The thesis is dedicated to the analysis of and research into Greek-Yugoslav
diplomatic relations during the last Government of the Greek Prime Minister
Eleftherios Venizelos (1928-1932), in the local ...setting of the Balkans, as
well as in a wider, European context. The relationship between the two
peoples, geographically close and directed to one another especially in the
recent history of mutual diplomatic relations, was examined in the context of
their changeability conditioned by the intricate political and ideological
factors, as well as by economic and cultural factors of the complex interwar
period. Particular attention is dedicated to the liaisons of Greece and the
Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (Kingdom of Yugoslavia) in the given
chronological outline, to the prehistory of their diplomatic communication,
conditioned by their allied appearance on the international political scene
from 1813. to 1923, as well as to the attempts to overcome a shift and chill
in the official relations between Athens and Belgrade, recorded from 1923. to
1928, by means of bilateral negotiations and efforts to restore the former
balance and cooperation. A special emphasis in the process of evaluation and
defining of the factors that influenced the diplomacy of the two countries
was placed on the “Macedonian issue”, which was the crucial cause for the
inconsistency in their relations, both prior to and during the researched
period - the term of the last Government of the Greek Prime Minister
Venizelos. Further emphasis is given t o the influence of the Great Powers,
France and Italy, on the resolving of Greek-Yugoslav disputes. The research
also covered the effects of certain diplomatic initiatives for rapprochement
between the two neighbours, undertaken by the representatives of the Greek
foreign policy, including Mr. Venizelos himself, but also by the Yugoslav
state establishment led by King Alexander Karageorgevich of Yugoslavia. In
spite of the changed domestic circumstances in both countries, as well as the
new redistribution of power on the international scene, this restoration of
the close relations between Yugoslavia and Greece, that occurred at the
beginning of the researched period, introduced the attempts to implement the
idea of the Balkans pacification, and in a wider perspective served as the
basis for realization of the intention to make the relations in the Balkans
independent of the influence of the Great European Powers by signing a treaty
between the Balkan states. The author concludes that the evolution of the
Greek-Yugoslav relations was achieved through the official resolving of
certain conflicting issues, though largely due to the involvement of the
Great Powers, and despite the fact that it represented only one segment of
the complex Balkan relations in the context of the new European interwar
reality, it contributed to the process of establishing the new order in the
Balkans, the order whose outlines were defined precisely in the researched
period and context.
Rad je posvećen istraživanju i analizi grčko-jugoslovenskih diplomatskih
odnosa tokom poslednje vlade grčkog premijera, Elefteriosa Venizelosa,
(1928-1932), u lokalnom, balkanskom okviru, kao i u širem evropskom
kontekstu. Odnosi dva naroda, geografski bliska i upućena jedan na drugoga,
posebno tokom novije istorije međusobnih diplomatskih veza, posmatrani su iz
aspekta njihove promenljivosti pod uticajem složenih političko-ideoloških
činilaca, ali i ekonomskih i kulturnih faktora kompleksnog međuratnog
perioda. Naročita pažnja posvećena je vezama Grčke i Kraljevine Srba Hrvata i
Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) u navedenim hronološkim okvirima,
predistoriji njihove diplomatske komunikacije, određenom savezničkim nastupom
na međunarodnoj političkoj sceni od 1913. do 1923, kao i nastojanjima da se
zaokret i zahlađenje u zvaničnim relacijama Atine i Beograda, zabeleženi u
razdoblju od 1923. do 1928, prevaziđu putem bilateralnih pregovora i
uspostavljanja nekadašnje ravnoteže i obnove saradnje. Poseban akcenat u
procesu evaluacije i definisanja činilaca koji su uticali na diplomatiju
dveju zemalja, stavljen je na “makedonsku problematiku“, presudan faktor koji
je uticao na promenljivost intenziteta njihovih odnosa, kako tokom ranijeg,
tako i za vreme istraživanog perioda, vremena poslednje vlade grčkog
premijera Venizelosa. Posebna pažnja poklonjena je uticaju velikih sila,
Francuske i Italije, na razrešavanje grčko-jugoslovenskih razlika. Takođe,
istraživani su i efekti pojedinih diplomatskih inicijativa na ponovnom
približavanju dva suseda, pokretanih od strane predstavnika grčke spoljne
politike, i samog Venizelosa, ali i jugoslovenskog državnog vrha, predvođenog
kraljem Aleksandrom Karađorđevićem. Uprkos izmenjenim unutrašnjim političkim
okolnostima u dve zemlje, kao i novoj preraspodeli snaga na međunarodnoj
sceni, ovo ponovno zbližavanje Jugoslavije i Grčke, ostvareno početkom
proučavanog perioda, predstavilo je uvod u pokušaje implementacije ideje o
pacifikaciji Balkana, a na jednom širem planu, i osnovu za sprovođenje namere
da se međubalkanski odnosi otrgnu od presudnog uticaja velikih evropskih sila
putem potpisivanja jednog pakta balkanskih država. Autor zaključuje, da je
evolucija u grčko-jugoslovenskim odnosima dostignuta zvaničnim razrešavanjem
određenih konfliktnih pitanja, iako u velikoj meri ostvarena zahvaljujući
političkim posredovanjem velikih sila, i predstavljajući samo segment
složenih međubalkanskih odnosa u uslovima nove evropske realnosti međuratnog
perioda, ipak doprinela procesu uspostavljanja jednog novog balkanskog
poretka, kome su smernice definisane upravo u istraživanom razdoblju i
kontekstu.
U ovom radu cilj nam je u osnovnim crtama razmotriti fenomen populizma. Pritom polazimo od stajališta kako je jačanje populističkih stranaka i pokreta, te uopće radikalizaciju europskog političkog ...prostora potrebno sagledati u perspektivi krize demokracije i krize ekonomskog modela u Europi. Kriza demokracije prije svega je
kriza reprezentacije (Mou$ e, 2013.) i simptom stanja u kojem se mogućnosti utjecaja glasača na politički konsenzus elita smanjuju (npr. Crouch, 2007.). Populistički akteri obećavaju vratiti “ukradenu” demokraciju “narodu”, a osim značajnim razinama biračke
podrške populistima, svjedočimo i sve češćem korištenju populističkih strategija kod mnogih mainstream političkih aktera.
Populizam može ozbiljno narušavati demokratski proces i zaštitu ljudskih prava, ali i razotkriti mogućnosti za oporavak demokracije. Ne zaboravljajući na opasnosti koje populistički projekti u većoj ili manjoj mjeri nose, smatramo da ih je potrebno sagledati ne isključivo kao “opasnu smetnju” već prije svega kao ozbiljan simptom krize demokracije. Naime, populizam upućuje na slabosti modernih demokracija te na političke vrijednosti, želje i afekte građana koji ostaju bez predstavništva u političkoj areni. Populistički akteri svojom radikalizacijom politike mogu otvoriti pute k reduciranju
ekonomskih nejednakosti i uključivanju većeg broja građana kao kritičkih aktera u političku sferu, kao i djelovati prema isključivanju, širenju netolerancije i daljnjem udaljavanju populacija od demokratskih načela.
Globalna financijska i ekonomska kriza iznimno je opteretila javne financije država članica EU, uključujući i Sloveniju. Trenutačni prioritet svake zemlje jest osigurati održivost javnih financija. ...Većina zemalja članica EU je 2012. godine službeno još uvijek imala prekomjerni deficit odnosno deficit im je prelazio dozvoljenu razinu od 3% BDP-a. Mjere za konsolidaciju javnih financija usmjerene su na smanjivanje javne potrošnje te uglavnom uključuju promjene u organizaciji javnoga sektora, socijalne sigurnosti i načinima umirovljenja. Države članice morale su se suočiti sa smanjivanjem plaća u javnom sektoru, kombinirajući smanjivanje i zamrzavanje plaća sa smanjenjem zapošljavanja te drugim promjenama uvjeta zapošljavanja. Cilj rada je prikazati i usporediti sadašnje stanja javnih financija u odabranim državama članicama EU – Sloveniji, Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji – te prikazati i usporediti mjere štednje u javim sektorima navedenih zemalja, posebno one koje se tiču javnih službenika. Usporedba daje uvid u sličnosti i razlike mjera štednje koje primjenjuju odabrane zemlje kao prvi korak prema stabilizaciji gospodarskog stanja. Negativne posljedice usvojenih mjera štednje također se moraju uzeti u obzir. U radu se navodi i potreba za mjerama koje bi potaknule gospodarski oporavak i rast te smanjile nezaposlenost.
CIRKULARNOST EKONOMSKIH TEORIJA Đurašković, Jovan; Radović, Milivoje; Božović, Žarko
Informatologia,
07/2016, Letnik:
49, Številka:
1-2
Paper
Odprti dostop
U radu se analizira razvoj ekonomskih teorija u periodu krize. Akcent je stavljen na dvije krize: veliku depresiju i savremenu globalnu ekonomsku krizu. Cilj rada je da se, analizom globalnih kriza, ...kao perioda transformacije ukupnog privrednog ambijenta, testira pretpostavka o cirkularnosti ekonomskih teorija. U radu je detaljnije objašnjen model kejznijanske doktrine koji je nastao nakon perioda velike depresije. U drugom dijelu su objašnjeni trendovi razvoja ekonomske teorije između dva krizna perioda, kao i teorijski kontekst u kojem se razvijala savremena globalna ekonomska kriza.
Istraživanjem je utvrđeno da u periodima globalnih ekonomskih fluktuacija i poremećaja dolazi do preispitivanja vodećeg teorijskog okvira u ekonomskoj politici i promjene ekonomske paradigme. Neadekvatna državna intervencija u periodu velike depresije, posebno u SAD, bila je važna pouka za nosioce ekonomskih politika u savremenoj krizi. U svjetskim privredama koje su pogođene krizom, sporovedene su anticiklične mjere monetarne i fiskalne politike kejnzijanskog tipa. Nakon dugogodišnje dominacije nove liberalne doktrine u ekonomskoj politici, došlo je do nagle reafirmacije kejnzijanske koncepcije.
Globalna ekonomska kriza utječe na kretanje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u bilancama trgovačkih društava u cijelom svijetu. Ovim istraživanjem pokušat će se otkriti trend kretanja ...dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u bilancama trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj.
Ciljevi ovog rada su utvrditi trend kretanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u financijskim izvještajima trgovačkih društava u ukupnoj aktivi u razdoblju od 2009. godine do 2012. godine i utvrđivanje porasta ili smanjenja određene imovine, te kretanje njihovih udjela u aktivi. Istraživanje postavljenih ciljeva izvršilo se na uzorku trgovačkih društava koja posluju na Zagrebačkoj burzi temeljem financijskih izvještaja za razdoblje od 2009. do 2012. godine.
Hipoteza kako u kriznim vremenima ne postoji statistički značajan trend kretanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine je prihvaćena. Hipoteza kako se udio materijalne imovine u aktivi smanjuje je djelomično prihvaćena, te treća hipoteza da nema statistički značajne promjene nematerijalne imovine je također prihvaćena.
Iznenadna eksplozija kreativnosti u grčkoj filmskoj industriji nije
poslužila za osvjetljavanje obraza državi koja je bila pogođena
ekonomskom recesijom te eskalacijama nasilnih društvenopolitičkih
...prosvjeda.
Ovaj tekst dio je šireg istraživanja o prijelomnom trenutku kada su štrajkovi koji su se odigravali u drugoj polovici 1980-ih u Jugoslaviji, dobili nacionalni predznak, to jest počeli se povezivati s ...nacionalizmom te u kakvoj je vezi ovaj pomak od klasnog ka nacionalnom (ili etničkom) sukobu s ratom koji je ubrzo uslijedio. U ovom tekstu detaljno se analizira štrajk kombinata „Borovo“ koji se dogodio 5. srpnja 1988. te daju naznake konteksta u kojem se dogodio; unutarnja političko-ekonomska organizacije te međunarodna pozicija SFRJ. Za potrebe istraživanja korišteno je nekoliko metoda: arhivsko istraživanje, iščitavanje relevantnih znanstvenih i stručnih tekstova, podaci iz intervjua koje je prikupila Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u okviru svog projekta „Osobna sjećanja na ratove i ostale oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas“ te analiza novinskih tekstova koji su izlazili u srpnju i kolovozu 1988. godine. Rezultati istraživanja ukazali su na pokušaj radnika da svoje probleme riješe na federalnoj razini, što je djelomično uspjelo, iako je sve opet vraćeno na republičku razinu. Nadalje političko i sindikalno rukovodstvo provodi mjere štednje po zahtjevima MMF-a i istovremeno nastoji, bar deklarativno, udovoljiti zahtjevima radnika, što u tadašnjim uvjetima predstavlja nemoguću poziciju. Štrajk u „Borovu“ nije imao nacionalnih obilježja, ali se smatra referentnom točkom događaja koji su uslijedili jer se već u ovom periodu javljaju prvi pokušaji manipulacije radničkim štrajkovima na nacionalnoj osnovi.
Svrha ovoga rada je analizirati glavne čimbenike koji utječu na broj dolazaka i noćenja turista iz glavnih emitivnih zemalja na primjeru turističkog naselja Barbariga. Rezultati analize vrijedno su ...saznanje za nositelje turističke ponude jer omogućavaju bolje poznavanje određenih uzroka i čimbenika utjecaja na turističku potražnju. Prilikom istraživanja koristila se Gaussova metoda najmanjih kvadrata na kvartalnim podacima za period od prvog kvartala 2005. godine do četvrtog kvartala 2009. godine što čini ukupno 20 kvartalnih opažanja. Analizirane su varijable utjecaja na broj dolazaka i noćenja turista iz Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije te domaćih turista iz Hrvatske. Promjena tečaja značajnije je utjecala samo na slovenske goste pri čemu veći tečaj značajno povećava dolazak Slovenaca u Barbarigu. Realni BDP ima statistički značajan utjecaj na dolaske i noćenja kod Austrijanaca i Hrvata. Varijabla utjecaja nogometnog prvenstva na dolaske i noćenja u turističko naselje Barbariga bila je najmanja kod austrijskih gostiju dok svjetska ekonomska kriza utječe na dolaske i noćenja turista iz svih zemalja, uključujući i domaće turiste. Rezultati su pokazali da je turistička potražnja izrazito elastična i da na kretanja u turizmu mogu značajno utjecati događaji vezani za globalno ekonomsko, društveno i političko stanje pri čemu ne mora nužno biti riječ o čimbenicima usko vezanima za turističku destinaciju.
