Autori u članku procjenjuju učinke demokratske tranzicije,
uvođenja kapitalističkoga gospodarstva, stvaranja nove
neovisne države i pristupanja međunarodnim gospodarskim
i političkim integracijama na ...mogućnosti zapošljavanja
diplomanata studija političkih znanosti. Iako je pažnja
usmjerena na Sloveniju, članak otkriva općenite izazove s
kojima se suočavaju mnoge struke diljem Europe. Empirijsko
istraživanje temelji se na nizu "tracer" istraživanja provedenih
od 1969., na analizi kurikula studija političkih znanosti,
statistici upisa i diplomiranja i službenih podataka o
mogućnostima zapošljavanja. Statističke i istraživačke
podatke podržavaju i stajališta dionika. Glavni nalaz autora
jest paradoks da su, u socijalizmu, pritisci na političke
znanosti poticali unutarnju stručnu integraciju, tako da se
struka mogla bolje prilagoditi početnoj demokratizaciji nego
tržištem izazvanim domaćim promjenama i izazovima
globalne konkurentnosti (uključujući bolonjsku reformu
visokog obrazovanja). Nedavna međunarodna financijska i
gospodarska kriza samo je ojačala ove izazove.
U tekstu se polazi od stanovišta da obrazovanje u pluralnom društvu zahteva prilagođavanješkolskog sistema uslovima novog vremena, što u našoj obrazovnoj realnosti aktualizujepitanje pedagoškog i ...školskog pluralizma. Polazeći od stava da relativno nova situacija unašoj zemlji pretpostavlja aktivne, autonomne i odgovorne pedagoge osposobljene da odgovorena potrebe pojedinca i društva u kontekstu demokratskih procesa, cilj istraživanja odnosise na sagledavanje stavova studenata pedagogije prema privatnim i alternativnim školama.Primenjeni instrument kreiran je za potrebe ovog istraživanja, a uzorkom je obuhvaćeno99 studenata pedagogije. Dobijeni rezultati pokazuju da većina ispitanih studenata pedagogijeFilozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu ima relativno pozitivan stav premaprivatnim i alternativnim školama, pri čemu odgovori studenata uglavnom naginju ka isticanjuprednosti privatnih u odnosu na državne škole. Rezultati takođe pokazuju da ispitanici,generalno posmatrano, procenjuju da su malo informisani o alternativnim pedagoškim koncepcijama.Međutim, utvrđeno je da su studenti IV godine informisaniji o alternativnim pedagogijamau odnosu na studente II godine. Zaključuje se da je u cilju unapređivanja kvalitetaobrazovanja veoma važno raditi na informisanju svih aktera vaspitno-obrazovnog procesao delovanju alternativnih i privatnih škola, kao i na uvođenju sadržaja iz područja pedagoškogi školskog pluralizma u programe nastavničkih fakulteta.
Demokratizacija tranzicionih društava nije ni linearan ni ravnomeran proces. Usponi i padovi u razvoju demokratije povezani su kako sa internim tako i sa eksternim faktorima koji utiču na određeno ...društvo koje se nalazi u procesu demokratske tranzicije i konsolidacije. Republika Makedonija ni u kom smislu nije izuzetak iz ovog pravila. Naime, analiza poslednjih pet godina razvitka makedonskog društva i političke scene jasno ukazuje na to da je stanje demokratije u makedonskom društvu u krizi, a tek treba da se vidi da li će ta kriza biti privremenog ili trajnijeg karaktera. S jedne strane, građansko društvo u Makedoniji pokazuje zabrinjavajući konfliktni kapacitet. Iako su ovi sukobi do sada bili pretežno etničke prirode, oni sve više postaju i ideološki. S druge strane, opštoj konfliktnosti makedonskog društva doprinosi i nezrelost partijskog sistema, koji se nakon decembarskih događaja 2012. nalazi u najtežoj krizi posle konflikta 2001. godine. Kad se ovoj konstelaciji doda i kompletna blokada procesa evroatlantskih integracija, jasno je da se Republika Makedonija nalazi u vrlo nepovoljnom političkom trenutku. Ova analiza ima za cilj ne samo da razjasni trenutno stanje po navedenim pitanjima, već i da ukaže na idiosinkretičnost makedonskog demokratskog razvoja, koji je izgleda potpuno drugačiji u odnosu na stanje u regionu.
Europske integracije na području Zapadnog Balkana ishodište su europeizacije koja je usko isprepletena s demokratizacijom i demokratskom konsolidacijom, ta su dva procesa povezana i međusobno ...uvjetovana. Ovaj rad je predstavio koncept demokratizacije kao željenoga političkog ishoda „Politike proširenja“ te teorijski okvir europeizacije kao međunarodne dimenzije demokratizacije i vanjskopolitičkog cilja EU koja je, kako ovaj rad argumentira, prisutna od početka europskih integracija na Zapadnom Balkanu, što korelira s početkom Procesa stabilizacije i pridruživanja. Svojom demokratskom uvjetovanošću EU služi kao poticaj demokratske konsolidacije određujući službena mjerila u zadovoljavanju političkih uvjeta, potičući promjene na različitim razinama procesa demokratizacije. Međuovisnost modernizacije, državnosti i utjecaja vanjskih aktera, u slučaju riješenog pitanja državnosti, pridonosi konsolidaciji bivših realsocijalističkih država na Zapadnom Balkanu.
U radu se istražuje procese dezintegracije Jugoslavije, proces izgradnje države u Sloveniji i kontekst specifičnoga fenomena – brisanja, koji se zbio u Sloveniji ranih devedesetih godina 20. ...stoljeća. Rekonstruiraju se društveno-povijesni i politički konteksti, u kojima je došlo do neovisnosti Slovenije. Opisivanjem procesa izgradnje države, procesa demokratizacije i dvojbi glede zaštite manjina u Sloveniji – uključujući razliku između priznatih »autohtonih« i nepriznatih »novih« manjina – utire se put teorijskoj i sociološkoj raspravi o »izbrisanima«. Teorijska rasprava temelji se na pitanjima ljudskih prava, nacionalizma i građanstva, kako u njihovoj klasičnoj (nacionalnodržavnoj) koncepciji tako i u njihovim alternativnim oblicima poput globalnoga građanstva. Sociološki, rasprava »brisanje« smiješta u širi okvir istraživanja procesa demokratizacije i europeizacije, osvetljujući tako ključne čimbenike koji su prouzročili perforiranu demokraciju u Sloveniji tijekom dvadeset godina njezine neovisnosti.
U ovom radu autor predstavlja globalni i hrvatski društveni kontekst u koji
su uronjeni islam i muslimani, zatim način njihove reprezentacija u medijima te cilj i
metodologiju ovog istraživanja. ...Analiza sadržaja hrvatskih dnevnih novina u dvama
razdobljima novije hrvatske povijesti (1990. - 1998. i 1999. - 2006.) pokazuje da su one
značajan prostor u kojem se stvara javna slika o djelatnostima muslimana i islama u
Hrvatskoj i svijetu, a koja je uvjetovana događajima u konkretnom razdoblju i prostoru.
Novine tematski izražavaju politizaciju islama i širi društveno-politički kontekst. U
prvom razdoblju najprisutnija je tema rat, ratni zločini i suđenje, a u drugom ljudska i
vjerska prava, nesnošljivost i prosvjedi, uz najveći porast teme terorizma i rata protiv
terorizma. Dok je u prvom razdoblju fokus podjednako bio na Hrvatskoj i zemljama
bivše Jugoslavije, u drugom raste internacionalni fokus na Europu, ali i svijet. Novinari
su koristili strategiju rekontekstualizacije, ali su i širili shvaćanje da su autohtoni muslimani
u Hrvatskoj mogući most za dijalog Europe i muslimanskog svijeta.
Ovaj članak se bavi prikazom procesa decentralizacije u Srbiji od 2000. do 2011. godine imajući u vidu da bi ovaj proces ujedno morao biti i proces podizanja kapaciteta lokalnih vlasti. U radu se ...prati transformacija svakog od bitnih činilaca autonomije lokalne vlasti i njenih menadžerijalnih potencijala: ustavni i zakonski status, izbori i model organizacije vlasti, nadležnosti, finansiranje, pružanje usluga, participacija građana, te odnos države i lokalne samouprave. Ovaj kompleksan proces zahteva vreme, podizanje znanja i veština svih nivoa vlasti (posebno lokalne), posvećenost političke elite demokratskim vrednostima i tesno je vezan sa podizanjem stepena demokratske političke kulture.
Koristeći kao teorijski okvir teoriju resursne mobilizacije i teoriju političkog procesa istražit ću kapacitete organizacija civilnog društva u Srbiji u kontekstu procesa demokratizacije nakon ...demokratskih promjena 2000. godine. Kombinirajući teorijski okvir koji se odnosi na civilna društva postsocijalističkih zemalja s dosadašnjim istraživanjima kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji i sa studijom slučaja pokreta Ne davimo Beograd, ukazat ću na čimbenike koji utječu na razvijanje kapaciteta aktera civilnog društva u uvjetima neinkluzivne javne sfere za efikasno djelovanje i produbljivanje procesa demokratizacije.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Dr. France Bučar je novi predsednik skupščine Slovenije, podpredsednika sta Vitodrag Pukl in Vane Gošnik. TV Slovenija je v neposrednem prenosu prenašala prisege in govor predsednika dr. Bučarja.
Information:
Multiparty elections of 1990: the founding meeting of the Slovene Assembly: the president of the Assembly, Dr. France Bučar.
Original language summary:
Večstrankarske volitve 1990: ustanovno zasedanje skupščine RS Slovenije; predsednik skupščine dr. France Bučar.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Volitve 1990: predsedniški kandidati dr. Marko Demšar (ZSMS - LS), Milan Kučan (SDP), dr. Jože Pučnik (Demos), Ivan Kramberger (neodvisni).
Information:
The presidential candidates evaluating their options, while being interviewed at polling stations in the morning.
Original language summary:
Kaj so o svojim možnostih povedali predsedniški kandidati, dopoldan, ko smo jih presegli na volišču.
PDF
