinued, the outgrowths resolved spontaneously in both patients. It is probably an idiosyncratic reaction to isotretinoin which renders the skin more susceptible to extracellular matrix and blood vessel formation. Moreover, similar lesions may be observed particularly with newer targeted therapies, such as inhibitors of epidermal growth factor receptor (EGFR) and mitogen-activated protein kinase kinases (MEKs). EGFR inhibitors associated painful periungual inflammation (paronychia), which often arises from the nail wall during newer targeted therapies, has been classified in the third major group of dermatologic toxicity. Cutaneous toxicity may be interpreted as a stress response that affects epidermal homeostasis. In the cell, stress signals are transmitted to effectors which then produce an inflammatory response.
In conclusion, paronychia and excessive granulation tissue in the nail folds are not uncommon side effects of oral retinoids. It is therefore particularly important for practicing dermatologists to be aware that the best management approach is drug discontinuation.
Drug-induced delayed multiorgan hypersensitivity syndrome, also known as drug rash (reaction) with eosinophilia and systemic symptoms (DRESS) syndrome, represents a drug-induced cluster of skin, ...hematologic and systemic symptoms. More than forty drugs have been associated with this syndrome. We present a case of DRESS syndrome suspecting that lamotrigine was directly responsible for the patient’s rash and other symptoms. A female patient presented with extensive skin rash, fever, hematologic abnormalities, organ involvement such as hepatitis, pancreatitis and respiratory symptoms. The symptoms developed four weeks after the initiation of the offending drug, and disappeared eight weeks after its discontinuation.
Majocchi’s granuloma was first described by Domenico Majocchi in 1883, as a deep chronic dermatophyte infection of hair follicles, in which dermatophytes penetrate the dermis through hair canals, ...forming granulomatous changes in the dermis and/or hypodermis. Majocchi’s granuloma has two different clinical variants: the first is a small perifollicular papular type, seen in otherwise healthy individuals, that occurs secondary to trauma (e.g. in women with chronic tinea pedis that extends to the legs and who shave their legs); the second is a type with deep plaques or nodular lesions in immunocompromised hosts. The diagnosis is primarily made using direct microscopy of unstained specimens and fungal cultures, while additional diagnostics (histology, PCR) are generally not necessary. It is most commonly caused by Trichophyton rubrum.
We present a 26-year-old otherwise healthy man exhibiting blue erythematous patches over the skin of his abdomen on clinical examination, which agglomerated to form slightly raised plaques with irregular ovoid contours, spreading from umbilicus to the pubic region; they were covered with multiple red-blue, erythematous partly coalescing scales, eroded, firm papules and nodules. On pressure, some nodules excreted viscid and turbid sero-purulent content. The lesions were slightly itchy. The patient was previously unsuccessfully treated during at least 4 weeks with a topical steroid cream prescribed by his physician. Direct microscopy for fungi of skin scrapings and pus mounted in potassium hydroxide was negative. Cultures of the contents and scrapings were performed on Sabouraud’s glucose agar and Trichophyton rubrum was isolated. The diagnosis of Majocchi’s granuloma was made, and the patient was treated with itraconazole (200 mg daily) for eight weeks, when all lesions resolved and fungal culture was negative.
Misapplication of topical corticosteroids over a long period, as in our case, can produce Majocchi’s granuloma. When assessing skin lesions of unusual appearance, especially if aggravated by corticosteroids, dermatologists and general practitioners should consider tinea incognito, which may appear in its invasive form of Majocchi’s granuloma. The available world literature shows that Majocchi’s granuloma presenting as tinea incognito caused by topical corticosteroids has been reported extremely rarely.
Uvod. Osobe u sistemu vojnog zdravstva predstavljaju jednu od specifičnih populacija stanovništva, koja obuhvata osobe širokih dobnih kategorija i profesionalnih zaduženja, uključujući aktivni i ...penzionisani sastav. Pripadnici porodica aktivnih vojnih lica takođe čine osobe sa specifičnim faktorima povezanim sa zdravljem. U većem broju studija je pokazano da period nakon povratka pripadnika aktivnog sastava iz situacija neposrednog vojnog angažovanja korelira sa značajnim reperkusijama na porodične relacije i mentalno zdravlje članova čitave porodice. Ovakve specifičnosti, vrlo verovatno, utiču i na poseban profil propisanih psihotropnih lekova u ovoj subpopulaciji stanovništva. Cilj istraživanja je bio da se izvrši analiza trenda upotrebe psihofarmaka kod članova porodica vojnih lica Srbije. Osnovna pretpostavka je bila da je obim i struktura propisivanja pojednih podgrupa psihofarmaka bila različita u dva posmatrana perioda. Metod. Ispitivanje je sprovedeno kao retrospektivno istraživanje potrošnje psihotropnih lekova prema ATC/DDD metodologiji, pri čemu su podaci izraženi kao broj utrošenih dnevnih definisanih doza (DDD) na 1000 vojnih osiguranika – članova porodica vojnih lica, na dan. Ovo ispitivanje je dizajnirano kao istraživanje sekularnog trenda propisivanja lekova, u sistemu vojnog zdravstva Srbije, sa dva trogodišnja preseka, sa razmakom od 10 godina. Studijsku populaciju su činili svi odrasli osiguranici vojnog zdravstvenog osiguranja van aktivnog sastava, članovi porodica vojnih lica, a kojima se izdaju lekovi iz odgovarajuće apotekarske službe. Broj definisanih dnevnih doza leka na 1000 osiguranika van aktivnog sastava na dan je bila vodeća zavisna varijabla. Zavisne varijable su predstavljale i pojedine podgrupe psihotropnih lekova iz grupe antipsihotika, antidepresiva i anksiolitika, kao i pojedinačni lekovi iz ovih podgrupa. Statistička obrada podataka je obavljena u dva dela: a) analiza upotrebe DDD pojednih lekova i podgrupa lekova i b) statistička analiza obrasca i trenda propisivanja. Obim upotrebe lekova je izražen u relativnim odnosima sa ispitivanom populacijom, a osnovni parametar je bio broj definisanih dnevnih doza leka, pojedniačno u zbirno, na 1000 članova posmatrane populacije propisanih za jedan dan (DDD/1000 stanovnika/1 dan). Rezultati. Rezultati su podeljeni u tri dela: analiza opšteg trenda, analiza razlika upotrebe lekova i analiza upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji. U prvom delu su dati raspoloživi podaci o potrošnji lekova u periodu 1998-2000 i 2008-2010, za svaku posmatranu godinu. Izvorni podaci su transformisani u relativne odnose pa potom u DDD na 1000 ispitanika. Potom je analizirana upotreba lekova u definisanim dnevnim dozama na 1000 ispitanika po danu, po osnovnim ATC grupama komparativno, u posmatranim trogodišnjim periodima. Analizirana je i prosečna godišnja stopa rasta, prema odgovarajućoj formuli. Dat je i komparativni pregled potrošnje pojedninačnih lekova u oba posmatrana trogodišnja perioda i to za sve lekove i samo za lekove koji su korišćeni o oba perioda. U delu koji se odnosi na analizu razlika upotrebe lekova zbirna upotreba lekova je transformisana u dva perioda, period 1 i period 2. Zatim je dat sumarni pregled potrošnje lekova po periodima, mere centralne tendencije i odstupanja, a razlike između dva uzorka, odnosno dva perioda potrošnje lekova, analizirana su korišćenjem neparametarskog testa. Rezultat je prezentovan u vidu relativne promene upotrebe i promene ranga upotrebe u dva posmatrana perioda. Trend apsolutne upotrebe i ranga svakog pojedinačnog leka koji je bio od interesa je takođe zastupljen u ovom delu analize. U trećem delu rezultata koji je bio opredeljen za analizu upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji korišćeni su javno dostupni podaci o upotrebi lekova publikovani od strane referentne nacionalne institucije. Ovi rezultati su korišćeni isključivo u svrhu deskriptivne komparacije (korelacije) sa originalnim, izvornim podacima istraživanja. Tržišno učešće i stopa rasta leka na tržištu su takođe bili predmet analize ovog dela rezultata istraživanja.
Poznavanje značilnosti psihološkega delovanja starejših je prvi pogoj za razvijanje načinov ohranjanja in izboljšanja njihove kompetentnosti, blagostanja in vključevanja v družbo. V prispevku ...predstavljamo ugotovitve slovenske raziskave o poznavanju dejstev o staranju in značilnostih starejših oseb pri velikem vzorcu različno starih in različno izobraženih odraslih. Z ravnjo izobrazbe se poznavanje dejstev o starejših povečuje, mladi na prehodu v odraslost in starostniki pa v primerjavi s posamezniki v zgodnji in srednji odraslosti poznajo nekoliko manj teh dejstev. V splošnem je poznavanje psihološkega vidika staranja, značilnosti starejših in njihovih potencialov za učenje, spreminjanje in delo na razmeroma nizki ravni. Večina odraslih pozna dejstva o telesnem stanju, zdravju in nekaterih posebnostih psihološkega delovanja starejših. Precej razširjena pa so zmotna prepričanja, ki odražajo negativne stereotipe o staranju in starejših osebah, zlasti na področju spoznavnega, oziroma širše, psihosocialnega delovanja starejših. Na tej podlagi menimo, da je za formalno in neformalno izobraževanje pomembno ustrezno informiranje odraslih.