Živimo v obdobju tranzicije, na pragu novega tisočletja, ko se spoprijemamo s čedalje večjimi gospodarskimi, ekološkimi, političnimi in družbenimi problemi. Treba je odkriti nove oblike političnega ...ravnanja in sodelovanja. Ti problemi in radikalne spremembe zahtevajo novo obliko sobivanja (togetherness). Kljub temu se prepad med poklicnimi politiki, ki vladajo "na vrhu", in "navadno publiko "(prebivalstvom), ki misli, da ni mogoče ničesar storiti, od spodaj navzgor nenehno poglablja. Tisti, ki so "na vrhu", ne želijo več prevzemati vse odgovornosti, tisti "na dnu" pa so frustrirani zaradi "pat" položaja v politiki.
Jedno od osnovnih načela na kojemu se temelji carinsko i porezno pravo zemalja Europske unije, Hrvatske i mnogih drugih zemalja jest da nema oprav-danja za naplatu carine i drugih uvoznih davanja na ...uvezenu robu koja se u carinskom području te zemlje zadržava samo određeno vrijeme i, budući da se ne uključuje u gospodarski tijek, ona ne konkurira robi proizvedenoj na njezinu području. Mnoštvo je razloga pritom što se sve više u međunarodnoj trgovini pojavljuje i potreba za privremenim uvozom i izvozom roba, pa ovaj institut ima značajno mjesto u carinskom i vanjsko-trgovačkom sustavu svake zemlje.
U primjeni instituta privremenog uvoza plovila, tijekom se posljednjih godina u Republici Hrvatskoj pojavilo više otvorenih pitanja dijelom povezanih sa samom provedbom inspekcijskih nadzora na moru i u marinama te drugim mjestima odobrenima za smještaj i čuvanje plovila, a dijelom s upravnim i prekršajnim predmetima koji su u razmatranju carinskih tijela. Pri tome uočene su određene neujednačenosti i različitost u postupanju u gotovo identičnim ili veoma sličnim okolnostima, a što je dijelom posljedica različita shvaćanja i tumačenja brojnih naputaka i mišljenja u svezi s privremenim uvozom plovila.
U članku je autor pokušao dati odgovore na najveće dvojbe i neka otvorena pitanja u primjeni instituta privremenoga uvoza plovila uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine na osnovi Aneksa C Istanbulske konvencije.
Organizacija družbe v državi ima lahko različne oblike -od monokratskih do republikanskih, od enorežimskih do demokratičnih. Po drugi strani pa so države, gledano z zgodovinskega vidika, nastajale ...zelo različno - zaradi zgodovinskega razvoja, geografskih razmer, zagotavljanja interesov različnih sil, ki so se pojavljale in se usklajevale med seboj v različnih obdobjih. Začetna ugotovitev torej je, da država nedvomno ni pojav, ki bi imel eno samo podobo trajnejše ali nespremenljive kakovosti. Država se spreminja pod vplivom razvoja družbe v njej sami in tudi zaradi razvoja družbe zunaj nje - na primer v drugih državah. Državo nedvomno določa formalno pravo, ki določa profil državljana in hkrati velja za vse državljane.
Rada bi poudarila vprašanje, ki je pri razvijanju izobraževanja za aktivno državljanstvo zelo pomembno, in sicer vprašanje, kako bomo to izobraževanje izvajali. S tem mislim na metodično-didaktični ...vidik oziroma na izbiro ustreznih oblik in metod, primernih za "sodobno" izobraževanje za aktivno državljanstvo. Opozorila bi na izkušnjo iz tako imenovanega družbeno-političnega izobraževanja, ko je večina tega izobraževanja potekala kot predavanja, z zelo majhno aktivno (so)udeležbo udeležencev izobraževanja. Ta izkušnja "pasivnega" udeleženca je vplivala negativno tudi na današnje poskuse izobraževanja za aktivnejšo participacijo človeka v vsakdanjem zasebnem in javnem življenju.
Jesmo li mirnom reintegracijom željeli u naše lokalne i državnu zajednicu reintegrirati svoje državljane, svoje građane etničke Srbe i naš državni teritorij ili samo teritorij?
Članak se bavi primjenom Opće deklaracije o ljudskim pravima u nastavi Povijesti kako bi se progovorilo o ljudskim pravima koja su često zanemarena u suvremenoj historiografiji. Autorica predlaže u ...članku scenarij izvedbe primarno za školske satove povijesti ili građanskog odgoja, te ostale međupredmetne sadržaje.
Članek obravnava različne probleme, ki zadevajo načrtovanje jezikovnih politik v Evropski uniji. Podrobneje prikazuje filozofske, metodološke in tehnične doprinose aplikativne geografije pri ...razvijanju holistične perspektive o jeziku v širšem kontekstu. Prispevek nadalje predlaga skupne možne pobude za mednarodno raziskovanje v okviru razširjene Evrope.
Dvojno državljanstvo postalo je bitna tema demokratske teorije i politike građanstva. Mnoge države s velikim useljeništvom dopuštaju ga ili toleriraju, a mnoge druge vode aktivnu politiku prema ...zadržavanju ili davanju državljanstva pripadnicima svoje iseljeničke zajednice u svijetu, tzv. dijaspori. Posebnu je važnost dvojno državljanstvo zadobilo u politici građanstva nekih država u srednjoj i jugoistočnoj Europi (Mađarska, Rumunjska, Srbija, Hrvatska) prema pripadnicima svojih manjina u susjednim državama kojima im je omogućeno nerezidentno državljanstvo. Dvojno državljanstvo smatra se posebnim pravom pripadnika manjina – sredstvom zaštite njihovih ljudskih prava te očuvanja nacionalnog identiteta, a takvu intenciju podupiru i europske institucije. U radu se analiziraju specifičnosti politika građanstva u državama s tim tipom dvojnog državljanstva, njihova zasnovanost na etničkom shvaćanju nacije i djelovanju političkih aktera koji ga održavaju, te utjecaj na politike prema manjinama i njihov položaj.
Rad čitatelja najprije uvodi u ključne aspekte rasprave o globalizaciji i njihove kontroverzije, a potom se bavi pitanjem krize nacionalnoga modela građanskoga državljanstva (citizenship). Od ...devedesetih godina 20. stoljeća vode se rasprave zagovaratelja dviju suprotstavljenih teza. Po jednoj, unatoč globalizacijskim promjenama u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi društva, nacionalno državljanstvo pokazalo se umnogome rezistentnim, pa i sposobnim za revitalizaciju. Pojavilo se, barem devedesetih godina, više istraživača koji dokazuju da se u novije vrijeme identitet neke osobe, kao člana neke nacionalne zajednice, postupno razdvajao od njezinih ljudskih i civilnih prava. To je dovelo do ustanovljenja alternativnoga ‘postnacionalnog modela članstva’: pojedinačnih i grupnih prava koja ne ovise o državljanstvu. Prema toj tezi, nacionalne države pretrpjele su fundamentalne transformacije i postale instrumentima za implementiranje međunarodnih konvencija i normi o ljudskim pravima, kao eminentno osobnim, a ne državljanskim pravima. Postoje i pokušaji pomirenja tih suprotstavljenih pozicija. Ti autori priznaju ozbiljnost izazova konvencionalnom nacionalnom modulu građanskoga državljanstva, ali dokazuju da su ti procesi još uvijek ponajprije unutarnje pitanje liberalnih demokracija. Neki najnoviji radovi nastoje izaći izvan uskih i isključivih konceptualnih okvira nacionalne države i postnacionalnoga članstva, pokušavajući objasniti upravo proturječne procese promjena u konstituciji građansko-državljanskih prava. Predlažu se i novi koncepti državljanstva kao odgovor na izazove globalizacije i međunarodnih migracija – kao što je multikulturalni ili supranacionalni. Napokon, postmoderni pisci govore o postmodernom ili kozmopolitskom građanstvu koje nije više neposredno vezano uz nacionalnu državu.
Državljanstvo Europske unije, poznato i pod nazivom Europsko građanstvo, ustanovljeno
je Ugovorom o Europskoj uniji sklopljenim u Maastrichtu 7. veljače 1992. godine, a
na snazi je od 1. studenog ...1993. godine. Državljanstvo Europske unije komplementarni je
pojam nacionalnom državljanstvu, koje svi građani Europske unije stječu u svojim matičnim
državama. Iz semantičkih razloga kroz rad će se često pojavljivati i pojam građanstvo
Europske unije jer Europska unija nije naddržava niti ima klasične elemente države, već
je politička zajednica bez države – adržavna tvorevina. U radu ćemo se upoznati s uvođenjem
državljanstva Europske unije, stjecanjem i gubitkom navedenog državljanstva, razlikama
između nacionalnog i državljanstva Europske unije. Susrest ćemo se s pravima i obvezama
državljana Europske unije te načinom na koji je Europski sud u svojim presudama,
u pojedinim situacijama, ocijenio ta prava. Govori se o analizi odnosa građana i institucija
Europske unije te kome se građani mogu obratiti u slučaju nezadovoljstva. Samim pojmom
građanina asocira se na pojedinca koji je privržen zajednici u kojoj živi očekujući od nje
zaštitu, jamstvo poštivanja ljudskih prava i prava na sudjelovanje u odlučivanju u javnim
poslovima. Na kraju, ovim radom se nastoje ublažiti najčešće isticane bojazni državljana
Republike Hrvatske za pristup u punopravno članstvo, koje slijedi u narednim mjesecima,
kako bi ulazak u Europsku uniju bio prihvaćen sa što manje sumnje.
PDF
