Test dvostruke konzole (eng. Double Cantilever Beam (DCB) test) je najčešće korišteni test za izračun lomne žilavosti u modu I kod konstrukcijskih lijepljenih spojeva. Testni uzorci se sastoje od ...dvije jednake pločice koje se prvo međusobno zalijepe, a zatim izlože opterećenju, što uzrokuje širenje pukotine duž ljepila. Tijekom eksperimenta kontinuirano se mjeri pomak, sila i duljina pukotine. Koristeći ove podatke, lomna žilavost ljepila se može izračunati prema postupcima navedenim u odgovarajućem ISO standardu (BS ISO 25217: 2009). Proračuni se temelje na jednostavnoj grednoj teoriji i linearno-elastičnoj mehanici loma. U ovom radu predstavit ćemo standardnu metodu za izvođenje DCB testa, a potom i metodu obrade podataka potrebnu za izračun lomne žilavosti, što odgovara kritičnoj promjeni oslobođene energije (eng. Critical Energy Release Rate). Eksperimenti su izvedeni za ljepilo SikaPower® 4720, s kontroliranom debljinom ljepila između aluminijskih pločica. Nakon razdoblja stvrdnjavanja prema preporuci proizvođača ljepila, DCB uzorci su preko zglobnog prihvata šarkama opterećeni vlačnom silom s kidalice. Opterećenje na kidalici se nanosi kontrolom pomaka, tako da pri monotonom povećanju pomaka najprije imamo povećanje opterećenja, a kada se pukotina počne širiti, naneseno opterećenje pada. Koristeći optički mjerni sustav GOM Aramis, tijekom eksperimenta mjereno je polje pomaka, koje je onda korišteno za mjerenje stvarnog pomaka aluminijskih pločica (umjesto onog zabilježenog na kidalici) i položaja vrha pukotine. Nakon sinkronizacije mjerenja različitih uređaja određena je lomna žilavost ljepila i izvršena statistička analiza rezultata.
U radu je istražen utjecaj umjetnog starenja na lijepljene lamele toplinski modificirane smrekovine. Lamele toplinski modificirane smrekovine različitih stupnjeva toplinske modifikacije lijepljene su ...PVAc i MUF ljepilom, a zatim su tijekom 500 ciklusa izložene vremenskim utjecajima u kombinaciji kiše te UV i IR zračenja. Mjerena je promjena boje izložene površine, promjena mase te delaminacija i čvrstoća lijepljenog spoja. Umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokovalo je pucanje i delaminaciju lijepljenih spojeva te smanjenje čvrstoće spoja lijepljenog obama ljepilima. Rezultati pokazuju da je delaminacija bila veća na slojevima s PVAc ljepilom nego na slojevima lijepljenim MUF ljepilom, ali je povećana na slojevima s oba ljepila, uz povećanje temperature toplinske modifikacije drva. Nakon umjetnog izlaganja vremenskim utjecajima smična je čvrstoća lijepljenog spoja na izloženoj strani uzoraka bila niža od prosječne čvrstoće cijelog uzorka.
U radu je prikazan utjecaj prirodnog starenja površine zbog stajanja u interijeru na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva. U pokusu su korištene dvije nemodificirane i toplinski ...modificirane vrste drva: hrast i bukva. Uzorci su blanjani i lijepljeni MUF ljepilom 2 sata, 1, 2, 6, 10 i 18 dana nakon blanjanja. Mjerena su svojstva lameliranih bukovih i hrastovih gredica, njihova čvrstoća na smik, delaminacija i kontaktni kut kako bi se ustanovila (1) prikladnost vrste drva i postupka modifikacije za proces lameliranja te (2) utjecaj produljenog vremena skladištenja nakon blanjanja na svojstva lameliranog drva. Općenito, i prirodna i toplinski modificirana bukovina pokazale su bolje rezultate smične čvrstoće i manju sklonost delaminaciji, kao i niže kontaktne kutove nego hrastovina i toplinski modificirana hrastovina. Rezultati ispitivanja delaminacije (potpune delaminacije) upućuju na ovisnost površinskog starenja o vremenu. I nemodificirana i toplinski modificirana bukov-ina mogu se uspješno lamelirati najmanje dva dana nakon blanjanja, dok ni hrastovina ni toplinski modificirana hrastovina zbog sklonosti prekomjernoj delaminaciji nisu prikladne za lameliranje. Rezultati delaminacije mogu biti povezani s mjerenjima kontaktnog kuta. Čvrstoća lijepljenja na smik nije uvjetovana prirodnim starenjem površine. Međutim, dok su nemodificirani i toplinski modificirani uzorci bukve imali gotovo jednake vrijednosti čvrstoće lijepljenja na smik bez obzira na trajanje površinskog starenja, bila je očita razlika u smičnoj čvrstoći hrastovih nemodificiranih i toplinski modificiranih uzoraka.
Velika zastupljenost čelika u izgradnji objekata i infrastrukture danas u svijetu uzrokuje velike troškove zbog osjetljivosti čelika na koroziju. Kako bi se smanjili troškovi zaštite čeličnih ...konstrukcija od korozije, ulažu se veliki napori u razvijanje novih tehnologija kojima se želi smanjiti vrijeme rada i produžiti vijek antikorozivne zaštite. Uzimajući u obzir sve češću primjenu “direct to metal” (DTM) sustava za antikorozivnu zaštitu čeličnih konstrukcija, u radu je ispitana i uspoređena prionjivost ovog sustava sa sustavima s temeljnim premazom. Ispitivanja su provedena na tri tipa sustava antikorozivne zaštite.
Kompozitni materijali su postali značajni konstrukcijski materijali u zrakoplovnoj, vojnoj, a u posljednje vrijeme i u automobilskoj industriji. Prednost kompozitnih materijala nad konvencionalnim ...proizlazi najviše iz njihove visoke specifične čvrstoće, žilavosti i radnih osobina. Dijelovi od kompozitnog materijala spajaju se pomoću elemenata za spajanje, što iziskuje bušenje otvora visoke kvalitete kako bi se osigurao ispravan i trajan spoj. Pri bušenju kompozitnog materijala dolazi do pojave oštećenja kao što su: delaminacija, izvlačenje vlakana, krzanje rubova, neodrezana vlakna i druga. Delaminacija je najveći problem pri bušenju vlaknima ojačanog kompozitnog materijala. Ona je uzrok loše kvalitete spoja, smanjenja strukturalnog integriteta materijala i slabljenja osobina tijekom vremena. Kao glavni uzrok delaminacije navedena je aksijalna sila. Cilj ovog članka je uspostaviti vezu između parametara rezanja, aksijalne sile, momenta bušenja i delaminacije. Bušenje je izvedeno na ugljičnim vlaknima ojačanom kompozitnom materijalu uz pomoć tri različite vrste svrdla, HSS-Co svrdla, višenamjenskog i "Brad & Spur" svrdla. Uz pomoć programskog paketa "DesignExpert" dobiveni su matematički modeli.
PDF
