Cilj. Cilj je rada široj AKM zajednici predstaviti javno dostupne alate geokodiranja koji mogu biti korisni za predstavljanje raznolikih zbirki vezanih za pojedino područje. Rad će predstaviti neke ...od javno dostupnih alata te iznijeti njihove prednosti i nedostatke, mogućnosti primjene i pristupačnost.
Pristup/metodologija/dizajn. Teorijski su razgraničeni osnovni pojmovi s kojima se autori virtualnih izložbi i interaktivnih karata susreću (GIS, mapiranje, geokodiranje, geolociranje). Uz pomoć analize koja razmatra prednosti, nedostatke, ustanove kojima je namijenjen te cijenu, napravljena je usporedba sedamnaest javno dostupnih alata za geokodiranje.
Rezultati. Analizirano je 17 alata za geokodiranje. Od 17 promatranih alata, njih 10 ima širok spektar primjene koji, po mišljenju autora, uključuje i AKM zajednicu. Rezultati donose prednosti, nedostatke, cijenu i namjenu (odnosno korisnike) promatranih alata, a proučene su mogućnosti primjene, jednostavnost korisničkog sučelja, otvorenost koda, preglednost, trajnost pristupa i cjenovni rangovi.
Ograničenja. Velik broj javno dostupnih alata za geokodiranje kao i njihov kontinuirani razvoj onemogućuju nam analizu svih. Također, usprkos podrobnom upoznavanju, svi analizirani alati za geokodiranje nisu korišteni od strane autora, samo pojedini, što ostavlja mogućnost da su se pojedine prednosti ili nedostaci previdjeli.
Praktična primjena. U radu su predstavljeni javno dostupni alati za geokodiranja koji mogu biti korisni za promociju digitalnih zbirki na interaktivan i popularan način.
Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovoga rada ogleda se u činjenici da su na jednom mjestu obuhvaćeni i analizirani javno dostupni alati za geokodiranje koji mogu poslužiti ustanovama AKM zajednice za njihovu usporedbu prije odlučivanja o odabiru alata za izradu interaktivne karte na temelju vlastitih digitalnih zbirki.
Cilj. Cilj je rada predstaviti Izjave o pravima (engl. Rights Statements) i mogućnosti koje nude za označivanje autorskopravnog statusa građe koja je dostupna u digitalnim zbirkama baštinskih ...ustanova te opisati provedenu implementaciju Izjava o pravima u Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Pristup/metodologija. U prvom se dijelu rada pregledom literature pojašnjava važnost autorskog prava za poslovanje baštinskih ustanova u digitalnom okruženju te se definira problem povezan s označivanjem statusa autorskog prava u digitalnim zbirkama. U drugom dijelu rada opisuju se izjave o pravima i analizira se njihov odnos s Creative Commons licencijama. U trećem dijelu rada prikazuje se implementacija Izjava o pravima u Digitalne zbirke NSK-a i daju se primjeri njihova korištenja.
Rezultati. Označivanje autorskopravnog statusa digitalnih objekata u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova iznimno je važno za njihovo zakonito daljnje korištenje. Primjena standardiziranih Izjava o pravima olakšava baštinskim ustanovama označivanje statusa autorskog prava te korisnicima nudi razumljive informacije o mogućnostima njihovog korištenja.
Društveni značaj. Označivanje statusa autorskog prava digitalnih objekata dostupnih u sklopu digitalnih zbirki baštinskih ustanova iznimno je važno za prenošenje informacija najširoj skupini korisnika o mogućnostima daljnjeg korištenja dostupnih objekata.
Originalnost/vrijednost. U hrvatskoj literaturi prvi se put obrađuje tema Izjava o pravima i njihova implementacija u hrvatsku baštinsku ustanovu.
Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja dostupnosti i karakteristika digitalnih zbirki u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Svrha je rada potaknuti stručnu javnost na stvaranje zajedničkih ...kriterija za razvoj digitalnih zbirki s ciljem olakšavanja pristupa digitalnoj građi korisnicima i potaknuti opću javnost na korištenje postojećih digitalnih zbirki ukazivanjem na njihovu kvalitetu. Rad se sastoji od dva dijela. Prvi dio rada definira narodne knjižnice, digitalne zbirke, digitalne knjižnice i digitalizaciju kao temeljne pojmove rada i kao uvod u drugi dio rada. Drugi dio rada predstavlja rezultate istraživanja, tj. analize i usporedbe svih dostupnih digitalnih zbirki u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. U provedbi istraživanja korištene su metode analize sadržaja i usporedbe na temelju unaprijed pripremljenih kriterija čiji je popis nastao analizom sličnosti karakteristika digitalnih zbirki u knjižnicama širom svijeta u pripremnoj fazi istraživanja. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u razvoju budućih digitalnih zbirki, što ujedno predstavlja jednu od aktualnih tema i trajnih aktivnosti knjižnica širom svijeta.
Knjižnice grada Zagreba počele su provođenje niza projekata digitalizacije s namjerom da osiguraju mrežni pristup, širu uporabu kao i zaštitu vrijednih analognih tekstualnih i glazbenih baštinskih ...zbirki. Kroz novoizgrađeno mrežno mjesto pod nazivom Digitalizirana zagrebačka baština, koje je prvi korak izgradnje Digitalne knjižnice u sklopu Knjižnica grada Zagreba, korisnicima je dostupan izbor vrijedne i rijetke baštinske građe. Ovaj rad pokušava prepoznati uloge koje ove digitalne zbirke ispunjavaju među ostalim uslugama koje Knjižnica nudi u mrežnom okruženju. Uz osnovne, već navedene ciljeve (pristup, upotreba i zaštita) pobrojani su i neki ne tako očiti: pružanje boljih usluga, smanjenje troškova reprodukcije materijala i zahtjeva prostora, pružanje usluga i komuniciranje s korisnicima na udaljenim lokacijama, promoviranje ostalih analognih i digitalnih usluga knjižnice, poučavanje korisnika i djelatnika za nove tehnologije, zabava, podrška znanstvenom istraživanju i istraživanju obiteljske povijesti, dodatne informacije posjetiteljima grada i dr. U kontekstu pružanja bolje i potpunije usluge korisnicima digitalnih zbirki, na temelju istraživanja postojećih rješenja, pristupilo se oblikovanju što prihvatljivijeg, zanimljivijeg i funkcionalnijeg okruženja za pristup digitaliziranim sadržajima. Pružajući pristup digitaliziranim sadržajima korisnicima izvan Zagreba i Hrvatske, pa i izvan granica naše regije, Digitalizirana zagrebačka baština kroz svoje zbirke ispunjava i uloge s polja suradnje. Prepoznaje se moguć doprinos europskom i globalnom kulturnom prostoru, virtualno spajanje građe koja je u prošlosti razdvojena te virtualno objedinjavanje dislocirane građe na određenu temu.
Digitalizacija knjižnične građe popularan je postupak koji se u knjižnicama primjenjuje zadnja dva desetljeća u svrhu povećanja pristupa građi i njenom očuvanju. Kako potrebe korisnika visokoškolskih ...knjižnica – znanstveno-nastavnog osoblja i studenata – za digitalnom građom rastu, knjižnice se nalaze pod sve većim pritiskom da prošire svoje fondove građom u digitalnom obliku, te da ponude usluge utemeljene na ovoj vrsti građe. Jedan od načina povećanja količine građe u digitalnom obliku je i digitalizacija građe koju knjižnice imaju u svojim fondovima. U ovom trenutku, u knjižnicama visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu odvija se relativno malo projekata digitalizacije knjižnične građe. Da bi ih bilo više, potrebno je osigurati sustavnu podršku knjižnicama u obliku infrastrukture koja jamči uspješnu provedbu projekata digitalizacije, sigurnije financiranje kako bi se projekti digitalizacije mogli odvijati neometano, te dodatno školovanje knjižničara i drugog osoblja knjižnice za potrebe digitalizacije građe. Povećanjem količine građe u digitalnom obliku, knjižnice će biti u mogućnosti kvalitetnije odgovoriti na potrebe svojih korisnika.
