Članak se bavi pitanjem promjene uvjeta komunikacijskog procesa i procesa odlučivanja na području zaštite okoliša kao jednom od važnih odrednica rješavanja ekoloških problema. Na primjeru ekološke ...sanacije Termoelektrane Šoštanj pokazuje da su inicijative za promjenu procesa odlučivanja bile motivirane prirodom projektnog načina upravljanja, a da su motivi Aarhuške konvencije, koji otvaraju vrata komunikacijskom procesu, utemeljeni na promjeni odnosa političke mo}i i izgrađivanju demokratskih komunikacijskih oblika i oblika odlučivanja koje u ovom trenutku koči parlamentarno uređenje industrijski razvijenih država.
Polazeći od činjenice pluralizacije modernoga društva autor propituje kako se svjetovni pluralizam odražava na unutarcrkveni život vjernika osobito na reformu crkvenih struktura. Nakon opisa glavnih ...značajki i specifičnosti današnjega pluralizma u drugom dijelu iznose se pretpostavke koje su inicirale i omogućile prihvaćanje elemenata pluralnosti u Katoličkoj crkvi. To je ponajprije postojanje pluralnog društva i političke demokracije u čijem kontekstu crkvena zajednica danas i kod nas vrši svoje poslanje. Budući da je Crkva od svoga početka prihvaćala pozitivne sastojnice iz različitih kultura s kojima se tijekom povijesti susretala, nema razloga da se danas drukčije ponaša. Ostali preduvjeti teološke naravi ostvareni su na II. vatikanskom saboru priznavanjem vjerske slobode, autonomije svjetovnih područja i donošenjem nove sinteze nauke o Crkvi.
Treći dio raspravlja o tome kako su se koncilski poticaji obnove konkretizirali i ostvarivali na razini crkvenih institucija uvođenjem važnih sinodalnih i demokratskih struktura u pokoncilskom vremenu na razini opće i partikulanih Crkava. Bio je to mukotrpan i buran proces tijekom kojega je trebalo jasno razbistriti kako sociološke pojmove demokracije i države tako i teološke pojmove Crkve, njezinih službi i odnosa u Božjemu narodu da bi se razotkrile zablude i izbjegla gruba zastranjenja.
Završni dio bavi se stanjem Crkve u Hrvatskoj te istražuje kako je kod nas provođena obnova i demokratizacija eklezijalnih struktura. Pokazalo se da koncilski zahtjevi posadašnjenja s jedne strane u susretu s modernom slobodarskom kulturom nisu bez problema što se očitovalo u burnim crkvenim previranjima i brojnim slučajevima sukoba u pokoncilskom vremenu. Ipak s obzirom na okolnosti i teškoće kod nas je postignut vidan stupanj unutarcrkvenog legitimnog pluralizma. Njega valja poticati strpljivim i ustrajnim dijalogom kao jedinim sredstvom komunikacije u crkvenoj zajednici.
Autor članka analizira govore pape Ivana Pavla II. prigodom njegova posjeta Hrvatskoj 1998. godine. Papa se u svojim govorima predstavlja kao hodočasnik Evanđelja, kao Rimski biskup koji izvršuje ...petrovsku službu. Poruke i poticaji su upućeni Crkvi u Hrvatskoj, kao i Hrvatskom društvu. Crkvi Papa priznaje svjedočku povijest, koja se očitovala kao mučenička povijest, posebice u životu zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. Papa posebno ističe zadaću Crkve u izgradnji kraljevstva Božjega na ovim prostorima. Crkvu u Hrvatskoj Papa poziva na novu evangelizaciju, na ekumenski i medureligijski dijalog. Hrvatskom društvu Papa upućuje poruku da je svaki kršćanin pozvan izgrađivati svoju domovinu. U središtu društvenog života mora biti čovjek i njegovo ljudsko dostojanstvo. Papa govori o obitelji i o mladeži kao temeljima budućnosti Crkve i države. Na koncu, Papa izražava želju za trajnom demokratizacijom društva, za poštivanjem ljudskih prava i ostvarenjem pravne države.
Društvena događanja na prostorima bivše Jugoslavije, tijekom druge po-lovice prošlog stoljeća, plijenila su pozornost svjetske znanstvene i političke javnosti. To se posebno odnosi na Rezoluciju ...Informbiroa iz godine 1948., na pojavu samoupravnog socijalizma, na osnivanje pokreta nesvrstanih, kao i na opću geopolitičku poziciju Titove Jugoslavije u vrijeme hladnog rata.Autor spada među one ekonomiste-znanstvenike koji imaju veoma dugu refor-msku tradiciju. Osobno je sudjelovao u svim velikim prijelomnim događanjima.To se posebno odnosi na (neuspjeli) pokušaj Hruščova da svoje refor-me usmjeri na razvoj modela samoupravljanja u mjesecu studenom godine 1962. Na domaćem planu autor govori o velikoj društveno-ekonomskoj re-formi iz godine 1965. i kao nastavku te reforme govori o dugoročnom pro-gramu ekonomske stabilizacije tijekom osamdesetih.Eksplozija balkanskog nacionalizma onemogućila je pluralizaciju i demokratizaciju modela samoupravnog socijalizma. To je bio prvi pokušaj stvaranja modela održivog razvoja. Temeljem kritičkog osvrta na događanja u prijelomnim vremenskim razdobljima autor spominje međuovisnost refor-mskog djelovanja Tita, Hruščova i Gorbačova.
Obojica posljednjih su pali na tržištu, ali sa različitim međuovisnostima. I premda se samoupravni socijalizam nije održao njegovi pozitivni učinci su neupitni. Ti su učinci dvojaki. Prvo, oni su stimulirali reforme u drugim, po-sebno središnje europskim zemljama. Drugo oni su ubrzali krah boljševičke opcije pa i rušenje Berlinskog zida.
PDF