Uloga građana u društvu može se ocijeniti s dva aspekta. Građani su dosad uglavnom bili pasivan objekt koji je nerijetko služio kao demokratski dekor za legitimnost odluka političkih elita. Građani ...bi ubuduće morali više prakticirati svoju izvornu društvenu i političku ulogu, jačajući participativnu demokraciju. Primarni razlog građanskog (ne)angažmana leži u njihovoj (građanskoj) svijesti. Članak 11. Ugovora o Europskoj Uniji nedvosmisleno daje pravni okvir za građanski angažman u sferi koja još uvijek pripada političarima koji je smatraju svojim ekskluzivnim područjem. Međutim to je tek početak participativne demokracije i aktivnoga građanstva.
U radu se upućuje na doprinos literaturi o komparativnoj demokraciji Arenda Lijpharta s podjelom
na većinske i konsenzusne demokracije. Posebna pozornost posvećena je njegovoj teoriji konsocijalizma ...čiji aranžmani omogućuju ublažavanje sukoba u duboko podijeljenim društvima. Kao primjer
nedjelotvornosti primjene toga obrasca demokracije i potvrda Horowitzeve postavke da je konsocijacijski aranžman nemotivacijski za vođe većinskih zajednica, prikazan je slučaj Cipra. U radu se
analiziraju nepremostiva polazišta za postizanjem ravnoteže u podjeli moći između dominantnih
preferencija ciparskih Grka za jedinstvenom državom i ciparskih Turaka za prepoznavanjem zasebnih političkih entiteta. Dolazi se do zaključka da je krahu konsocijacijskih postavki presudila nepovoljna ravnoteža snaga među segmentima, uz nesposobnost međunarodnih čimbenika da postignu
djelotvorne poticaje za suradnju među dvjema podijeljenim zajednicama
»Proizlazi da je teološka dimenzija nužna bilo da se protumače bilo da se riješe aktualni problemi ljudskoga suživota« (Ivan Pavao II., Centesimus annus, br. 55)
Nove okolnosti donose i nove izazove ...na koje je potrebno odgovoriti. Kako bi odgovor bio primjeren i polučio željeni uspjeh važno je pri tome razriješiti sve relevantne nepoznanice. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća demokracija, pluralizam mišljenja, parlamentarizam, višestranačje i izbori, prava i slobode prodrli su u hrvatsko društvo. Zbog nedostatka demokratske tradicije i njezine praktične primjene društvo je u to vrijeme karakteriziralo stanje nesnalaženja i neupućenosti. Važnost poznavanja svakoga pojedinog subjekta od posebnog je značaja u pluralističkom društvu. Te činjenice osobito je bio svjestan kardinal Franjo Kuharić. Budući da je zbog ateizma u prošlom društvenom sustavu za većinu stanovnika u Hrvatskoj Crkva bila nepoznata, on je držao bitnim predstaviti je vjernicima i široj javnosti.
U prvom se dijelu članka, stoga, prikazuju naglasci njegove misli o porijeklu, naravi, poslanju i službi Crkve i to u svjetlu službenog nauka Drugoga vatikanskog koncila. Drugi dio članka pokazuje Kuharićev istančan smisao za uočavanje i isticanje bitnoga kao i lakoću i jednostavnost u prenošenju poruke. Polazeći s kršćanskog kuta motrenja on u središte postavlja teme koje su izuzetno važne za razumijevanje, ali i daljnje usmjerenje pojedinca, društva i države. Uz društveno-politički vid govora o demokraciji, zajedničkom dobru, političkim strankama i slobodnom izboru Kuharić naročito stavlja naglasak na njihovu etičku dimenziju. U trećem se dijelu članka prikazuje Kuharićevo stajalište o suodnosu Crkve i države u novim okolnostima, njihovi prostori autonomije i suradnje oko zajedničkog dobra pojedinca i zajednice. Iako bi se prikazano moglo nazvati općenitim i poznatim, konkretne okolnosti kao i mentalitet određenog naroda čine da ono općenito i poznato bude prepoznato i vezuje se upravo uz pojedini narod. Kardinal Franjo Kuharić je tom nimalo lakom zahtjevu nedvosmisleno dao svoj doprinos.
Građansko prijateljstvo je zanemarena tema u raspravama o političkom liberalizmu. Tek su se nedavno pojavile neke rasprave vezane uz interpretaciju javnog uma kao građanskog prijateljstva iako je ...Rawls tu poveznicu vrlo jasno naznačio. U ovom radu pokušavam pronaći mjesto za ideju građanskog prijateljstva u razvoju Rawlsove misli. Pokušavam pokazati da je građansko prijateljstvo vezano uz ideju društva koju Rawls daje u Teoriji pravednosti i Političkom liberalizmu. Ako ozbiljno shvatimo javni um kao građansko prijateljstvo, onda to može imati određene implikacije za demokraciju. Možda je moguće jasnije naznačiti domenu i ulogu javnog uma u demokratskom društvu. Također, ozbiljno shvaćanje ideje građanskog prijateljstva vodi nas izvan legitimnosti i uvodi u pitanje pravednosti jer Rawls u Teoriji pravednosti upravo u svom načelu razlike vidi mjesto za građansko prijateljstvo. Ne možemo građansko prijateljstvo temeljiti samo na pitanju demokratske rasprave već trebaju biti zadovoljeni i pravedni pozadinski uvjeti.
Specificity of present time is “the end of political”, where the term ‘democracy’ still represents the main collective term for making an illusion of false possibilities. Hannah Arendt is taken here ...as the author whose term ‘action’ represents what people in a public field could really be. Regarding that, her analysis about how did reduction of political relationship to the dynasty relationship happened, from the beginnings of philosophy of politics, is very important. Also, her understanding of the relevance of (political) freedom is in opposition with traditional philosophical restriction of freedom to ‘human inside’.
Ovaj rad ispituje pravne odraze autonomije političkog predstavništva u kontekstu tekuće pandemije. U njemu se iz vizure ustavne teorije razmatraju dva događaja. Jedan je odluka Ustavnog suda o ...izbornosti uvjeta ograničenja temeljnih prava. Drugi su građanske inicijative kojima se Sabor nastoji prisiliti na pridržavanje tih uvjeta. Koristeći koncept ustavne šutnje kao instrument, ova se dva razvoja povezuje kako bi se istražilo prostore koje Ustav Republike Hrvatske ostavlja političkim praksama, ali i moguće djelovanje građanskih inicijativa na njih. Svrha je toga tvrditi da se građanske inicijative ne može smatrati neustavnima ako ne pokušavaju nadglasati legitimne ustavne šutnje političkog predstavništva.
In this paper author explores the legal dimensions of the autonomy of the legislature in the context of the current pandemic. The paper is situated in Croatian constitutional theory and is written against the background of two developments. The first one is a decision of the Constitutional Court of Croatia that authorized the Croatian parliament to avoid a more demanding procedure for adopting the restrictions of fundamental rights enacted in the pandemic. The second development is the use of ballot initiatives to force the parliament to adhere to this procedure. Using the concept of constitutional silences as a tool, I bring these two developments together to explore what are the spaces for unwritten political rules left by the Croatian Constitution and how does the ballot initiative challenge them. I do this to argue that ballot initiatives should not be considered unconstitutional when they do not attempt to override legitimate constitutional silences of parliamentary representation.
Iako je demokracija u Izraelu održiva i stabilna, ne odgovara ni jednoj od postojećih zapadnih vrsta demokracije. Izrael je tipično podijeljeno društvo čiji su politički sustav i društvena struktura ...ostatku svijeta često slabo razumljivi. Ovaj rad predstavlja kratku analizu, utemeljenu na teorijskim okvirima i tipološkome smještaju demokracije koja je u uskoj svezi s društvenim rascjepima izraelskoga društva. U radu se ispituje je li se demokracija u Izraelu razvijala tako da olakša upravljanje društvenim podjelama te jesu li se njome ublažili ili ojačali društveni rascjepi.
U tekstu je uz pomoć analize različitih određenja mita i simboličke politike u suvremenim političkim teorijama, od Marxove, Cassirerove i Friedrichove pa sve do Edelmanove, prikazana uloga političkog ...mita u formiranju suvremene političke zajednice. Prikazom glavnih značajki komunitarističke teorije ukazano je na funkciju političkog mita u oblikovanju smisla te u integraciji i legitimaciji suvremenog demokratskog političkog poretka.
Ljevica i politička globalizacija Puhovski, Žarko
Političke perspektive,
04/2011, Letnik:
1, Številka:
1
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
The author believes, that in the circumstances of economic globalization, the left should insist on more rather than less globalization, as is the case in the present moment. Namely, the author ...argues that Marx and Kautsky have shown that global markets need global government. This is not well understood by some of the most popular left-wing theorists (Hardt and Negri and even Agamben). The author concludes that what we need today is political globalization, or a global democratic government. It is the only way to rectify neoliberalism that operates on a global scale.
Razprava odkriva enega izmed doslej neupoštevnih idejnih virov Prešernovega svobodoumja, in sicer Thomasa Paina (1737-1809), inspiratorja ameriške in francoske revolucije. Prešeren je imel v svoji ...skromni knjižnici njegovo najpomembnejše delo Rights of Man (prvo knjigo iz leta 1791). Tu se je lahko srečal z univerzalno obravnavo vpršanja človekovih pravic, tako na individualni kot na narodni in mednarodni ravni. Spoznal je pravno kulturo moderne demokracije. Ugotoviti je mogoče vrsto idejnih stičišč med Prešernom in Painom, najbolj oprijemljivih v Prešernovi Zdravljici.
PDF
