Cilj je ovog istraživanja bio ispitati koliko instrukcije za (vanjski i unutarnji) fokus pažnje utječu na ekonomičnost trčanja pri submaksimalnim brzinama. Dvadeset i četiri studenta (muškarca) ...kineziologije trčala su po deset minuta na pokretnoj traci pri brzini od 9,6 km/h provodeći dva različita eksperimentalna protokola usmjeravanja pažnje: vanjski fokus (gledanje videa snimljenoga iz perspektive trkača) i unutarnji fokus (pažnja na kretnje vlastitih nogu).
Vanjski fokus pažnje omogućio je ispitanicima vizualnu povratnu informaciju o brzini trčanja, a video snimka je prikazana i u uvjetima unutarnjeg fokusa pažnje. Nisu zabilježene značajne razlike u fiziološkim odgovorima, ekonomičnosti trčanja ili subjektivnoj procjeni opterećenja između dva eksperimentalna protokola. Na temelju podataka istraživanja zaključeno je da fokus pažnje ne utječe na ekonomičnost trčanja ni fiziološke reakcije prilikom trčanja submaksimalnim brzinama.
Postizanje poslovnog uspjeha ovisi o mnogim faktorima. Polazi se od hipoteze da poduzeća koja imaju odjel za kontroling ostvaruju veću razinu poslovnog uspjeha nego poduzeća bez kontrolinga. Time bi ...se dokazalo kako kontroling izravno povećava vjerojatnost poslovnog uspjeha. Na primjeru hotelskih poduzeća želi se dokazati kako kontroling pridonosi poslovnom uspjehu, odnosno daje faktor poslovnog uspjeha. Kontroling je funkcija unutar menadžmenta koja pridonosi povećanju efikasnosti i efektivnosti poslovanja.
Nakon komparativne analize hotelskih poduzeća sa i bez kontrolinga s osnovnim pokazateljima likvidnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti može se zaključiti kako se kontroling u institucionalnom i
funkcionalnom smislu nalazi u relativno malom broju vrlo uspješnih hotelskih kuća.
U neposrednoj suradnji s Razvojnom službom i drugim stručnjacima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb te Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dogovoreno je istraživanje problema utvrđivanja vrijednosti ...šumskih sastojina i određivanja cijene drva na panju za glavne vrste drveća. Problemi gospodarenja šumom uključuju mnogo različitih varijabli. One mogu biti biološke kao što su rast i prirast te vrsta tla, ekonomske kao što su cijena drva i trošak rada i socijalne kao što su ekološki zakoni. U radu je korištena metoda sadašnje sječive vrijednosti za izračun vrijednosti sastojine, metoda analize troškova, odnosno model troškova utemeljen na aktivnostima, te ekonomičnost i rentabilnost gospodarenja. Rezultati istraživanja trebali bi, s gledišta ukupnoga gospodarenja šumama, pridonijeti kvalitetnijemu odlučivanju pri izvođenju šumskih radova, a s ekonomskoga gledišta povećanju učinkovitosti i ekonomičnosti šumskih radova. U radu su prikazane ukupne vrijednosti šuma, vrijednosti etata, troškovi biološke obnove šuma po svim gospodarskim jedinicama UŠP Požega, prihodi i rashodi u iskorištavanju šuma, te rentabilnost i ekonomičnost. Metodama analize poslovanja šumarskoga poduzeća istraživan je način utjecaja bioloških i ekonomsko-tehničkih zahvata kao čimbenika razvitka. Utvrđeno je da za vrednovanje utjecaja tih čimbenika treba koristiti specifične veličine i indikatore koji iskazuju promjene u vrijednosti, odnosno potencijalu obnovljivoga resursa.
Uvod: Neka istraživanja ukazuju na mogućnost da se specifičnim treningom disanja mogu unaprijediti sposobnosti biciklista, međutim, drugi radovi nisu potvrdili vrijednost treninga disanja te o tome ...ne postoji jedinstveni stav.
Cilj: Cilj istraživanja je ispitati utjecaj 8-tjednog specifičnog treninga dišne muskulature, provođenog istovremeno sa standardnim biciklističkim treningom, na dinamičke plućne kapacitete, ekonomičnost vožnje bicikla te parametre za procjenu aerobnog kapaciteta i natjecateljske uspješnosti.
Metode: Uzorak ispitanika čini 30 biciklista nacionalnog ranga razvrstanih slučajnim odabirom u eksperimentalnu i kontrolnu grupu. Obje grupe provele su klasični biciklistički trening u trajanju od osam tjedana, a eksperimentalna grupa provodila je dodatno i specifičan trening dišne muskulature: 1) trening voljne kontrole disanja, 2) trening jačanja dišne muskulature. Prije i nakon eksperimentalnog postupka svi su ispitanici proveli mjerenje dinamičkih plućnih kapaciteta i tri testa
– dva laboratorijska testa na biciklergometru: 1) test s konstantnim opterećenjem od 150 W u trajanju od 10 min za procjenu ekonomičnosti vožnje bicikla (C150); 2) progresivni test opterećenja za procjenu aerobnog kapaciteta (GXTVO2max); te jedan terenski test: 3) maksimalni test vožnje bicikla na biciklističkoj pisti dužine 4 km za procjenu natjecateljske uspješnosti (t4km). Statistička značajnost razlika između inicijalnog i finalnog mjerenja u eksperimentalne i kontrolne skupine testirana je t- testom za zavisne uzorke, a razlika između grupa ANOVA za ponovljena mjerenja (p < 0,05).
Rezultati: U odnosu na inicijalno mjerenje (I), nakon provedenog trenažnog programa i treninga dišne muskulature u eksperimentalnoj skupini u finalnom mjerenju (F) ispitanika utvrđeno je: 1) značajno kraće vrijeme vožnje u terenskom testu (t4km_I = 393,4 ± 19,1 : t4km_F = 386, 1 ± 12,9 (s) p < 0,05; 2) značajno viša maksimalna voljna ventilacija (MMV_I = 184, 1 ± 31 : MMV_F = 1 99,8 ± 33,3 (l) p < 0,05); 3) bolja ekonomičnost vožnje bicikla pri opterećenju od 150 W (C150_I = 0,198 ± 0,044 : C150_F = 0,182 ± 0,038 (ml/kg/min/W) p < 0,05); 4) značajno više vrijednosti parametara za procjenu aerobnog kapaciteta pri anaerobnom pragu (ANP_I = 304,7 ± 43,1 : ANP_F= 326,0 ± 32,5 (W) p < 0,05) i pri maksimalnom intenzitetu (Wmax_I = 353,3 ± 44 : Wmax_F = 378,6 ± 31,5 (W) (p < 0,05). Kod kontrolne skupine ispitanika nisu utvrđene statistički značajne razlike za sve navedene parametre.
Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazuju da specifičan trening disanja usmjeren na poboljšanje tehnike disanja i jačanje dišne muskulature (kroz 8 tjedana uz klasični biciklistički trening) dovodi do poboljšanja vremena na biciklističkoj pisti na 4 km, do povećanja maksimalnog voljnog volumena, povećanja ekonomičnosti vožnje bicikla pri 150 W te povećanja vrijednosti anaerobnog praga i maksimalnog intenziteta.
Introduction: Some researches point to possibility of improving a cyclist's abilities with a specific breathing training, but other works have not confirmed value of a breathing training and there is no common attitude towards that.
Aim: The aim of the research is to test influence of the specific respiratory muscles training over the period of 8 weeks, conducted at the same time with standard cycling training, on dynamic lung capacities, cycling economy and parameters for evaluation of aerobic capacity and competitive success.
Methods: The sample of respondents consists of 30 cyclists of the national rank sorted randomly into experimental and control group. Both groups have conducted a standard cycling training over the period of eight weeks and the experimental group has additionally conducted a specific respiratory muscles training: 1) training for voluntary control of breathing, 2) training for strengthening the respiratory muscles. Before and after the experimental procedure all respondents have conducted a measurement of dynamical lung capacity and three tests, two laboratory tests on bicycle ergometer: 1) a test with a constant burden of 150 W during the period of 10 minutes in order to estimate cycling economy (C150), 2) a progressive test of the burden in order to estimate the aerobic capacity (GXT VO2max) and one field test: 3) a maximal test of a bicycle ride on a 4 km long cycling track in order to estimate competitive success (t4km). Statistically significant difference between the initial and final measurement in the experimental and control group have been tested with the t-test for dependent samples and the difference between grups ANOVA for repeated measures (p < 0,05).
Results: In comparison to the initial measurement (I), after the conducted training programme and the respiratory muscles training the following has been determined among the respondents from the experimental group in the final measurement (F): 1) significantly shorter cycling time in the field test (t4km_I = 393,4 ± 19,1 : t4km_F = 386,1 ± 12,9 (s) p < 0,05); 2 ) significantly higher willing ventilation (MMV_I = 184,1 ± 31 : MMV_F = 199,8 ± 33,3 (l) p < 0,05); 3) better cycling economy with the burden of 150 W (C150_I = 0,198 ± 0,044 : C150_F = 0,182 ± 0,038 (ml/kg/min/W) p < 0,05);
4) significantly higher values of the parameters for evaluation of aerobic capacity at the anaerobic threshold (ANP_I = 304,7 ± 43,1 : ANP_F = 326,0 ± 32,5 (W) p < 0,05) and maximum intensity (Wmax_I = 353,3 ± 44 : Wmax_F = 378,6 ± 31,5 (W) (p < 0,05). At the control group of the respondents no statistically significant differences for the mentioned parameters have been determined.
Conclusion: The results of this research point to the fact that a specific breathing training directed to improvement of breathing technique and strengthening of respiratory muscles (over the period of 8 weeks together with a standard cycling training) time improvement on the 4 km long cycling track, leads to increase of maximum willing volume, increase in cycling economy at 150 W, increase in the value anaerobic threshold and and maximum intensity.
Skromna je cjelogodišnja intenzivna proizvodnja povrća u zatvorenim prostorima s kontroliranim uvjetima, često neadekvatnih termotehničkih rješenja, s velikom potrošnjom i visokim troškovima ...energije. Proizvodni ciklus se ograničava na topliji dio godine kada su troškovi energije manji što značajno smanjuje ekonomičnost, kakvoću prinosa, konkurentnost i dugoročni opstanak proizvođača na tržištu. Bjelovarsko-bilogorska županija i susjedne županije raspolažu značajnim potencijalom obnovljivih izvora energije (biomasa, geotermalna energija) koji se multiplikativno ne usmjeravaju podizanju proizvodnih djelatnosti, a posebno intenzivnom uzgoju povrća u plastenicima. Nedostatak egzaktnih istraživanja i korištenje načelnih procjena često su razlog nedovoljnog praktičnog vrjednovanja biomase i geotermalne energije i mogućeg doprinosa ekonomičnoj intenzivnoj proizvodnji povrća. Provedena su istraživanja raspoloživosti šumske i biljne biomase, drvnih ostataka u drvoprerađivačkim pogonima te geotermalnog potencijala u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iskoristivih u energetskoj opskrbi centraliziranih i/ili decentraliziranih objekata (plastenika) za intenzivnu proizvodnju povrća. Analiziran je održivi ekonomični polumjer prikupljanja, pripreme i dobave obnovljive biomase. Prikazana i analizirana je potrošnja i ekonomičnost toplinske energije iz različitih vrsta pogonskog goriva usporediva s izravno primjenjivim obnovljivim izvorima energije. Kvantificiranim vrijednostima istaknuta je komplementarnost raspoloživih obnovljivih izvora energije s razvojem cjelogodišnje intenzivne proizvodnje povrća u plastenicima.
Analiza specifičnih ekonomskih, tehnoloških i organizacijskih procesa pojedinihgospodarskih sektora/poduzeća daje potpuni uvid u razvoj relevantnih resursa ikonkurentskih sposobnosti u odgovarajućim ...sektorima. Ciljevi rada bili su utvrdititeorijski i empirijski okvir konkurentnosti poduzeća (C 31 proizvodnja namješta, NKD2007), identificirati i analizirati mikroekonomske činitelje poduzeća, ispitati njihoveodnose i povezanost te utjecaj na kvalitativne i kvantitativne mjere uspješnostiposlovanja. Određeni vanjski i unutarnji činitelji konkurentnosti bili su: menadžerskevještine, stupanj marketinške sposobnosti, razvoj odnosa s kupcima i dobavljačima,razvoj odnosa sa zaposlenicima, utjecaj obrazovnih prilika, utjecaj ekonomske politike,utjecaj zakonske regulative i regulatornih tijela, utjecaj dobavljačke snage, utjecajfinancijerskih institucija, infrastruktura i okoliš i lokacija. Prilikom analize podataka uzdeskriptivne statističke mjere primijenjene su i inferencijalne statističke metode.Korelacijska analiza pokazala je da većinom postoji međusobna povezanost vanjskih iunutarnjih činitelja, koje su bile statistički značajne na razinama od 1 i 5 %. Činiteljikoji su dobili najviše prosječne ocjene bili su: snaga dobavljačke ponude, razvijenostodnosa s kupcima i razvijenost odnosa s dobavljačima. Testiranje regresijskog modelapokazalo je da niti jedan od odabranih činitelja nije statistički značajan s ekonomičnošćuposlovanja u 2014. godini. Osim mjera kvantitativnih pokazatelja, u istraživanju suupotrijebljeni i pokazatelji uspješnosti poslovanja: operativna uspješnost, pokazateljitržišne uspješnosti, poslovanje s kupcima i efikasnost i motiviranost zaposlenika.Testiranjem povezanosti mjera uspješnosti poslovanja i čimbenika konkurentnost sviregresijski modeli pokazali su se statistički značajnima na razini značajnosti od 5 %.Pojedinačnim testiranjem činitelja konkurentnosti pokazalo se da izvozna poduzećaimaju viši stupanj razvijenosti marketinških sposobnosti, veći stupanj razvijenostiproizvoda i veći utjecaj ekonomske politike. Od niza ponuđenih strategija, ispitanici unajvećoj mjeri primjenjuju strategiju očuvanja sadašnjega tržišnog položaja, strategijuusmjerenu na smanjenje troškova poduzeća i strategiju ulaganja u inovacije tehnološkihprocesa. Statistički značajnim pokazao se prediktor stupanj menadžerskih vještina.Analizom utjecaja činitelja konkurentnosti na određene varijable mjerenja može sezaključiti kako je za konkurentnost malih poduzeća i mikro poduzeća za proizvodnjunamještaja vrlo bitan razvoj dobrih odnosa s kupcima i dobavljačima; za uspješnovođenje poduzeća bitne su i karakteristike, tj. vještine menadžmenta. Bitna je i kvalitetnazdrava ekonomska i politička klima kako bi poduzeća putem njihove podrške lakšeostvarivala svoje poslovne ciljeve.
Analiza specifičnih ekonomskih, tehnoloških i organizacijskih procesa pojedinihgospodarskih sektora/poduzeća daje potpuni uvid u razvoj relevantnih resursa ikonkurentskih sposobnosti u odgovarajućim sektorima. Ciljevi rada bili su utvrdititeorijski i empirijski okvir konkurentnosti poduzeća (C 31 proizvodnja namješta, NKD2007), identificirati i analizirati mikroekonomske činitelje poduzeća, ispitati njihoveodnose i povezanost te utjecaj na kvalitativne i kvantitativne mjere uspješnostiposlovanja. Određeni vanjski i unutarnji činitelji konkurentnosti bili su: menadžerskevještine, stupanj marketinške sposobnosti, razvoj odnosa s kupcima i dobavljačima,razvoj odnosa sa zaposlenicima, utjecaj obrazovnih prilika, utjecaj ekonomske politike,utjecaj zakonske regulative i regulatornih tijela, utjecaj dobavljačke snage, utjecajfinancijerskih institucija, infrastruktura i okoliš i lokacija. Prilikom analize podataka uzdeskriptivne statističke mjere primijenjene su i inferencijalne statističke metode.Korelacijska analiza pokazala je da većinom postoji međusobna povezanost vanjskih iunutarnjih činitelja, koje su bile statistički značajne na razinama od 1 i 5 %. Činiteljikoji su dobili najviše prosječne ocjene bili su: snaga dobavljačke ponude, razvijenostodnosa s kupcima i razvijenost odnosa s dobavljačima. Testiranje regresijskog modelapokazalo je da niti jedan od odabranih činitelja nije statistički značajan s ekonomičnošćuposlovanja u 2014. godini. Osim mjera kvantitativnih pokazatelja, u istraživanju suupotrijebljeni i pokazatelji uspješnosti poslovanja: operativna uspješnost, pokazateljitržišne uspješnosti, poslovanje s kupcima i efikasnost i motiviranost zaposlenika.Testiranjem povezanosti mjera uspješnosti poslovanja i čimbenika konkurentnost sviregresijski modeli pokazali su se statistički značajnima na razini značajnosti od 5 %.Pojedinačnim testiranjem činitelja konkurentnosti pokazalo se da izvozna poduzećaimaju viši stupanj razvijenosti marketinških sposobnosti, veći stupanj razvijenostiproizvoda i veći utjecaj ekonomske politike. Od niza ponuđenih strategija, ispitanici unajvećoj mjeri primjenjuju strategiju očuvanja sadašnjega tržišnog položaja, strategijuusmjerenu na smanjenje troškova poduzeća i strategiju ulaganja u inovacije tehnološkihprocesa. Statistički značajnim pokazao se prediktor stupanj menadžerskih vještina.Analizom utjecaja činitelja konkurentnosti na određene varijable mjerenja može sezaključiti kako je za konkurentnost malih poduzeća i mikro poduzeća za proizvodnjunamještaja vrlo bitan razvoj dobrih odnosa s kupcima i dobavljačima; za uspješnovođenje poduzeća bitne su i karakteristike, tj. vještine menadžmenta. Bitna je i kvalitetnazdrava ekonomska i politička klima kako bi poduzeća putem njihove podrške lakšeostvarivala svoje poslovne ciljeve.
Analysis of specific economic, technological and organizational processes of individualeconomic sectors/companies gives a complete overview of the development of relevantresources and competitive capabilities in the respective sectors. This work aimed todetermine the theoretical and empirical framework of companies competitiveness (C -31 furniture manufacturing, identify and analyse the microeconomic factors ofcompanies, examine their relationships and connections, and influence on thequalitative and quantitative measures of business success. Certain external and internalfactors of competitiveness were: management skills, level of marketing skills,development of relations with customers and suppliers, development of relations withemployees, the impact of educational opportunities, the impact of economic policies,the impact of legislation and regulatory authorities, the impact of suppliers' power, theinfluence of financier institutions, infrastructure, and the environment and location.When analysing the data, along with descriptive statistical measures, inferentialstatistical methods have been applied. Correlation analysis showed that there is amajority of the interconnection of external and internal factors that were statisticallysignificant at levels of 1 and 5%. Factors that received the highest average ratings were:power of suppliers' offers, development of customer relations and the development ofsupplier relations. Testing regression model showed that none of the selected factors isstatistically significant for business efficiency in 2014. In addition to measures ofquantitative indicators, performance indicators used in the study were: operationalperformance, indicators of market performance, customer business, and employeeefficiency and motivation. Testing performance measures and competitiveness factorsconnectivity all regression models have proved to be statistically significant at thesignificance level of 5%. Individual competitiveness factors testing showed that exportcompanies have a higher level of development of marketing skills, higher level ofproduct development and the greater impact of economic policy. From a range ofoffered strategies to achieve a better competitive position, respondents largely adoptedthe strategy of preserving the current market position, a strategy aimed at reducing thecost of companies and investment strategy in the innovation of technological processes.The analysis of the impact factors of competitiveness on certain measurement variables concluded that for the competitiveness of small and micro companies for furnituremanufacturing it is very important to develop good relations with customers andsuppliers; for successful conduct of companies, characteristics i.e. management skillsare essential. The quality of economic and political climate is important, in order tosupport their companies in achieving their business goals.
U radu se raspravlja o pitanju ekonomičnosti pojedinih zona proizvodne
funkcije. Naime, u ekonomskoj literaturi vrlo je raširena mišljenje da je II. zona proizvodne funkcije ona zona u kojoj će se ...odvijati proizvodnja te da je to jedina ekonomična zona za razliku od I. zone i III. zone. Autori ukazuju da točno određene okolnosti, prije svega s obzirom na mogućnost variranja cijena proizvoda i proizvodnih činitelja u odnosu na količinu, raspoloživi budžet za nabavku činitelja i predznak cijene činitelja II. zonu uistinu određuju kao ekonomičnu. Međutim, u zbilji je moguća proizvodnja u I. zoni kao posljedica nedovoljne potražnje za proizvodom poduzeća ali isto tako su moguće varijacije navedenih okolnosti i to nesavršena konkurencija na tržištu proizvoda i proizvodnih činitelja, limitiran budžet za nabavku činitelja kao i negativne cijene proizvodnih činitelja. U tim izmijenjenim okolnostima osim II. zone ekonomična može biti i I. zona pa čak teorijski i III. zona. I. zona može biti ekonomična u slučajevima nesavršene konkurencije na trižištu proizvoda, nesavršene konkurencije na tržištu činitelja, te u uvjetima limitiranog budžeta za nabavku činitelja. III. zona može teorijski biti ekonomična ako su cijene proizvodnih činitelja negativne iako bi u zbilji u toj situaciji poduzeće zasigurno izabrala uporabu tog činitelja u onoj količini koja bi omogućila
proizvodnju na granici između II. i III. zone.
Analizirana je problematika ukupnih troškova i rentabilnost proizvodnje mlijeka simulacijom na tri razine proizvodnje 4.000, 5.000 i 6.000 l/god iz čega je razvidno da troškovi proizvodnje i cijene ...koštanja imaju direktan utjecaj na ekonomičnost proizvodnje mlijeka. Proizvodnjom vlastite voluminozne hrane i primjenom novih tehnologija povećava se proizvodnja mlijeka uz značajno smanjenje troškova. Uslijed stalnog ekonomskog poboljšanja proizvodnje mlijeka, pariteti mlijeka u odnosu na stočnu hranu su vrlo povoljni jer niti jedno krmivo, čak ni sačma soje, kao komponenta obroka nije skuplje od jedne litre mlijeka. Proizvođačko prodajne (otkupne) cijene mlijeka zajedno s premijom su na razini ili čak i nešto veće od europskih cijena. Uz povoljnu otkupnu cijenu mlijeka na ekonomski položaj ove proizvodnje pozitivan utjecaj imaju i različite potpore, ali unatoč tome mnoga obiteljska gospodarstva ostvaruju nisku dobit, prvenstveno zbog niske proizvodnje po kravi i zbog lošeg managementa.
U nas su još uvijek nedovoljno istraženi ekonomski učinci različitih načina sjetve travnjaka. U svrhu utvrđivanja ekonomskih učinaka, postavljen je trogodišnji poljski pokus u Crkvenom Boku kod ...Siska. Utvrđivane su produkcija i ekonomske vrijednosti travnjaka zasnovanih direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 18 i 9 cm, klasičnom sjetvom, renoviranjem prirodnog travnjaka direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida, i kao kontrola prirodni travnjak. U cjelokupnom razdoblju istraživanja najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom (38,84 t/ha zelene mase), dok su najmanje produktivni bili prirodni travnjak te travnjak renoviran direktnom sjetvom u tratinu bez primjene herbicida (10,92 odnosno 11,63 t/ha zelene mase). Po jedinici površine, razlike u vrijednosti proizvodnje kreću se od 3276 kn/ha, što je ostvareno kod prirodnog travnjaka, do 17.478 kn/ha, što je ostvareno klasičnom sjetvom. Koeficijent ekonomičnosti najveći je kod direktne sjetve u kukuruzište s razmakom redova od 9 cm (koeficijent 3,17), dok se prirodni travnjak nalazi na samoj granici ekonomičnosti s koeficijentom 1,00. Odnosi uloženog i dobivenog, mjereni vrijednošću doprinosa pokrića, kreću se od 6 kn/ha (kontrola - prirodni travnjak) do 11.420 kn/ha (klasična sjetva). Gledajući proizvodnju sijena, najveću je produkciju pokazala klasična sjetva sa 7,11 t/ha sijena, dok su najmanju proizvodnju postignuli prirodni travnjak i renovirani prirodni travnjak (2,87 odnosno 2,86 t/ha).
U radu je sažeto prikazan novi način rehabilitiranja kolničkih konstrukcija cesta tehnologijom recikliranja hladnim postupkom i na cesti. Opisana je primjena, izvođenje, potrebna mehanizacija, a dan ...je i osvrt na prednosti ove tehnologije sa stajališta ekonomičnosti i zaštite okoliša. Obrađen je prvi primjer primjene te tehnologije na projektu obnove državne ceste D55 (dionica Vinkovci-Županja) izvedenom 2008. Sugerira se praktična primjena tehnologije na cestama u Hrvatskoj.
