Rad donosi mogućnosti utemeljenja pedagoške deontologije razmatrajući tri različita filozofska koncepta putem kojih se etičkim diskursom odgojno-obrazovnoj djelatnosti naglašava trajna potreba ...moralnog odgojnog djelovanja. Navedenim stajalištem ukazuje se na snažnu potrebu aktualiziranja, njegovanja i razvijanja moralne svijesti odgojno-obrazovnih djelatnika koja se u odgojnom procesu posreduje odgajaniku kao moralna spoznaja i iskustvo. Deontološki pristup u pedagoškoj djelatnosti uključuje posjedovanje i poštovanje profesionalne dužnosti odgojitelja u odnosima prema odgajaniku, ostalim čimbenicima odgojne djelatnosti i prema cjelokupnoj profesiji. Rad prezentira tri različita filozofska koncepta ideje dužnosti predstavljena u radovima Marka Tulija Cicerona, Immanuela Kanta i Jeremyja Benthama. Analizom autorovih promatranja i odrednica ideje dužnosti mogu se odrediti smjernice za suvremeni pristup poželjnog moralnog odgojnog djelovanja. Rad ideju dužnosti promatra kao obvezu, odgovornost i svijest odgojno-obrazovnih djelatnika koji svojim postupcima i izjavama djeluju na cjelovit razvitak osobnosti odgajanika. Stoga odgojno-obrazovni proces uz razvitak nužno mora djelovati i na zaštiti odgajanika od mogućih štetnih utjecaja koji se svakodnevno pojavljuju kao moralno upitni i odgojno neprihvatljivi.
The paper considers the possibility of establishing pedagogical deontology by considering three different philosophical concepts through which the ethical discourse of educational activity emphasizes the enduring need for moral educational action. This point of view indicates the strong need to update, nurture and develop the moral awareness of educators, which in the educational process is mediated to the student as a moral knowledge and experience. The deontological approach in the pedagogical activity includes the professional duties of the educator in relations to the student, other factors of the educational activity and towards the entire profession. The paper presents three different philosophical concepts of the idea of duty presented in the works of Marcus Tullius Cicero, Immanuel Kant and Jeremy Bentham. By analysing the author’s observations and determinants of the idea of duty, guidelines for a modern approach to desirable moral educational action can be determined. The paper views the idea of duty as an obligation, responsibility and awareness of educational workers whose actions and statements affect the overall development of the personality of students. Therefore, the educational process, in addition to development, must necessarily act on the protection of students from possible harmful influences that appear every day as morally questionable and educationally unacceptable.
U članku razmatramo koliko i do kojega stupnja su u Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK) diferencirani pojmovi medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike i koliko praksa ...klasificiranja prati tu diferencijaciju naročito nakon proširenja i korigiranja unutar skupine 60 Biotehnologija. Nadalje, razmatramo podudaraju li se znanstvene definicije medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike s aktualnim položajem ovih znanstvenih disciplina unutar UDK te s položajem koji im je u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) dodijelilo Nacionalno vijeće za znanost. Iz komparativne analize znanstvenih definicija medicinske etike, medicinske deontologije i bioetike proizlazi kako se navedeni pojmovi i discipline uglavnom ne smatraju istoznačnima i kako su ova znanstvena područja uzajamno inkluzivno referentna. Nadalje, usporedbom navedenog Pravilnika sa shemom UDK, pokazali smo kako među njima postoji usklađenost, ali smo istodobno upozorili i na probleme koji se javljaju u praksi.
Suvremene medijske tehnologije strukturalno, formalno i temeljno oblikuju novinarsku profesiju, a izmještanje sportskoga novinarstva „s polica s igračkama“, gdje se smještalo zbog mišljenja da se ne ...bavi ozbiljnim temama, u sferu značajna, važna i ekonomski vrijedna medijskog sadržaja možda je njihov presudni utjecaj. Sportski sadržaji postali su nezaobilazan dio medija jer imaju izrazito visok stupanj interesiranja u javnosti. I dok su sportski novinari nekada bili „naoružani“ statistikama i važili za dobre poznavatelje sporta, njihove nasljednike danas odlikuju interaktivnost, konvergencija, hipertekstualnost i prilagođavanje na potrebu drugačijega oblikovanja i formatiranja sadržaja. Te i takve promjene nesumnjivo su sferu novinarske deontologije i same profesije potisnule u drugi plan. Uloga i važnost sporta u suvremenome svijetu i životu svakoga pojedinca stvorile su i jednu novu sastavnicu sportskoga novinarstva koja se ogleda u njegovoj ulozi sukreatora društvenih prilika. Mnogi politički događaji izazvani događanjima na sportskim terenima, mišljenjima i stavovima vrhunskih sportaša o, uvjetno rečeno, nesportskim temama postali su dio kulturnoga i nacionalnoga identiteta, a ostvareni sportski uspjesi i priznanja kolektivna nacionalna euforija. U Bosni i Hercegovini, specifičnoj po svojoj ustavnoj strukturi, podijeljenoj po entitetskome i etničkome konceptu, sastavnica sportskoga novinara, kao sukreatora društvene stvarnosti, posebno je izražena, što ćemo u ovome radu i izložiti. Ključne riječi: Mediji, sportsko novinarstvo, novinarska deontologija, Bosna i Hercegovina
Pedagoška etika posebno je tematsko područje ili disciplina unutar pedagogije. Ona predstavlja filozofsko utemeljenje pedagogije, ali i normativnu stranu filozofije odgoja. Pridržavanje moralnih ...načela prijeka je potreba u vršenju svakog zvanja, ta¬ko da svaka struka ima svoju deontologiju. Učiteljeva deontologija ukazuje na prava i dužnosti koje treba ispunjavati kao moralnoj obvezi učitelja, u ostvarivanju među¬ljudskih odnosa između učitelja i učenika.
Deontologija upravnih sudaca se ne osigurava putem stegovnog nadzora ponašanja, već nadzorom kojeg vrše viši suci u prizivu ili kasaciji, dok deontološki propust najčešće predstavlja povredu postupka.
Ono paradoksalno «otkriće» jest da «istina» i «moral» prethode jedno drugom,
da su međusobno odgovorni, da logički postupak i aksiološko vrednovanje stoje u
odnosu konkurencije i komplementarnosti; ...razum, doduše, odlučuje o statusu
aksiološkog vrednovanja i prevrednovanja, ali i obrnuto je istina - moral privodi razum
pred svoje sudište.
Naime, tamo gdje svijest i savjest stoje jedno nasuprot drugome i jedno u
drugome neizbježnim se čine pitanja: je li «istina» onoliko «dobra» koliko je istinita i je li
«dobro» onoliko «istinito» koliko je dobro? Ta pitanja pogađaju egzistenciju u stvarnom
događanju svijeta života: ne može se naučiti plivati na suhom, za čišćenje ulice
kvalifikacija se stječe pred vlastitim vratima, gitara se uči svirati – svirajući! Izbjegava se
odgovornost svaki put kad se račun za ono što ovisi o nama isporučuje okolnostima.
Naime, egzistencija je uvijek ona sama i njezine okolnosti.
Život bez etike je beznačajan; društvo pojedinaca bez morala ne može preživjeti; ljudsko djelovanje, od najednostavnijeg i svakidašnjeg do junačkog, ne može usrećiti nikoga ako nije vođeno određenim ...ciljem: težnja k cilju sastavni je dio esencije svakog ljudskog bića. Iz toga proizlazi deontologija, u smislu normi ponašanja koje nastavnici postavljaju sami sebi kao grupa profesionalaca otvorenih prema očekivanjima i potrebama društva. Rad završava prezentacijom prikaza jednog deontološkog kodeksa.
Naglim razvojem biologije i medicine medicinska profesija stoji pred novim izazovom. Uzeti pitanja ozbiljno u obzir jedino iz kliničkoga motrišta znači ispravno obuhvatiti kliničku situaciju ...pacijenta. Budući da su medicinske odluke uvjetovane kliničkom situacijom, te su zato heteronomne, a etičke odluke da bi bile ispravne moraju biti autonomne, može se dogoditi da medicinska rutina dođe u sukob s pacijentovim istinskim potrebama. Vrijednosti su aspekti istine, i zbog toga nisu relativne. Pitanja o vrijednostima različita su od pitanja o činjenicama jer pokazuju koliko humani, interpersonalni i empatijski aspekti medicine pridonose dobrobiti druge osobe. Otkrivaju koliko drugoj osobi znači ako joj se pristupa iz motrišta deontologije umjesto iz motrišta utilitarizma. Moralnost nema svoje uporište jedino u razlogu, nego tek u moralnome razlogu, stoga je važno cjelovito razumjeti kako društveni čimbenici odgovornosti, dužnosti i obveze utječu na građane koji više ne žele biti u ulozi pasivnih korisnika medicinske rutine.
Autor je postavio MAS kao sustav vrijednosti suvremenog novinarstva i samoregulacije
profesije koja pruža odgovore na goruća pitanja poštovanja etičkih načela i
deontologije novinarstva. Na temelju ...MAS-a osnivaju se vijeća za medije koji mogu
utjecati na poštovanje profesionalnih standard novinarstva
PDF
