Poslovna je zajednica uvidjela da su klimatske promjene jedan od najvećih rizika na globalnoj razini. Međutim, kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima s klimom u poduzećima ...nedovoljna je da investitorima i drugim dionicima omogući informirano donošenje odluka o ulaganjima i cjelovitu procjenu utjecaja poduzeća. Europska unija je slijedom uočenih nedostataka odlučila poduzeti niz zakonskih mjera kako bi bitno unaprijedila kvalitetu izvještaja o održivosti. Ključni su ciljevi ovoga rada pružiti informacije o novim zakonodavnim obavezama europskih poduzeća u pripremi informacija povezanih s klimom te istražiti trenutačno stanje izvještavanja hrvatskih poduzeća o klimi. Istraživanja provedena u EU pokazala su da nefinancijski izvještaji velikih, uvrštenih europskih poduzeća zaostaju u kvaliteti, opsegu i usporedivosti u odnosu na zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvještavanju, te su autorice postavile hipotezu da je stanje nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj isto. Testirale su je tako što su provele istraživanje primjenom metoda anonimne ankete i analitičkog pregleda nefinancijskih izvještaja. Ukupni rezultat istraživanja pokazuje da hrvatska poduzeća obuhvaćena ovim istraživanjem nisu dovoljno upoznata s novim zakonskim obavezama, a uočene su i sljedeće ključne slabosti poduzeća u pristupu upravljanju i izvještavanju o klimi: klimatske promjene nemaju jednaku težinu kao ostali rizici poslovanja, poduzeća ne primjenjuju koncept dvostruke materijalnosti, (još uvijek) ne povezuju kvalitativne i kvantitativne informacije, ne stavljaju ih u kontekst ciljeva Pariškog sporazuma te nisu spremna za izradu različitih scenarija povezanih s klimom. Slijedom najavljenog hodograma uvođenja novih zakonskih obaveza, od kojih neke stupaju na snagu od 1. siječnja 2022. poduzeća će morati daleko brže i efikasnije pristupiti unapređenju upravljačkih procesa i kvalitete izvještavanja o održivosti, s posebnim naglaskom na klimu.
Namjera ovog rada jest istražiti pravni okvir za obnovljive izvore energije u pravu Europske unije. U tom cilju, bit će prikazana i određena osnovna pitanja u europskoj politici u području obnovljive ...energije. Središnji dio rada predstavlja prikaz sekundarnog prava EU-a za obnovljive izvore energije, a posebna pozornost pružit će se i pitanjima njegova povijesnog razvoja, kao i novoj Direktivi (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, kojom je preinačena Direktiva 2009/28/EZ. U navedenim razmatranjima uzet će se u obzir i utjecaj prava okoliša na energetsko pravo EU-a. U zadnjem dijelu rada istražuje se praksa Suda Europske unije u području obnovljivih izvora energije.
The purpose of this paper is to explore the legal framework for renewable energy in EU law. To this end, some key issues in European renewable energy policy will be outlined. The central part of the paper presents an overview of EU secondary law for renewable energy sources, with particular attention to its historical development issues, as well as the new Directive (EU) 2018/2001 on the promotion of the use of energy from renewable sources, which revised the Directive 2009/28/EC. These considerations will also take into account the impact of environmental law on EU energy law. The last part of the paper examines the case law of the Court of Justice of the EU in the field of renewable energy.
SLAPP-ovi su tužbe kojima moćni pojedinci, lobiji, korporacije i državna tijela pokreću očito neosnovane ili zlonamjerne sudske postupke protiv stranaka, u pravilu novinara i boraca za ljudska prava, ...koji izražavaju kritiku ili prenose poruke o pitanjima od javnog interesa, sa svrhom njihova cenzuriranja, zastrašivanja ili ušutkavanja. Anti-SLAPP direktiva je hvalevrijedan korak, unatoč nejasnoći nekih instituta, kao i načelnoj činjenici da oni zapravo ne predstavljaju posebnu novost, barem kada je riječ o hrvatskom pravnom sustavu. Ono što, međutim, prijedlogu te Direktive svakako nedostaje jest istodobno inzistiranje na obavljanju novinarske profesije u skladu s najvišim načelima te struke. Ovo bi bila snažna poruka da Anti-SLAPP direktiva nije pristrana, već da je riječ o modernom europskom aktu u punom smislu riječi kojem je cilj jačanje medijskog pluralizma i slobode medija u Europskoj uniji uz poštovanje svih prava i sloboda zajamčenih EKLJP-om i Poveljom EU-a.
Budućnost digitalnog praćenja Gumzej, Nina; Gubić, Luka
Medijska istraživanja,
06/2024, Letnik:
30, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj rad donosi obuhvatno istraživanje o usklađenosti obavijesti o kolačićima u Hrvatskoj s propisima i najboljim praksama, uz ispitivanje širih aspekata digitalne privatnosti i oglašavanja u skladu ...s najnovijim tehnološkim, regulatornim i drugim ključnim inicijativama. U radu se analizira pravni okvir EU-a i Hrvatske, sa sintezom ključnih elemenata važnih za razumijevanje teme i konteksta hrvatskog regulatornog okruženja, te posebnim osvrtom na noviju domaću praksu i prve kazne (2023). U daljnjem se istraživanju koje obuhvaća pregled obavijesti o kolačićima na 55 hrvatskih web stranica, otkrivaju značajne razlike u transparentnosti i usklađenosti s propisima, sa širokom primjenom mračnih uzoraka i nepravilnom upotrebom osnove legitimnog interesa. Daljnje istraživanje aktualnih razvojnih momenata, poput inicijative Cookie Pledge, Googleovog Privacy Sandboxa i trenda ograničenja kolačića treće strane u web preglednicima, ukazuje na budući smjer prema korisnički usmjerenoj praksi, značajnijem korištenju alternativnih metoda digitalnog praćenja i prilagodbama u praksama digitalnog oglašavanja. Uz suvremene uvide i smjernice za širok spektar dionika digitalnog ekosustava, rad potiče na proaktivno prilagođavanje i poboljšanje praksi u skladu s analiziranim promjenama, te potiče daljnja interdisciplinarna istraživanja kroz preporuke i smjernice.
The paper presents comprehensive research on the compliance of cookie notices in Croatia with regulations and best practices, while examining broader aspects of di gital privacy and advertising in line with the latest technological, regulatory and ot her key initiatives. The paper analyzes the EU and Croatian legal framework, with a synthesis of key elements crucial for understanding the topic and context of the Cro atian regulatory environment, with a special emphasis on recent domestic practices and first fines (2023). A further study on cookie notices on 55 Croatian websites re veals significant differences in transparency and compliance with regulations, with widespread use of dark patterns and improper use of the legitimate interest basis. Further research into current developments, such as the Cookie Pledge initiative, Google’s Privacy Sandbox, and the trend toward limiting third-party cookies in web browsers, points to a future direction toward user-centered practices, greater use of alternative digital tracking methods, and adjustments in digital advertising practi ces. Along with providing contemporary insights and guidelines for a wide range of stakeholders in the digital ecosystem, this work encourages a proactive approach to adapting and enhancing practices in line with the analyzed changes, and promotes further interdisciplinary research through recommendations and guidelines.
Autorice u radu polaze od ishodišta rješenja o učincima nesolventnosti osiguratelja na pravni položaj oštećenih osoba u postupcima naknade štete u osiguranju od automobilske odgovornosti. Ukazujući ...na njihovu posebitost, ali i neodgovarajući obim zaštite oštećenih osoba u slučaju nesolventnosti štetnikovog osiguratelja ili njegova prestanka postojanja (s posebnim osvrtom na analizu rješenja presude Europskog suda pravde u slučaju C-409/11), autorice ukazuju na važeća rješenja novoustrojenog sustava osiguranja od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (prema rješenjima Direktive (EU) 2021/2118) i odgovarajuću implementaciju istih u nacionalni pravni sustav Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu iz 2023. god.
In this paper, the authors start from the origin of the provisions on the effects of the insurer's insolvency on the legal position of injured parties in compensation procedures in motor vehicle liability insurance. Pointing to their particularity, but also the inadequate scope of protection of the injured parties in case of insolvency of the injured party's insurer or the cessation of insurance (with special reference to the analysis of the judgment of the European Court of Justice in case C-409/11), the authors point to the valid provisions of the newly established insurance system of civil liability with regard to the use of motor vehicles and the enforcement of the obligation to insure against such liability (according to the provisions of Directive (EU) 2021/2118) and the corresponding implementation of these into the national legal system by the Act amending the Compulsory Traffic Insurance Act from 2023.
U ovom se radu, u svjetlu Direktive ECN+, analizira članak 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, uveden novelom tog propisa iz 2021. godine. Riječ je o odredbi čiji je cilj osigurati zaštitu ...fizičkih osoba, zaposlenika poduzetnika-pokajnika, od sankcija koje bi im mogle biti izrečene u vezi s njihovim sudjelovanjem u kartelu na koji se odnosi prijava za osloboðenje od novčane kazne. Smatra se da bi, ako takva zaštita ne bi postojala, bilo ugroženo korištenje institutom pokajništva, koji na razini Unije, ali i u pojedinim državama članicama, osigurava visoku razinu borbe protiv kartela. U radu se problematizira pitanje zaštite fizičkih osoba od upravnopravnih i kaznenopravnih sankcija u kontekstu hrvatskog prava tržišnog natjecanja, pri čemu se upozorava na odreðeni raskorak izmeðu hrvatskog sustava zaštite tržišnog natjecanja de lege lata i načina na koji je u članku 65.a Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja transponiran članak 23. Direktive ECN+.
Direktiva o usklađivanju prava država članica Europske unije u vezi sa samozaposlenim trgovačkim zastupnicima stupila je na snagu 1986. godine s ciljem usklađivanja zakonodavstava država članica EU-a ...oko ugovora između samozaposlenih trgovačkih zastupnika. Direktiva usklađuje: prava i obveze trgovačkih zastupnika i njihovih nalogodavaca, naknade trgovačkim zastupnicima te osobito odštete ili naknade trgovačkim zastupnicima nakon završetka ugovora. Ciljevi su Direktive zaštita trgovačkih zastupnika, poboljšavanje uvjeta tržišnog natjecanja unutar Europske unije, povećanje sigurnosti trgovačkih poslova te uredno poslovanje na zajedničkom tržištu. Europska komisija je u sklopu programa REFIT 2012. godine ocijenila Direktivu kao uspješnu i učinkovitu, što je važno budući da je djelatnošću trgovačkih zastupnika ostvareno 3 posto trgovinskog prometa u Uniji.
The Directive on the harmonization of the rights of EU Member States with regard to selfemployed commercial agents entered into force in 1986 with the aim of harmonizing the legislation of the EU Member States on contracts between self-employed commercial agents. The Directive harmonizes: the rights and obligations of commercial agents and their principals, compensation of commercial agents and, in particular, compensation or compensation of commercial agents after the end of the contract. The objectives of the Directive are the protection of commercial agents, the improvement of conditions of competition within the European Union, the increase of the security of commercial operations and the orderly operation of the common market. As part of the REFIT program in 2012, the European Commission assessed the Directive as successful and efficient, which is important since the activity of trade representatives accounted for 3 percent of trade turnover in the Union.
Direktiva (EU) 2015/2302 o paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima (Direktiva iz 2015.), kojom je izvan snage stavljena ranija Direktiva 90/314/EEZ, prenesena je u hrvatsko nacionalno pravo ...Zakonom o pružanju usluga u turizmu iz 2017. (ZPUT). U skladu s Direktivom iz 2015., odredbe ZPUT-a koje uređuju navedene turističke usluge započele su se primjenjivati 1. srpnja 2018. Implementirajući Direktivu iz 2015., ZPUT unosi značajne novine u hrvatsko zakonodavstvo. Uvodi se posve nova usluga – povezani putni aranžman. Nadalje, ZPUT uređuje ugovor o paket-aranžmanu na nov i znatno podrobniji način u usporedbi s ranije primjenjivim propisom (Zakonom o obveznim odnosima, članci 88. – 903., Ugovor o organiziranju putovanja). Ovaj članak predstavlja dubinsku znanstvenu analizu svih važnih pitanja vezanih uz paket-aranžman i povezani putni aranžman, uključujući pojašnjenja (s praktičnim primjerima) njihovih novih i složenih definicija. Poseban naglasak je u radu stavljen na ugovor o paket-aranžmanu. Stoga članak razmatra prava i obveze ugovornih strana, bitne elemente toga ugovora, prava ugovornih strana da mijenjaju ugovor, prava putnika da raskine ugovor, odgovornost organizatora paket-aranžmana itd. Odnos između relevantnih izvora transportnog prava i odredaba ZPUT-a o pravima putnika također se obrađuje. Problematika koja se obrađuje u ovome članku je vrlo značajna i za transportne poduzetnike. Naime, u praksi Europskog suda već je otprije ustanovljeno, a sada u Direktivi iz 2015. izričito i potvrđeno da je usluga putničkoga kružnog putovanja (cruising) vrsta paprofesionalni putnički prijevoznici mogu se, u svjetlu odredaba ZPUT-a, smatrati organizatorima paket-aranžmana ili pružateljima usluga omogućavanja povezanog putnog aranžmana. U takvim slučajevima bi se ZPUT mogao primjenjivati i pri prosuđivanju njihovih prava i obveza. Posebno poglavlje rada posvećeno je ulozi različitih vrsta obveznog i dobrovoljnog osiguranja (propisanog ZPUT-om). Štiteći organizatore paket-aranžmana od profesionalnih rizika s kojima se susreću, ove vrste osiguranja istodobno dodatno ojačavaju prava putnika.
Tlo je prirodni resurs koji se troÅ¡i velikom brzinom, prvenstveno zbog modernog naÄina poljoprivredne proizvodnje. O tome javnost ne zna dovoljno niti se o zaÅ¡titi tla vodi adekvatna briga. Iako je ...tlo obnovljivi prirodni resurs, obnova tla odvija se tempom koji je viÅ¡e puta sporiji od trenutne degradacije i gubljenja plodnosti tla. KrÄenjem Å¡uma i pretvorbom Å¡umskog tla u poljoprivredno tlo za uzgoj komercijalnih monokultura žitarica i uljarica, koje se tretiraju kemijskim sredstvima radi Å¡to većih prinosa, poljoprivredno se tlo dovodi do stanja neodrživosti. Upravljati poljoprivrednim tlom znaÄi koristiti ga poput dobrog gospodara. Nekoliko je osnovnih naÄina za to: 1. Poticanje ekoloÅ¡ke poljoprivrede, bez primjene agrokemikalija, uz raznolikost vrsta u uzgoju bilja i životinja, te proizvodnje hrane i prerade primarnih proizvoda na ekoloÅ¡ki, gospodarski i druÅ¡tveno opravdani proizvodno-tehnoloÅ¡ki naÄin, uz ostavljanje najmanjeg mogućeg ekoloÅ¡kog otiska (engl. foodprint, footprint); 2. Primjena naÄela Nitratne direktive i dobre poljoprivredne prakse, odnosno zaÅ¡tita i sprjeÄavanje zagaÄ‘ivanja podzemnih i pitkih voda nitratima, uzrokovano intenzivnom poljoprivredom, loÅ¡om i nekontroliranom gnojidbom i unoÅ¡enjem prekomjerne koliÄine duÅ¡ika; 3. SprjeÄavanje grabeži zemlje (engl. land grabbing), Å¡to ukljuÄuje i prenamjenu poljoprivrednog zemljiÅ¡ta u „industrijsko-poslovne zone“; 4. Zabrana sjetve genetiÄki modificiranih usjeva i destimuliranje konvencionalne industrijski orijentirane monokulturne poljoprivrede; 5. Odgovoran odnos prema tlu graditi u skladu s naÄelima integrativne bioetike i etike zemlje Alda Leopolda.
Tlo je prirodni resurs koji se troši velikom brzinom, prvenstveno zbog modernog načina poljoprivredne proizvodnje. O tome javnost ne zna dovoljno niti se o zaštiti tla vodi adekvatna briga. Iako je ...tlo obnovljivi prirodni resurs, obnova tla odvija se tempom koji je više puta sporiji od trenutne degradacije i gubljenja plodnosti tla. Krčenjem šuma i pretvorbom šumskog tla u poljoprivredno tlo za uzgoj komercijalnih monokultura žitarica i uljarica, koje se tretiraju kemijskim sredstvima radi što većih prinosa, poljoprivredno se tlo dovodi do stanja neodrživosti. Upravljati poljoprivrednim tlom znači koristiti ga poput dobrog gospodara. Nekoliko je osnovnih načina za to: 1. Poticanje ekološke poljoprivrede, bez primjene agrokemikalija, uz raznolikost vrsta u uzgoju bilja i životinja, te proizvodnje hrane i prerade primarnih proizvoda na ekološki, gospodarski i društveno opravdani proizvodno-tehnološki način, uz ostavljanje najmanjeg mogućeg ekološkog otiska (engl. foodprint, footprint); 2. Primjena načela Nitratne direktive i dobre poljoprivredne prakse, odnosno zaštita i sprječavanje zagađivanja podzemnih i pitkih voda nitratima, uzrokovano intenzivnom poljoprivredom, lošom i nekontroliranom
gnojidbom i unošenjem prekomjerne količine dušika; 3. Sprječavanje grabeži zemlje (engl. land grabbing), što uključuje i prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u „industrijsko-poslovne
zone“; 4. Zabrana sjetve genetički modificiranih usjeva i destimuliranje konvencionalne industrijski orijentirane monokulturne poljoprivrede; 5. Odgovoran odnos prema tlu graditi u skladu s načelima integrativne bioetike i etike zemlje Alda Leopolda.
PDF
