Zbliževanje migracij in policijske dejavnosti skozi proces sekuritizacije (angl. securitization) dobiva povsem nove razsežnosti v okviru evropske migracijske politike. Med prevladujočimi trendi na ...področju policijske dejavnosti smo poudarili tiste, ki so aktualni tudi v slovenskem prostoru, in sicer: pluralizacijo, evropeizacijo, demilitarizacijo in akademizacijo. Namen prispevka je ugotoviti, ali se ti splošni trendi policijske dejavnosti pojavljajo tudi pri policijskem delu na področju migracij in kaj prinašajo, pri čemer se osredotočamo na Slovenijo.
In the paper the author discusses Temporary Protocol Temporary Protocol signed on December 10 signed on December 10th 2002 between Republic of Croatia and Federal Republic of Yugoslavia (Serbia and ...Montenegro), about the border between the states in the area of Boka Kotorska. The parts of Protocol Protocol have been critically analysed with the thesis that this document have been critically analysed with the thesis that this document is not good for the Croatian side because it enabled dual sovereignty along the part of Croatian shore, as well as disproportional demilitarization damaging the Croatian side.
U radu autorica progovara o uspješnosti provedbe demilitarizacije unutar uspostavljenih mirovnih operacija Ujedinjenih naroda na okupiranom području istočne Slavonije u razdoblju od 1992. do 1995. ...Analizom neobjavljene arhivske dokumentacije, objavljenih arhivskih izvora, onodobne periodike i recentne znanstvene literature možemo zaključiti kako najvažnija mandatna zadaća dogovorena Vanceovim planom nije uspješno provedena. Kao glavni razlozi konačne ocjene o neuspješnosti demilitarizacije izdvajaju se opetovana nesuradnja i provođenje politike opstrukcije krajinskih Srba, nepripremljenost i nemoć razmještenih mirovnih snaga te stalno kršenje vojne nepristranosti i političke neutralnosti, prvenstveno ruskog bataljuna. Okupirano istočnoslavonsko područje 1992. ulazi u sastav Zaštićenih zona Ujedinjenih naroda pod nazivom Sektor Istok, a nadzor sektora i provođenje dogovorenih zadaća pripao je ruskom i belgijsko – luksemburškom bataljunu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Mandatna zadaća demilitarizacije bila je prvi i najvažniji preduvjet za stabilizaciju stanja na navedenom području te za ispunjenje ostalih dogovorenih zadaća, drugim riječima, za konačnu uspješnost cjelokupne mirovne misije. Međutim, već sam pokušaj provedbe demilitarizacije razotkrio je svu nemoć mirovnih snaga kao i krajnji cilj krajinskih Srba uz potporu snaga Jugoslavenske narodne armije – izigravanje postignutog dogovora o demilitarizaciji. Uslijedio je neuspjeh mirovnih snaga u izvršenju prve i najvažnije zadaće što je rezultiralo kaotičnom sigurnosnom situacijom u istočnom sektoru u promatranom razdoblju te nepromijenjenim stanjem na okupiranom području, a na kraju i konačnim neuspjehom mirovnih operacija u istočnoj Slavoniji.
U radu se, uglavnom na temelju objavljenog i neobjavljenog arhivskog gradiva, analizira provedba demilitarizacije okupiranog područja zapadne Slavonije 1992. godine. Prikazano je ustrojavanje ...Teritorijalne obrane u zapadnoj Slavoniji tijekom prve polovine 1992., raspoređivanje snaga UNPROFOR-a i povlačenje Banjalučkog korpusa JNA, a posebna pažnja posvećena je ulozi Posebnih jedinica milicije, koje su nakon povlačenja JNA dobile primarnu ulogu u zaštiti RSK. U radu je prikazan i stav predstavnika UNPROFOR-a prema (ne)provedbi demilitarizacije, kao i njihov odnos s vlastima pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji.
PDF
