Adekvatna priprema za kolonoskopiju ključna je za uspjeh procedure. Cilj istraživanja bio je saznati koji čimbenici utječu na adekvatnu pripremu crijeva u našoj populaciji ispitanika upućenih na ...kolonoskopiju. Očišćenost crijeva bila je vrednovana ljestvicom »Boston Bowel Preparation Scale« (BBPS), pri čemu su vrijednosti ³7 uzete kao kriterij uspješne pripreme. U ispitivanje je bilo uključeno 286-ero ispitanika (61,5% muških, medijan dobi 61 godinu, interkvartilni raspon 50 – 71 godine). BBPS ³7 registriran je u 145 ispitanika (50,7%). Multivarijatnim predviđanjem utvrđeno je da je prisutnost komorbiditeta (ASA-status ³3, OR = 0,29; 95%-tni CI: 0,12 – 0,72; p = 0,008) čimbenik rizika od neprikladne pripreme. Režimi s polietilen-glikolom (PEG) bili su bolji od drugih protokola pripreme (OR = 2,54; 95%-tni CI: 1,27 – 5,10; p = 0,008), pri čemu vrijeme proteklo od posljednje doze laksativa do početka pretrage također pridonosi boljoj pripremi crijeva (OR = 5,50; 95%-tni CI: 2,07 – 14,67; p = 0,001). Prisutnost komorbiditeta i neuporaba PEG-a u pripremi povezani su s lošom očišćenosti crijeva u ispitanika upućenih na kolonoskopiju
Psorijaza je kronična, recidivirajuća bolest kože koja traje čitav život. Četvrtina bolesnika boluje od teškog oblika psorijaze koji zahtijeva primjenu sustavne terapije. Unatoč razvoju novih skupina ...lijekova, tradicionalna terapija i dalje je veoma važna. Metotreksat, ciklosporin i acitretin cijenom su prihvatljivi i pružaju odličnu kontrolu bolesti. Metotreksat i acitretin dobar su izbor u smislu terapije održavanja, dok je ciklosporin idealan kao intermitentna terapija. Strah od teških nuspojava tradicionalnih lijekova može se izbjeći individualnim određivanjem terapije i pažljivim nadzorom bolesnika.
Arterijska hipertenzija velik je javnozdravstveni problem. Rano otkrivanje te započinjanje liječenja temeljeno na procjeni ukupnoga kardiovaskularnog rizika presudno je za kardiovaskularnu i renalnu ...protekciju. Izbor prvog lijeka je nevažan jer će velika većina hipertoničara trebati više lijekova za kontrolu arterijskog tlaka. Inicijalno liječenje kombinacijom antihipertenzivnih lijekova povoljan je izbor osobito u bolesnika s visokim i vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom gdje brzo i intenzivno snižavanje arterijskog tlaka rezultira znatnim smanjivanjem kardiovaskularnih incidenata. Fiksna kombinacija antihipertenziva može pojednostavniti liječenje i poboljšati suradljivost. Zadnje smjernice za liječenje hipertenzije Europskog društva za hipertenziju i Europskoga kardiološkog društva (ESH/ESC) iz 2007. godine te brojne studije čiji su rezultati publicirani u međuvremenu, daju prednost kombinacijama ACE-inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora s blokatorom kalcijskih kanala ili diuretikom kao kombinacijom izbora. Fiksna kombinacija felodipina i ramiprila svakako je na tragu preporuka iz smjernica s dokazanim povoljnim učincima na kardiovaskularne komplikacije i bubrežnu, nedijabetičku bolest u bolesnika s esencijalnom hipertenzijom.
Istraživana je farmakokinetika ceftriaksona u zdravih i febrilnih crnih bengalskih koza nakon njegove jednokratne intramuskularne primjene u dozi od 50 mg/kg tjelesne mase. Vrućica je bila ...prouzročena intravenskom primjenom lipopolisaharida (1 μg/kg) serovara O126:B8 bakterije E. coli. Koncentracija lijeka u plazmi bila je određivana tekućinskom visokotlačnom kromatografijom. Koncentracija lijeka u plazmi u odnosu na vremensku krivulju najviše je odgovarala modelu dvaju otvorenih odjeljaka. Koncentracija ceftriaksona u zdravih životinja nakon minute bila je 40,58 ± 0,94 μg/mL, a u febrilnih 32,83 ± 0,92 μg/mL. Lijek se nakon primjene mogao dokazati do osam sati u zdravih te do 4 sata u febrilnih koza. Poluživot izlučivanja ceftriaksona u febrilnih koza bio je manji (0,95 ± 0,02 h) nego u zdravih (2,30 ± 0,19 h). Obujam raspodjele bio je veći (0,72 ± 0,01 L/kg) u febrilnih u usporedbi sa zdravima (0,15 ± 0,07 L/kg). Ukupan tjelesni klirens u zdravih životinja bio je 5,08 ± 0,14, a u bolesnih 8,82 ± 0,31 mL/kg/h što upućuje na ekstenzivan klirens lijeka u febrilnih životinja. Izračunato je da intramuskularna doza ceftriaksona u febrilnih životinja iznosi 6 mg/kg tjelesne mase svakih 6 sati. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da se raspodjela lijeka mijenja kod vrućice.
Usporediti sastav tijela bolesnika s tipom 1 dijabetesa (T1DM) i zdravih ispitanika te u bolesnika s T1DM-om analizirati sastav tijela s obzirom na dob, trajanje bolesti, regulaciju glikemije te doze ...inzulina. Ispitanici i metode. Uključen je 21 bolesnik s T1DM-om (srednje trajanje dijabetesa 13 godina, srednji HbA1c 7%). Srednja ukupna doza inzulina (TDD) bila je 50 i.j.; bazalnog 23 i.j., prandijalnog 27 i.j. Kontrolnu skupinu činilo je 14 zdravih ispitanika normalne težine. Sastav tijela analiziran je bioelektričnom impedancijom. Rezultati. Nije bilo razlike u sastavu tijela među skupinama. U bolesnika s T1DM-om nađena je pozitivna korelacija mase masti s TDD-om (r = 0,637; p < 0,05) i HbA1c (r = 0,499; p < 0,05). Bolesnici s T1DM-om podijeljeni su u podgrupe prema regulaciji glikemije: 10 zadovoljavajuća (HbA1c < 7,5%) – srednji HbA1c 6,82%, 11 nezadovoljavajuća (HbA1c > 7,5%) – srednji HbA1c 8,68%. Oni sa zadovoljavajućom regulacijom uzimali su 20 i.j. inzulina manje na dan (p = 0,035). Zaključak. U osoba s T1DM-om inzulin mijenja sastav tijela.
Pneumonija iz opće populacije, odnosno stečena izvan bolnice vrlo je česta bolest uzrokovana brojnim mikroorganizmima s različitom kliničkom pojavnošću, težinom i prognozom te ima važan udio u ...pobolu i smrtnosti pučanstva s rastućim troškovima liječenja u cijelom svijetu. Izjednačavanje i poboljšanje liječenja odraslih bolesnika propisuju smjernice mnogih institucija i profesionalnih udruženja. Sve moderne smjernice za liječenje pneumonija iz opće populacije temelje se na kliničkoj dijagnozi pneumonije potvrđene rendgenskom slikom pluća i empirijskom izboru antibiotika. Poput ostalih najpoznatijih (američke, europske, britanske), naše smjernice s racionalnim pristupom baziraju se na procjeni težine bolesti, dobi bolesnika, popratnim kroničnim bolestima, rizičnim čimbenicima i epidemiološkim podatcima. Na osnovi težine bolesti propisuju dijagnostičke i terapijske postupke prema mjestu zbrinjavanja pneumonija: ambulantno, na bolničkom odjelu, odnosno u jedinicama za intenzivno liječenje. Liječenje pneumonija antibiotikom treba započeti odmah, odnosno u roku od četiri sata nakon postavljanja kliničke dijagnoze. Parenteralna primjena antibiotika može se zamijeniti peroralnom najčešće 48 – 96 sati od početka liječenja, čak i u bolesnika s težim oblikom bolesti ako su zadovoljeni kriteriji. Cijepljenje protiv influence i pneumokokne bolesti preporučuje se svim osobama s povišenim rizikom. U izradi smjernica sudjelovali su ekspertni predstavnici pet relevantnih društava HLZ-a i Hrvatskoga torakalnog društva te Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Namijenjene su liječnicima obiteljske medicine i specijalistima različitih struka koji liječe bolesnike s pneumonijom ambulantno ili u bolnici.
Smjernice se odnose na klasifikaciju, dijagnostiku i liječenje sindroma prostatitisa. Njihov su cilj standardizacija, izjednačavanje i optimalizacija dijagnostike, liječenja i praćenja bolesnika s ...prostatitisom koji će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite ovih bolesnika te promovirati racionalnu potrošnju antibiotika. Namijenjene su ponajprije liječnicima opće prakse i specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske (RH) imenovalo je članove Radne grupe za izradu smjernica namijenjenih dijagnostici i liječenju prostatitisa. Smjernice se temelje na dokazima iz sistematski pregledane literature, na lokalnim podacima o osjetljivosti bakterija na antibiotike, na postojećim kliničkim protokolima za dijagnostiku i liječenje prostatitisa, kao i prijedlozima i komentarima kolega liječnika. One su putem tečajeva trajne edukacije široko predstavljene liječnicima obiteljske medicine te specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama – urolozima, infektolozima, mikrobiolozima i nefrolozima. Završnu verziju smjernica pregledali su i prihvatili članovi Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike. U smjernicama su predstavljene kliničke upute radi standardizacije postupaka i kriterija za postavljanje dijagnoze i liječenje bolesnika s prostatitisom u RH.
Farmakokinetička svojstva ceftazidima, cefalosporinskog antibiotika treće generacije, istražena su u febrilne bivolske teladi (n=5) nakon njegove jednokratne intravenske primjene u dozi od 10 mg/kg ...tjelesne mase. Vrućica je u teladi bila pokusno izazvana jednokratnim odnosno ponovljenim intravenskim davanjem
lipopolisaharida bakterije E. coli u dozi od 1 mg/kg. Koncentracija ceftazidima u plazmi i mokraći određena je mikrobiološkim postupkom. Farmakokinetičko ponašanje ceftazidima u febrilnih životija opisano je u dva modela. Za 2,5 minuta koncentracija ceftazidima u plazmi febrilnih životinja iznosila je 152,3 ± 6,77 μg/mL, a lijek se mogao dokazati sve do 14 sati nakon primjene. Poluvrijeme njegova izlučivanja iznosilo je 3,73 ± 0,42 h, a količina raspodjele 0,26 ± 0,05 L/kg. Poluvrijeme njegove raspodjele bilo je 0,24 ± 0,03 h, površine ispod koncentracijske krivulje u plazmi 217,3 ± 23,4 μg/mL.h, a ukupni klirens iz organizma 47,9 ± 4,57 mL/kg/h. Izlučivanje ceftazidima mokraćom bilo je manje od 28% nakon 32 sata od primjene. Predviđena učinkovitost lijeka, izmjerena kao vrijeme u kojem je aktivna supstancija bila iznad minimalne inhibicijske koncentracije (T>MIC), bila je 73% od preporučenog razmaka primjene (8h) za bakterije s MIC90≤4 μg/mL.
Cilj studije bio je istražiti koji su odrasli bolesnici s tipom 1 dijabetesa liječeni s više dnevnih doza inzulina najbolji kandidati za liječenje inzulinskom crpkom, uzimajući u obzir njihovu ...ograničenu dostupnost u Republici Hrvatskoj. Na Zavodu za endokrinologiju Interne klinike Kliničkoga bolničkog centra Zagreb praćeno je 145 bolesnika s tipom 1 dijabetesa (kod 52% njih je bolest dijagnosticirana u odrasloj dobi) u razdoblju od 2009. do 2014. godine. Kod 21 bolesnika (7 muškaraca i 14 žena, medijan dobi 27 godina) liječenje crpkom započelo je u odrasloj dobi. Petoro bolesnika je imalo kronične komplikacije (dvoje retinopatiju, jedan polineuropatiju, a dvoje je imalo i retinopatiju i neuropatiju). Medijan HbA1c prije započinjanja liječenja inzulinskom crpkom je bio 6,95%, a nakon godine dana terapije crpkom 6,5%. Bolesnici su bili razvrstani prema indikaciji za liječenje crpkom (učestale i/ili teške hipoglikemije, specifičan stil života, nepostizanje
željenih ciljeva glikemije unatoč suradljivosti/nestabilan dijabetes te pretkoncepcija). Bolesnici su mogli ispunjavati i više od jedne indikacije. Na početku liječenja učestalost hipoglikemija se analizirala kontinuiranim praćenjem glukoze tijekom 5-6 dana, a reevaluacija je učinjena iz anamnestičkih podataka nakon 1 godine ± 3 mjeseca. Na samom početku liječenja bolesnici su imali 5 hipoglikemija/6 dana (30% noćnih), a nakon godine dana 1 hipoglikemiju/6 dana (bez noćnih). Wilcoxonov signed-rank test pokazao je statistički značajnu razliku u broju i učestalosti noćnih hipoglikemija te u HbA1c. Kod
onih bolesnika u kojih je liječenje započelo inzulinskom crpkom s indikacijom hipoglikemije prije crpke medijan HbA1c je bio 6,7% sa 7 hipoglikemija/6 dana (50% noćnih). Nakon godinu dana medijan HbA1c je bio 6% s 1 hipoglikemijom /6 dana (bez noćnih). Kao zaključak, vodeća indikacija za liječenje inzulinskom crpkom u odraslih bolesnika je učestalost hipoglikemija, osobito noćnih.
PDF