Specifične teškoće u učenju (STU) predstavlja krovni termin, koji obuhvata određene kategorije u odnosu na specifični aspekt učenja koji je zahvaćen. Definicije specifičnih teškoća u učenju su se ...mijenjale tokom vremena, što za posledicu ima neusklađenost istraživačkih i zakonodavnih okvira. Međutim, prema novom priručniku Američke psihijatrijske organizacije (DSM-5) koja daje široko prihvatljivu definiciju koja se sve više primjenjuje u istraživačkom radu, a prihvaćena je i od strane udruženja važnih za ostvarivanje prava osoba sa specifičnim teškoćama učenja u ovu kategoriju se ubrajaju disleksija, disgrafija, diskalkulija. STU se mogu dijagnostikovati ako je prisutna jedna teškoća u jednom domenu ili u sva tri uprkos konvencionalnom školovanju, urednom sluhu i vidu, normalnoj inteligenciji, adekvatnoj motivaciji i adekvatnim socio-kulturnim mogućnostima. Istraživači decenijama pokušavaju da daju adekvatnu definiciju, operacionalizuju dijagnostičke kriterijume, kako bi kreirali instrumente i istražili tačnu prevalenciju, te rasvjetlili etiološke faktore ovih teškoća. Sveobuhvatni model specifičnih teškoća u učenju mora uzeti u obzir oboje; izolovane poremećaje učenja, kao i komorbiditet između njih. Međutim, ipak specifične teškoće u učenju iako se mogu javiti zajedno, karakterišu različiti osnovni deficiti i zato svaki domen zahtjeva poseban pristup. S obzirom na to, cilj našeg rada je uraditi pregled dosadašnjih postignuća na ovom polju, kako bismo imali jasnu polaznu osnovu za dalji istraživački rad.
Glavni je cilj rada istražiti utjecaj poučavanja utemeljenog na višeosjetilnosti i tehnikama okoline prilagođene radu mozga na tečnost čitanja i razumijevanje prilikom čitanja disleksičnih arapskih ...učenika četvrtih razreda osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 38 učenika s disleksijom, podijeljenih u dvije skupine: jednu s 18 učenika u kojoj je provedena intervencija (eksperimentalna skupina) i jednu s 18 učenika u kojoj nije provedena intervencija (kontrolna skupina). Tečnost čitanja i razumijevanje prilikom čitanju u pred- i posttestiranjima mjereni su testom tečnosti čitanja i testom razumijevanja prilikom čitanja. Poučavanje je održano u eksperimentalnoj skupini – među učenicima s disleksijom – tijekom 70 sesija. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike u posttestiranjima tečnosti čitanja i razumijevanja prilikom čitanja između kontrolne i eksperimentalne skupine, u korist eksperimentalne skupine, kao i statistički značajne razlike u rezultatima koje su učenici eksperimentalne skupine ostvarili na pred- i posttestiranjima, u korist posttestiranja tečnosti čitanja i razumijevanja prilikom čitanja. Rasprava nudi smjernice za buduća istraživanja intervencija na polju čitanja među učenicima s disleksijom.
Cilj. U radu se donosi pregled programa namijenjenih djeci s teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom, kao i djeci s teškoćama čitanja i disleksijom koji se provode u Dječjoj knjižnici Marina ...Držića i Knjižnici Savica, dvama ograncima mreže Knjižnice Marina Držića, knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba.
Metodologija. Kronološkim slijedom opisuju se programi koji se provode u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata, među kojima se ističu programi čitanja u društvu pasa pomagača, ciklus psiholoških i pedagoških radionica Da, mogu! te ciklus pričaonica Možemo i mi!, kao i niz logopedskih predavanja i radionica koji se provodi u okviru nacionalne kampanje I ja želim čitati!
Rezultati. Pregled programa u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata pokazuje da kontinuirane i sustavne suradnje na planiranju i realizaciji inkluzivnih knjižničnih programa pridonose osnaživanju i pozitivnim pomacima u općem razvoju djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom, rezultiraju obogaćenim i poboljšanim programom te potiču inkluzivno obrazovanje i osposobljavanje. Informiranjem o teškoćama čitanja i disleksiji na lokalnoj se razini pridonosi educiranju i senzibiliziranju javnosti za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.
Originalnost/vrijednost. Prvi sustavan prikaz inkluzivnih programa za djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom koji se provode u Dječjoj knjižnici Marina Držića i Knjižnici Savica koji može poslužiti kao poticaj za provođenje sličnih programa posvećenih toj osjetljivoj korisničkoj skupini.
Disleksija je, prema određenju Međunarodne udruge za disleksiju (International Dyslexia Association), specifična teškoća učenja neurobiološkog podrijetla, koju karakteriziraju teškoće točnog i(li) ...tečnog prepoznavanja riječi, teškoće pisanja i loše vještine dekodiranja. Prema hipotezi ortografske dubine (Katz i Frost, 1992), usvajanje čitanja i pisanja u nekim je ortografijama lakše i brže (Seymour i sur., 2003) pa se nameće pitanje utječe li to i na obilježja disleksije u različitim jezicima. Cilj je ovog rada dati pregled dijela istraživanja disleksije s obzirom na vrstu pisma i ortografsku transparentnost u alfabetskim jezicima. Također, s navedenim se istraživanjima uspoređuju neka istraživanja disleksije u hrvatskom jeziku, te se daje pregled obilježja disleksije u kineskom jeziku koji koristi logografsko pismo. Svrha je uspoređivanja disleksije u različitim jezicima bolje razumijevanje disleksije i njezinih univerzalnih obilježja, a posljedično bolje i preciznije prepoznavanje disleksije, te stvaranje uspješnih rehabilitacijskih metoda i tehnika.
Odgovor na intervenciju (engl. Response to Intervention) načelo je pružanja i praćenja intervencije. Ne radi se o metodi, terapiji niti modelu podučavanja, već procesu kojemu je svrha pomaknuti ...resurse prema intervencijskom pristupu s najboljim učinkom. Jedna od osnovnih karakteristika Odgovora na intervenciju sustavna je i stalna evaluacija - kako učenika i napretka, tako i odabranog pristupa intervencije. Jedan je od dijagnostičkih kriterija postavljanja dijagnoze specifičnog poremećaja učenja, predložen u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, peto izdanje (DSM-V), otpornost na terapiju, odnosno teškoće u učenju i primjeni akademskih vještina koje traju najmanje 6 mjeseci, unatoč intervencijama usmjerenim na ove teškoće. U skladu s time, nameće se potreba za osiguravanjem intervencije i prije postavljanja dijagnoze. Rana intervencija u području čitanja i pisanja posljedično dovodi do smanjene potrebe za davanjem dijagnoze. Cilj Odgovora na intervenciju je stvaranje obrazovne okoline, učinkovite, primjenjive i trajne za svu djecu, obitelji i one koji sudjeluju u obrazovnom procesu, i to uz kontinuiranu podršku. Odgovor na intervenciju podrazumijeva nekoliko razina podrške, a pomicanjem kroz razine pružena intervencija postaje eksplicitnija, učestalija, dulja, grupe homogenije i manje, a oni koji pružaju pomoć sve stručniji. U radu je prikazan model pružanja intervencije teškoća čitanja i pisanja krojene prema Odgovoru na intervenciju, koji proizlazi iz preokreta u razumijevanju i definiranju poremećaja. Prikazan je pregled modela, osnovne postavke i odlike, te izazovi i potencijalne dobrobiti u odnosu na pružanje usluga djeci s teškoćama/poremećajem čitanja i pisanja u Hrvatskoj.
Response to Intervention is a principle of intervention delivery for children with reading difficulties. It does not stand for any particular method, therapy or teaching model, rather it should be understood as a process aimed to direct available resources towards the most efficient intervention. One of the key features of response to intervention is a systematic and constant evaluation of student difficulties and progress, but also of the chosen approach of intervention. Diagnostic and statistical manual for mental disorders (DSM-V) suggests resistance to remediation to be one of the diagnostic criteria for specific learning disorder – consistent difficulties in use of academic skills for at least 6 months, despite focused interventions. Therefore, there is also a need to provide intervention before the disorder is diagnosed. Consequently, early intervention can also diminish the need for diagnosis in the first place. The goal of the response to intervention is to create a learning environment that is efficient, permanent, and appropriate for all children and families. Response to intervention entails several levels of support. Moving through levels ensures more explicit, more frequent, and longer support. Groups are more homogeneous and getting smaller, while the level of expertise of those who are delivering support is growing. This paper presents a model of providing intervention for reading and writing difficulties, tailored according to the Response to Intervention, instigated by the shift in understanding and defining the disorder itself. Models, frameworks, advantages, and challenges are presented in relation to the service delivery for children with reading difficulties/disorder in Croatia.
V okviru mednarodnega projekta FORWARD je potekala slovenska raziskava o disleksiji odraslih v letih 2003-2005. Raziskava je hila osredotoèena na posebnosti ljudi z disleksijo. Posebna pozornost je ...bila posveèena odkrivanju prednosti in talentov ljudi z disleksijo. Raziskava naj bi pripomogla k temu, da se omili negativno obeležje disleksije v javnosti in ozavesti ljudi o prednostih in talentih ljudi z disleksijo. Ljudje jo na splošno poznajo kot skupek uènih težav pri šolarjih. Že pri otrocih si strokovnjaki za premagovanje težav in izpadlih možganskih funkcij ali sposobnosti prizadevajo razviti nadomestne (kompenzacijske) strategije. Uspeh vsake strategije se razlikuje od osebe do osebe. Zato je bil del raziskave usmerjen v introspekcijo in odkrivanje osebnih strategij. Veèina v raziskavo vkljuèenih oseb je laže govorila o svojih primanjkljajih kot o talentih. Iz podatkov smo izlušèili vrsto talentov in seznam najpogostejših težav. Raziskava je ponudila prve podatke o disleksiji med odraslimi, ker pa je talentov in strategij še veliko, smo se raziskovalci odloèili, da nadaljujemo z raziskovanjem.
Disleksija (diskalkulija) je posebno nevrolosko stanje. Vcasih je povezano z levicarstvom osebe. Pri ljudeh z disleksijo se pojavijo izpadi dolocenih sposobnosti in nekateri nadpovpreeni talenti. ...Ostale sposobnosti so lahko zelo ozke, npr. sposobnost poslusanja in razumevanja tega, kar oseba slisi, sposobnost govornega izrazanja, sposobnosti vizualne percepcije, sposobnost branja, sposobnost pisnega izrazanja, obcutek za kvantitativna razmerja (numericnost), smisel za red, prostorska orientacija, obvladovanje zaporedij ( abeceda, postevanka, dnevi v tednu, meseci), posluh itd. Ob vstopu v solo se pokazejo ucne težave. Ucenec se dolgo privaja branju, here z okenckom, izpusca crke, obraca crke (s, z, b, d) in stevilke, predvsem pa grdo pise in dela veliko napak. Vidna znacilnost so niZji dosezki od intelektualnih sposobnosti osebe, dokler ne razvije svojih posebnih strategij za branje, pisanje in premagovanje drugih primankljajev. Potem gre njegova pot strmo navzgor. Postane usoden poslovnez, politik, umetnik, znanstvenik ali kaj drug ega. Zivljenjske poti ljudi z disleksijo so navadno skrajne: ali zelo uspdne (ce se dokopljejo do svojih talentov) ali pa povsem neuspešne, ce podlezejo ucnim tezavam ze na zacetku solanja.
Unutar članka predstavljeni su učenici koji se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja susreću sa teškoćama čitanja (tzv. disleksija) i pisanja (disgrafija). U nastavku opisuje se različite radne ...strategije i vježbe koje učenicima pomažu u poboljšanju svog čitanja i pisanja. One mogu pomoći i na ostalim područjima potrebnim za razvoj vještina čitanja i pisanja. Učenici njima postaju opušteniji i pouzdaniji u sebe.
Disleksiju definiramo kao specifičnu poteškoću u učenju čitanja i pisanja s posebnim naglaskom na poteškoće kodiranja i dekodiranja. U radu je riječ o poteškoćama koje učenici s disleksijom imaju pri ...učenju stranoga jezika. Navode se istraživanja koja su se bavila utjecajem materinskoga jezika na učenje stranoga jezika među učenicima s disleksijom te istraživanja o utjecaju ortografije na učenje stranoga jezika. Ortografska transparentnost odnosi se na predvidivost izgovora riječi s obzirom na njihov pisani oblik. Opisana je razlika između transparentne i netransparentne ortografije te utjecaj netransparentne ortografije na učenje stranoga jezika. Prijedlozi kako postupati s disleksičnom djecom navedeni su na kraju rada.
Čitanje je složena vještina koja se odvija specifičnim pokretima očiju - izmjenjivanjem fiksacija i sakada. Fiksacije se odnose na zadržavanje pogleda na točkama unutar teksta, a sakade su skokoviti ...pokreti između tih točaka. Omjer trajanja fiksacija i sakada daje informaciju o učinkovitosti, odnosno tečnosti čitanja. Kod osoba s disleksijom čitanje može biti otežano zbog više razloga, a teorija o vizualnim smetnjama pretpostavlja da utjecaj mogu imati određene karakteristike fontova. Ovim istraživanjem ispitano je postoji li doista utjecaj fonta na vještinu čitanja. Eye-tracking uređajem ispitani su brzina čitanja, broj fiksacija i broj regresijskih sakada, mjereni tijekom čitanja triju tekstova napisanih različitim fontovima (Times New Roman, Arial Italics i Dyslexie). Tekstovi su bili sadržajno različiti, ali maksimalno ujednačeni po općoj tematici, duljini i složenosti. Kako bi se izbjeglo letimično čitanje, ispitanici su na kraju čitanja ispunjavali kratki upitnik o sadržaju tekstova. Osim objektivnih mjera, za varijablu je uzeta i ispitanikova subjektivna ocjena fonta, odnosno procjena lakoće čitanja pojedinog fonta. Uzorak je činilo 8 osoba s disleksijom odrasle dobi. Efekt fonta ispitan je neparametrijskim Friedmanovim testom, a rezultati subjektivnog ocjenjivanja fonta analizirani su deskriptivno. Statistička analiza dobivenih podataka pokazala je kako na ispitanim mjerama nema značajnih razlika u čitanju između triju fontova. S obzirom na dobivene rezultate, zaključeno je da vrsta fonta nema značajan utjecaj na čitanje kod odraslih osoba s disleksijom.
Reading is a complex skill that consists of specific eye movements, called fixations and saccades, which are in constant interchange during reading. Fixations refer to the maintenance of the visual gaze on a single location within a text, while saccades are quick movements between two fixations. Comparing the durations of fixations and saccades can provide information about the effectiveness of reading. For individuals with dyslexia, reading can be difficult for a number of reasons. According to the theory of visual noise, one reason for these difficulties is certain characteristics of text fonts.
This study attempts to examine whether fonts have an impact on reading in people with dyslexia. An eye-tracking device was used to measure participants’ reading rate, number of fixations and regression saccades while reading three texts written in different fonts (Times New Roman, Arial Italic and Dyslexie). Texts were balanced to be almost identical in length, complexity and main topic, but were different in content. Superficial reading by participants was avoided by introducing a short questionnaire at the end of the reading task. Apart from the described objective measures, a subjective evaluation of fonts was also taken into account as a variable describing the individual impression of the impact that each font has on reading. The study included eight adults with dyslexia. Font effect was examined using the non-parametric Friedman test. The subjective evaluation scores of fonts were analyzed descriptively. Statistical analysis of the results demonstrated no significant difference among the three examined fonts. In consideration of these results, it is assumed that font type does not have a significant impact on reading efficacy in people with dyslexia.