Digitalizacija medijskih sadržaja dovela je ne samo do povećanog broja medijskih izbora, već i do kreiranja novih navika i oblika ponašanja publike. Od novih medijskih formi preko novih oblika ...trošenja i ukrštanja medijskih sadržaja, prisustvujemo evoluciji publike koja je nikad zahtjevnija i nikad moćnija. I dok medijski producenti smišljaju nove načine za privlačenje i zadržavanje pažnje publike, svaki pojedinačni član auditorija očekuje medijski sadržaj koji će ga inspirirati, motivirati, emocionalno angažirati. Tekst u fokus stavlja aktualna očekivanja publike, kao i nove oblike produkcije i distribucije medijskih sadržaja, koji nastaju u suvremenom medijskom dobu.
Cilj istraživanja je bio ispitati učestalost i motivaciju za korištenje digitalnih medija u poučavanju te organizaciji konstruktivističke nastave i razlike između nastavnika osnovne i srednje škole ...(N = 368). Rezultati istraživanja su pokazali da obje podskupine nastavnika rijetko ili gotovo nikada ne koriste različite digitalne medije s iznimkom čestog korištenja power point prezentacija. S druge strane, svi nastavnici su pozitivno motivirani za korištenje digitalnih medija u nastavi, s time da nastavnici osnovnih škola procjenjuju da to od njih iziskuje dodatni napor. I osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici procjenjuju da je nastava koju organiziraju konstruktivistička nastava, s time da ju nešto pozitivnije procjenjuju nastavnici osnovnih škola. Pozitivnije vrijednosti i očekivanja od korištenja digitalnih medija su kod obje skupine nastavnika povezano i s njihovim učestalijim korištenjem u nastavi. I kod osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika je učestalije korištenje pojedinih digitalnih medija povezano s nastavom gdje učenici suradnički uče i imaju kontrolu nad vlastitim procesom učenja. Interpretacijo rezultata istraživanja opravdano je zaključiti da unatoč pozitivnoj motivaciji za korištenje digitalnih medija u nastavi te procjenama da je nastava koju nastavnici organiziraju konstruktivistička, generalno nastavnici još uvijek u velikoj mjeri organiziraju nastavu koja je orijentirana na njih ili na predmet, što potvrđuje česta upotreba power point prezentacija (frontalna nastava). Interpretacije i implikacije rezultata prikazane su u radu.
U radu su teorijsko-komparativnim i povijesnim metodološkim pristupom kritički
elaborirana obilježja novih (digitalnih) medija, individualizirane nastave i
personaliziranog učenja. Analiziran je ...odnos koncepata i definicija individualizirane
nastave i personaliziranog učenja. Podrobnije su analizirane didaktičke
mogućnosti nastave uz upotrebu novih medija. Sintezom dekonstruiranih
koncepata razvidno je kako su individualizirana nastava i personalizirano učenje
elementi konstruktivističke paradigme nastave, ali ih je moguće teorijski i
praktično diferencirati. Evidentna je obrazovna dobrobit učenika u individualiziranoj
nastavi i personaliziranom učenju uz upotrebu novih medija. Time je
omogućeno učenje bilo kada i bilo gdje u aranžmanima nastave usmjerene
na učenika. Ovo potvrđuje kako učenje upotrebljavajući nove medije (posebice mogućnosti umjetne inteligencije) pridonosi relativizaciji značaja formalnog
u korist neformalnog obrazovanja te informalnog učenja gdje su individualizacija
rada i personalizacija učenja imanentni elementi.
Dosad najveću krizu u Europskoj uniji izazvao je veliki migrantski val s Bliskog istoka tijekom 2015./2016. Početkom dolaska migrantskog vala, Europljani su bili gostoljubivi i prihvaćali su nesretne ...došljake. Međutim, sa značajnim rastom broja migranata, taj se odnos počeo mijenjati. Među određenim grupama stanovništva razmahala se ksenofobija i netolerancija prema migrantima, koju su pojačavali sporadični incidenti u kojima su migranti sudjelovali. neočekivana izbjeglička kriza potakla je uspon populizma i porast popularnosti desne političke opcije, koja je sve probleme u društvu počela povezivati upravo s pitanjem migracija. U osnaživanju populizma važnu ulogu imao je i medijski sustav, osobito digitalni mediji, koji su postali primarna komunikacijska i mobilizacijska platforma populista.
Najveća kriza Europske unije do sada uzrokovana je značajnim migracijskim valom s Bliskog istoka 2015./2016. Na početku migracijskog vala Europljani su bili gostoljubivi i prihvatili su nesretne strance. No, sa značajnim povećanjem broja migranata, taj se stav počeo mijenjati. Među pojedinim skupinama stanovništva počela je bujati ksenofobija i netolerancija prema migrantima, što je potpomognuto sporadičnim incidentima u kojima su migranti sudjelovali. Neočekivana izbjeglička kriza potaknula je porast populizma i porast popularnosti desne političke opcije koja je sve probleme u društvu počela povezivati s pitanjem migracija. Za jačanje populizma važnu su ulogu odigrali mediji, posebice digitalni koji su postali primarna komunikacijska i mobilizacijska platforma populista.
Mnoge organizacije poput izdavača novina koriste internet za dijeljenje informativnoga sadržaja sa svojim korisnicima. U ovom radu analizirana je problematika istovremenoga korištenja dvaju medija u ...svrhu efikasnoga širenja informacija, korištenjem matematičke i komparativne metode. Analizirani slučaj ukazao je da istovremenim korištenjem mrežnih stranica i Facebooka kroz tri primjera objava dolazi do pada efikasnosti u širenju informacija u odnosu na korištenje same mrežne stranice kao medija. Razlog tome je manja efikasnost širenja informacija na Facebook-u, što može biti uzrokovano nizom čimbenika utjecaja. To ukazuje na činjenicu da je potrebno voditi računa i o interesima korisnika i o karakteristikama medija, te pronaći odgovarajući balans u plasmanu prave informacije u pravom mediju.
Iako je Sulejmanpašićeva knjiga „Žurnalizam – razarač čovječanstva“, jedna od najoštrije intoniranih kritika novinarstva koju smo čitali, vjerujemo da je ona i svojevrsni poziv na promjenu, vapaj za ...revitalizacijom profesije.
Zanimljivo je da je autor još 1936. precizno secirao novinarsku stvarnost, te napravio razliku između senzacionalističkog novinarstva illi, njegovim riječima, žurnalizma; i profesionalnog novinarstva, odnosno kako to Sulejmanpašić kaže, novinarstva. Ovime, osim što kritikuje žurnalizam kao takav, podložan senzacionalizmu i trivijalizaciji, autor nam ostavlja i prostora za drugačije viđenje novinarstva, za maštu i vizionarstvo. Diskutuje o utjecaju žurnalizma na različite sfere ljudskog društvenog i psihološkog života, a taj utjecaj je iz njegove perspektive uglavnom negativan. Iako su lekcije kojima nas uči Sulejmanpašićevo djelo duboke, a argumenti tako snažni da ih je uopšte teško osporiti, želimo vjerovati da za novinarsku profesiju još uvijek ima nade. Zato u ovom radu poredimo različita, ali ipak u dijelovima slična promišljanja o budućnosti novinarske profesije, koje su ponudili Dževad Sulejmanpašić 1936. i Barbie Zelizer, 2017. godine.
I dok Sulejmanpašić naglašava i savršeno prepoznaje sve nedostatke profesije, Zelier daje preporuke i osmišljava novinarstvo koje će u modernom digitalnom ili online kontekstu, služiti čovječanstvu umjesto da ga razara. Zajedničko obome teoretičara jeste spremnost da osmišljavaju nove pravce za razvijanje profesije, umjesto da idu dobro poznatim, posve utabanim i beskorisnim stazama.
Proliferacija novih medija od kasnih 90-ih pokrenula je novi period revitaliziranja koncepta interaktivnosti, ali iz prilično različitih kutova i iz nekoliko perspektiva u empirijskom istraživanju. ...Glavni je cilj ovog rada pokazati različite pristupe kojima istraživači konceptualiziraju, ispituju i analiziraju interaktivnost u području medijskih studija i novinarstva. Rad pruža uvid u različita tumačenja promjena unutar polja i kritički gleda na potencijal toga koncepta. Mi predlažemo razlikovanje triju perspektiva o interaktivnosti na temelju selektivne metaanalize različitih pristupa: perspektive orijentirane na komunikaciju i medije, perspektive orijentirane na publiku ili korisnike i perspektive orijentirane na produkciju ili novinare. Ta distinkcija, prema nekoliko autora iz područja medijskih studija i novinarstva, omogućuje nam da razlikujemo ono što se smatra interaktivnim od onoga koga ta interakcija uključuje.
Prisutnost suvremenog čovjeka u virtualnom prostoru digitalnih medija i društvenih mreža neminovno implicira i aktivnu uključenost Crkve u »digitalnome svijetu« kao području novog naviještanja. ...Polazeći od te činjenice autori u radu analiziraju neke postavke tzv. digitalne antropologije, obrađuju zatim karakteristike navještaja vjere i uspoređuju ih s karakteristikama digitalnog okruženja, uz osvrt na mogućnosti komunikacije u virtualnom okružju. S obzirom na to da dinamika navještaja u »digitalnom svijetu« ima karakteristike misijskog poslanja Crkve, postavlja se pitanje inkulturacije – mogućnosti oblikovanja nove kulture – te načina na koje je moguće postojeće sadržaje pretočiti u digitalnu platformu. Budući da – kako piše papa Franjo – revolucija koja se događa u informacijsko‑komunikacijskim tehnologijama »predstavlja velik i uzbudljiv izazov, koji zahtijeva svježe snage i novu imaginaciju za prenošenje Božje ljepote drugima«, u radu se ukazuje i na važnost medijske pismenosti kao ključne vještine za snalaženje u digitalnom okruženju, jednako potrebne pastoralnim djelatnicima i samim vjernicima.
Republika Hrvatska u kratkom roku je postala jedna od najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade. Svojim aktivnostima i intervencijom u zakonodavnom okviru u svrhu olakšanog ulaska i rada ...digitalnih nomada, predstavlja pozitivan primjer provođenja uspješne strategije njihovog privlačenja. Na poduzetničku inicijativu, Vlada Republike Hrvatske predložila je, a Hrvatski sabor prihvatio, jednostavniju zakonsku proceduru što je Hrvatsku svrstalo na listu primamljivih odredišta za boravak i rad digitalnih nomada.
Kako bi se ispitao fenomen digitalnih nomada u Hrvatskoj, njihov prikaz u online inačicama hrvatskih informativnih medija - jutarnji.hr, vecernji.hr, 24sata.hr i netokracija.com, ali i međusobna komunikacija u javnoj Facebook grupi Digital nomads Croatia powered by DNA Croatia, u svrhu istraživanja korištena je metoda kvantitativne analize sadržaja u čiju svrhu su formirane dvije zasebne matrice.
Event menadžment je zasebna cjelina menadžmenta koja se odnosi na planiranje i cjelokupnu organizaciju nekog događaja, koji se u pravilu odvija jednom u vremenu. Sam tijek i funkcioniranje poslovanja ...u event menadžmentu podrazumijeva odličnu organiziranost, kreativnost, koncentraciju te sposobnost izvršavanja zadataka pod vrlo velikim vremenskim pritiskom, korištenjem ograničenih i obično unaprijed definiranih resursa. Stoga je dobra iskorištenost svih kapaciteta te pravovremeno i ciljano dopiranje do svih potencijalnih sudionika u projektu ključno za njegov uspjeh. U ovom radu prikazana je studija slučaja na konkretnom projektu, koja prikazuje osnovne poslovne procese i aktivnosti oglašavanja u event managementu koje je potrebno provesti, kako bi događaj bio proveden uspješno.
PDF
