La guerre se définit comme une situation conflictuelle entre deux ou plusieurs pays, états, groupes sociaux, individus, avec ou sans lutte armée. Actuellement, la guerre en Syrie préoccupe les médias ...occidentaux, y compris la presse en ligne. La guerre civile syrienne a éclaté dans le contexte du Printemps arabe par des manifestations majoritairement pacifiques en faveur de la démocratie contre le régime baasiste dirigé par le président Bachar el-Assad. Elle sʼest rapidement transformée en rébellion armée qui a exigé lʼengagement de certains pays occidentaux, ce qui a provoqué de nombreuses discussions. Dans cette communication nous tentons de comprendre comment le phénomène de la guerre peut intervenir dans les choix de dévoilements identitaires des internautes. Il convient de préciser que le choix du pseudonyme est l’un des premiers actes de création individuelle de l’internaute : avant de s’exprimer par la langue, il va devoir se nommer. Lʼobjectif de notre article est dʼanalyser plus en détail quel est le lien entre l´expressivité des commentaires et lʼidentité numérique. Nous voulons aussi examiner si la possibilité de masquer lʼidentité est un facteur déclencheur de lʼusage des mots argotiques. Pour répondre à ces questions nous proposons une étude comparative de deux corpus de commentaires publics apparaissant sur des sites de presse en ligne qui décrivent la guerre en Syrie. Le premier corpus sera constitué sur la base de sites tchèques (Idnes.cz, Blesk.cz), le second sur la base de sites français (20.minutes.fr, Closer.fr), selon un protocole identique.
U članku se analizira kontekstno ekspresivan leksik odnosno figurativna
uporaba riječi. Radi se o uporabi stilskih figura i tropa za čije je prepoznavanje i analizu potreban kontekst u kojem se ...javljaju, a usto utječu
na ekspresivnost teksta. Za potrebe rada rabljeni su eseji (objavljeni u
zbirci Sadašnjost za vječnost) i feljtoni (objavljeni u zbirci En Passant)
Veselka Tenžere u kojima su, s obzirom na učestalost, obrađene sljedeće
stilske figure i tropi: elipsa, personifikacija, poredba, hiperbola, metonimija, oksimoron, ironija i sarkazam. Analizom je pokazano kako figurativna uporaba riječi doprinosi ekspresivnosti teksta jer se tako koriste
dodatne mogućnosti u jeziku kao sustavu kojima se stvaraju nove veze
među riječima. Posebnost tih tekstova čine i autorova kreativnost, individualnost te subjektivnost u stvaranju novih neobičnih jezičnih tvorevina čije su značenje i funkcija uvjetovani uglavnom kontekstom u koje
ih Tenžera smješta.
Ključne riječi: figure; figurativnost; tropi; kontekst; ekspresivnost; Veselko Tenžera; elipsa; personifikacija; poredba; hiperbola; metonimija;
oksimoron; ironija; sarkazam
U radu se analiziraju odnosi semantičke suprotnosti među riječima u feljtonima (En Passant) i esejima (Sadašnjost za vječnost – izbor iz djela) Veselka Tenžere, posebice oni uvjetovani kontekstom. ...Kako takvi odnosi nisu uočljivi izvan navedenoga konteksta, tu pojavu nazivamo antonimičnost.
Na početku rada navedeni su primjeri prave suprotnosti, antonimije, no zbog konteksta u koji su smješteni i oni doprinose većoj ekspresivnosti jezika i stilskoj dotjeranosti izraza. Ekspresivnost i stiliziranost izraza osobito je vidljiva u drugome dijelu rada u kojem su izdvojeni izrazi i sintagme međusobno suprotni isključivo zbog konteksta – antonimičnosti. Primjeri takve suprotnosti, postignute uporabom stilskih figura ili stavljanjem različitih riječi u neobične sveze, utječu na stilsku izražajnost, osobito kada se radi o višečlanim antonimičnim izrazima čija se površinska struktura u potpunosti gubi iz vida zbog konteksta, a povećava se ekspresivnost teksta.
Doživljajno slušanje glazbe postaje medij ljudske emocionalnosti u trenutku nastanka prijenosa glazbenog doživljaja drugim medijem. Ples je za djecu najprirodnije sredstvo izraza jer slobodno i ...nesputano ritmičko kretanje pruža radost i zadovoljstvo, istraživanje u pokretu razvija kreativnost, a ponavljanje vještinu i sklad pokreta. To je najprimjerenija aktivnost za dijete predškolske dobi, jer ima pozitivan utjecaj na njegov cjelokupni razvoj (Laban, 1993.). Pritom je uloga
odgajatelja kao značajnog poticajnog faktora od iznimne važnosti.
Položaj je razgovornoga stila nejasno definiran u odnosu na ostale funkcionalne stilove. Slična je sudbina i književnoumjetničkoga i slobodnijih žanrova novinarsko-publicističkoga stila. Blaži odnos ...prema normi navedenih funkcionalnih stilova rezultirat će snažnim utjecajem razgovornoga stila na književnoumjetnički i novinarsko-publicistički funkcionalni stil. U radu će se kroz ekspresivnost i figurativnost izraza (lekseme i stilske figure) pokazati vidljiv utjecaj razgovornoga stila na slobodnije žanrove novinarsko-publicističkoga stila. Naime, bilježit će se lekseme ekspresivnoga karaktera i stilske figure na koje se naišlo u časopisima koji se vezuju uz modu i živote slavnih. Preuzimali su se primjeri iz časopisa Stars, Klik i Cosmopolitan.
Vokativ kao pragmatičko-semantička kategorija, odnosno vokativnost kao jedna od kategorija apelativnosti, potvrđuje se kao sredstvo ostvarivanja svih jezičnih funkcija. Promatrani s funkcionalne ...strane vokativni izrazi nisu nikada jednoznačni, tj. ne služe samo kao sredstvo konativne funkcije, kako se i izrijekom u literaturi određuju, nego se njima vrlo često ostvaruju i ostale jezične funkcije – osobito emotivna (iskazuju se govornikovi osjećaji i osobni stav prema sugovorniku) i poetska. Kao sredstvo uspostavljanja i produženja komunikacije te provjeravanja ispravnosti komunikacijskoga kanala vokativni izrazi ispunjavaju i svoju fatičku funkciju. Referencijalna je funkcija vokativnih izraza svedena na subjektnu i predikatnu ulogu u jeziku narodne poezije, a radom se pokazuje da tu funkciju u suvremenom hrvatskom jeziku mogu imati i vokativni izrazi u ulozi predikatnoga proširka i priložne oznake uz određene glagole.
Semantička tvorba u osječkom gradskom govoru Kuna, Branko; Mikić Čolić, Ana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
07/2017, Letnik:
43, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Učinkovita svakodnevna komunikacija i potreba članova svake govorne zajednice da jezičnim izražajnim sredstvima afirmira svoj identitet te i na taj način potvrdi svoju pripadnost određenom prostoru ...ili društvenoj grupi najistaknutiji su poticaji za nastanak gradskih govora. Riječ je o urbanim idiomima koji nastaju kao posljedica prelijevanja i preplitanja jezičnih pojava s nejezičnima uslijed naglog rasta veličine i uloge gradova u suvremenom društvu. Prilagodba jezika potrebama urbane kulture, odnosno sposobnost jezika da prati promjene u društvenom životu govorne zajednice koja se njime koristi najčešće podrazumijeva otvaranje prema utjecajima prestižnih stranih jezika te aktiviranje vlastitih izražajnih mogućnosti što pridonosi brzini i lakoći komunikacije. U takvim okolnostima nastaju govori koje obilježuju leksička plodnost i inovativnost, semantička ekspresivnost, metaforičnost i asocijativnost te ludičko poigravanje značenjem. U ovome radu posebna će se pozornost posvetiti upravo semantičkim pomacima bez promjene izraza, odnosno bez intervencija u morfološkom sastavu leksema tipičnih za osječki gradski govor. U tu svrhu provedeno je istraživanje na 100 ispitanika koji žive od rođenja u Osijeku te su svrstani u dvije dobne skupine i to: 50 ispitanika u dobi od 15 do 25 godina te isto toliko ispitanika u dobi od 45 do 55 godina. Interpretacija ima za cilj pokazati koji mehanizmi prevladavaju pri semantičkim pomacima te postoji li dobna razlika u njihovoj primjeni.
U radu se govori o Zvonimiru Remeti kao predstavniku psihološkoga realizma u hrvatskoj književnosti koji četrdesetih godina 20. st. objavljuje tri uspjela, tematski i oblikovno vrlo slična romana: ...Grieh, Tako svršava i Sentimentalna reportaža, a u kojima je pokazao istančan smisao za poniranje u skrovite interijere svojih likova. Pri tome je posegnuo za odgovarajućim pripovjednim tehnikama, a neobičnu draž spomenutim romanima dao je osebujan stil ovoga pisca, s posebnim naglaskom na poetizaciju izraza te specifčne opise pejzaža.
S gledišta razvoja romanesknoga diskursa može se reći da Remeta nije
obilježio početak hrvatske psihološke proze jer se njezini začetci u hrvatskoj književnosti mogu pratiti još otprije, ali je svojim izvornim načinom pripovijedanja i specifčnim literarnim postupcima svakako obogatio takvu vrstu proze i dao joj nove izražajne mogućnosti.
Rad prikazuje kako je u devedesetim godinama 20. st. Hrvatsko društvo političkih zatvorenika u svom glasilu i javnim istupima vodstva i članova promicalo arhaizam uznik kao ekspresivnu oznaku ...paralelnu neutralnoj oznaci politički zatvorenik za Hrvate koji su u Jugoslaviji suđeni zbog političkih uvjerenja. Budući da se s vremenom oživljenica raznim kanalima i s različitim autorskim motivacijama proširila u cijelu sferu javne komunikacije i među raznolike njezine aktere, ta socijalno-interesna grupa više nije mogla kontrolirati takvu njezinu konotacijsku vrijednost, pa su se njome počeli imenovati kriminalci. Sljedeći razvojni stupanj nastao je kada su je, kao kolokaciju ha(a)ški uznik, počeli preuzimati masovni mediji u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Na taj je način jedan poetizam u relativno kratkom vremenu posve izgubio ekspresivnost, te postao tehnički termin za označavanje svih osoba, ne samo pritvorenih, i ne samo Hrvata, koje su na bilo koji način došle pod pravni tretman suda u Haagu zbog djelovanja u postjugoslavenskim ratovima
Genealoškom analizom obitelji s hipodoncijom moguće je utvrditi intenzitet izraženosti (ekspresivnost), odnosno pojavljivanje anomalije kroz generacije (penetrantnost). Analizirano je 35 heredograma ...obitelji s hipodoncijom kroz 3 generacije. U 48,5770 obitelji ovog uzorka hipodoncija pokazuje varijabilnu ekspresivnost kroz generacije. Heredogrami 21 obitelji pokazuju autosomno dominantni način nasljeđivanja. U 3 obitelji hipodoncija je nađena samo u članova jedne generacije. Analizom 12 obitelji utvrđena je hipodoncija samo u probanda. U 12 (34,28%) obitelji ovog uzorka hipodoncija pokazuje penetrantnost kroz 2 generacije, a u 9 (25,71%) kroz tri generacije.