Korištenje biološki aktivnih i okolišno prihvatljivih pripravaka ima vrlo značajnu ulogu u primarnoj proizvodnji hrane. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem ispitivanja utjecaja pet komercijalnih ...biljnih ekstrakata na vigor sjemena kres salate (Lepidium sativum L.). Korišteni biljni ekstrakti značajno su povećali klijavost. Najveća svježa masa klijanaca, a ujedno i najniža akumulacija suhe tvari, utvrđena je pri tretmanu KE-plantasalva® bez dodatka morske soli. Ekstrakt preslice inhibirao je izduživanje korijena i rezultirao najvišim postotkom akumulacije suhe tvari u klijancima, ali, također, i najnižom svježom masom.
Cilj rada bio je utvrditi alelopatski utjecaj korovnih vrsta na rast i razvoj usjeva te mogućnost primjene aromatičnih i ljekovitih biljaka u suzbijanju korova. Ispitan je utjecaj biljne mase i ...sjemena korovnih vrsta: poljski osjak (Cirsium arvense), poljski mak (Papaver rhoeas), bezmirisna kamilica (Tripleurospermum inodorum), oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus), crna pomoćnica (Solanum nigrum) i divlji sirak (Sorghum halepense) na pšenicu, ječam, mrkvu, soju i uljnu bundevu. Djelovanje ljupčaca (Levisticum officinale), bosiljka (Ocimum basilicum), prave kamilice (Matricaria chamomilla), matičnjaka (Melissa officinalis), crnoga sljeza (Malva sylvestris) i velikoga rosopasa (Chelidonium majus) utvrđeno je na rast i razvoj korovnih vrsta Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti), oštrodlakavi šćir, strjeličasta grbica (Lepidium draba), crna pomoćnica, divlji sirak i bezmirisna kamilica. Alelopatski utjecaj ovisio je o korovnoj vrsti, usjevu, koncentraciji, odnosno dozi, biljnome dijelu te stanju biljne mase. U prosjeku su ekstrakti od svih vrsta, osim divljega sirka, smanjili klijavost za više od 20,0%, a rast klijanaca do 41,2% u Petrijevim zdjelicama. Vodeni ekstrakti primijenjeni u posude s tlom smanjili su nicanje i rast usjeva i do 65%. Inkorporacija biljnih ostataka korova u posude s tlom smanjila je nicanje usjeva i do 65,3%. Zajedničko klijanje sjemena usjeva i korova, kao i korijenovi eksudati, nisu pokazali značajan utjecaj na klijavost usjeva. Alelopatski utjecaj aromatičnoga i ljekovitoga bilja također je ovisio o biljnoj vrsti i korovu, koncentraciji i dozi te stanju biljne mase. Pri zajedničkome klijanju sjemena zabilježen je negativan utjecaj na klijanje i do 90,0%. Zajedničko klijanje sjemena u posudama s tlom slabije je djelovalo na korove. Vodeni ekstrakti od svježe i suhe mase smanjili su klijavost i rast korova i do 100%. Biljni ostatci smanjili su nicanje korovnih vrsta i do 60,0% te negativno utjecali na rast klijanaca.
Ispitan je utjecaj tri ekstrakta dobivenih iz Aloe vera (miks, pulpa i sok) u tri različite koncentracije (103, 104 i 105) na porast micelija šest fitopatogenih gljiva: Diaporthe helianthi, Phomopsis ...longicolla, Phomopsis viticola, Fusarium graminearum, F. verticilloides i F. solani. Svi ekstrakti su pokazali određeni utjecaj na rast micelija gljiva, bilo da su ga inhibirali ili stimulirali. Utjecaj pojedinih ekstrakata ovisio je o koncentraciji, tipu ekstrakta i gljivičnoj vrsti. Na rast micelija D. helianthi najjači inhibitorni utjecaj imao je miks u koncentracij 103 i 105 i pulpa u koncentraciji 105. Na porast micelija P. longicolla najjači inhibitorni utjecaj su imal pulpa i sok u koncentraciji 104 i 104, dok je miks stimulirao rast micelija. Porast micelija P. viticola jedino je inhibirao sok u koncentraciji 104. Rast micelija F. solani i F. verticilloides su inhibirali svi ekstrakti dok je početni porast (drugi dan od inokulacije) micelija F. graminearum inhibirao miks, a od idućeg mjerenja svi ekstrakti pokazuju stimulativni utjecaj.
Plod tršlje (Pistacia lentiscus) koristi se kao dodatak tradicionalno proizvedenim ciparskim kobasicama. Svrha je ovoga rada bila ispitati djelovanje ekstrakata tršlje kao prirodnih dodataka ...kobasicama. Prvo je određen udjel fenola u ekstraktima ploda i lista te je izmjerena njihova antioksidacijska aktivnost. Rezultati pokazuju da je lišće tršlje bogatije polifenolnim antioksidansima od plodova, a za njihovu je ekstrakciju najbolje upotrijebiti metanol. Zatim je ispitan antioksidacijski i antimikrobni učinak metanolnih ekstrakata (300 mg/kg) u kobasicama od svinjskog mesa. Peroksidni i kiselinski brojevi te koncentracija reaktivnih spojeva tiobarbiturne kiseline potvrđuju da se dodatkom oba ekstrakta smanjila oksidacija lipida u kobasicama na temperaturi skladištenja od 4 °C. Nakon pet dana skladištenja je u uzorcima kobasica s ekstraktima tršlje u usporedbi s kontrolnim uzorkom znatno smanjen ukupni broj živih stanica mikroorganizama, pri čemu je ekstrakt lišća imao bolji inhibicijski učinak. Nakon deset dana skladištenja nisu uočene bitne razlike u inhibicijskom učinku između ekstrakta ploda i lišća. Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da se ekstrakti ploda i lišća tršlje mogu primijeniti za sprečavanje oksidacije lipida i produljenje trajnosti tradicionalnih kobasica od svježeg svinjskog mesa.
Ispitani su antioksidativna aktivnost i antimikrobni učinak vodenih ekstrakata fermentiranih listova biljke Fluorensia cernua DC na dvije fitopatogene plijesni, i to Penicillium expansum i Fusarium ...oxysporum. Za poboljšanje biološke aktivnosti ekstrakata provedena je fermentacija listova biljke Fluorensia cernua s pomoću soja Aspergillus niger GH1. Uvjeti tijekom 96 h fermentacije bili su: početna vlažnost od 60 %, pH-vrijednost od 5,5 i temperatura od 30 °C. Vodeni su ekstrakti izdvajani svakih 12 sati uzgoja. Antioksidativna aktivnost ekstrakata ispitana je pomoću DPPH metode, te je utvrđeno da su najveću aktivnost imali vodeni ekstrakti dobiveni nakon 12 h fermentacije, i to 63 % veću u usporedbi s kontrolnim, nefermentiranim uzorkom. Fermentacija je povećala fungicidni učinak 0,5 g/L ekstrakta na oba ispitana fitopatogena mikroorganizma. Istraživanjem je dokazano da se biološka aktivnost vodenih ekstrakata biljke Fluorensia cernua može poboljšati prethodnom fermentacijom lišća s pomoću plijesni.
Pretilost predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice, pa se naziva i epidemijom razvijenog svijeta. Sastav hranjivih tvari u prehrambenim proizvodima mora biti uravnotežen, jer se ...u protivnom javlja pretilost kao rezultat neravnoteže između unosa hrane i potrošnje energije. Svrha je ovoga rada bila proizvesti tjesteninu obogaćenu proteinima velike hranjive vrijednosti, te s prikladnim sastavom aminokiselina, budući da obična durum tjestenina ne sadržava dovoljno lizina i treonina. Obična durum tjestenina u prosjeku sadržava 77 % ugljikohidrata i do 10 % proteina, zbog čega se najčešće ne konzumira u niskokaloričnoj prehrani, a posebice ne u dijeti s ograničenim unosom ugljikohidrata. Proizvedena tjestenina je zadovoljavala svakodnevne prehrambene potrebe osoba koje moraju paziti na unos ugljikohidrata. Pripremljena je od durum pšenice obogaćene proteinima biljaka (40 % suhe tvari), s dodatkom ili bez dodatka 3 % špinata u prahu. Rezultati senzorske analize potvrđuju da tjestenina s dodatkom 40 % biljnih proteina ima zadovoljavajuća senzorska i hranjiva svojstva, što omogućuje daljnje istraživanje i marketinški razvoj proizvoda. Tjestenina s dodatkom biljnih proteina sadržavala je 36,4 g proteina; 12,07 g ukupnih esencijalnih aminokiselina i velik udjel aminokiselina razgranatih lanaca (5,54 g) u 100 g suhe tvari, dok je tjestenina s dodatkom špinata imala 39,6 g proteina; 14,70 g ukupnih aminokiselina i 6,65 g aminokiselina razgranatih lanaca u 100 g suhe tvari. Zaključeno je da obje vrste tjestenina mogu zamijeniti obične tjestenine od durum pšenice u prehrani sa smanjenim udjelom ugljikohidrata.
Neutralni ekstrakti smrekovih iglica proizvedeni su iz smrekovih popratnih proizvoda, zelene biomase smrekovih iglica. Ekstrakti smrekovih iglica sadrže značajnu količinu prirodnih, biološki aktivnih ...tvari. U tijeku naših istraživanja procijenjene su biološki aktivne tvari dobivene iz neutralnih ekstrakata smrekovih iglica radi ocjene njihovog djelovanja na kakvoću mesa pilića brojlera. Proveden je pokus hranidbe
brojlera križanaca Ross-308 dodavanjem neutralnih ekstrakata smrekovih iglica u obliku rasutog praška u smjesu za njihove obroke. Pokazalo se da je rasuti prašak kao dodatak hrani brojlera koji je sadržavao neutralne ekstrakte smrekovih iglica (0,05% i 0,10% čiste tvari) poboljšao kakvoću mesa pilića. Dodaci hrani koji sadrže biološki aktivne tvari iz neutralnog ekstrakta smrekovih iglica uključeni u metaboličke procese brojlera povećali su sadržaj n-3 polinezasićenih masnih kiselina (DHA) u mesu za 0,59-1,05% (P<0,05) i sadržaj karotenoida u jetri za 0,46-1,70 mgkg.-1(P<0,05) te u isto vrijeme pozitivno smanjili razinu kolesterola u mesu za 17,18-26,16 mg.100g-1(P<0,05) u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Cilj istraživanja bio je utvrditi alelopatski učinak peršina (Petroselinum crispum Mill.) na klijavost i rast korovne vrste strjeličaste grbice (Lepidium draba (L.) Desv.). U petrijevim zdjelicama ...istraživan je učinak zajedničkog klijanja sjemena peršina i strjeličaste grbice te utjecaj vodenih ekstrakata u koncentracijama od 5 i 10% (50 i 100 g na litru destilirane vode). U posudama s tlom ispitivan je utjecaj vodenih ekstrakata od svježe mase peršina u istim koncentracijama te utjecaj svježih i suhih ostataka peršina u dozama od 10 i 20 g/kg tla. Zajedničko klijanje sjemena imalo je stimulativni utjecaj na duljinu korijena, ali je smanjilo duljinu izdanka i svježu masu klijanaca strjeličaste grbice. U pokusima u petrijevim zdjelicama, vodeni ekstrakti od svježe i suhe mase peršina smanjili su klijavost strjeličaste grbice, ali su pokazali i pozitivni i negativni utjecaj na ostale parametre. Najviša koncentracija ekstrakta suhe mase potpuno je inhibirala klijavost grbice (100%). U pokusima s posudama, ekstrakti od svježe mase peršina djelovali su pozitivno na rast korovne vrste, osim na duljinu korijena, koja je bila inhibirana s višom koncentracijom za 4,2%. Svježi biljni ostatci peršina smanjili su klijavost i duljinu izdanka grbice. Suhi ostatci promovirali su klijavost i rast grbice, ali su imali negativan učinak na duljinu korijena.
Proantocijanidini, poznati kao kondenzirani tanini su jako rasprostranjeni u drvenastim biljkama, a pronađeni su i u hrani. Castanea sativa Mill. se dosta koristi za različite namjene, međutim malo ...je poznat njegov potencijal i moguća primjena u dijeti i terapiji. Dijelovi kestena kao što su; cijeli plod, srž ploda, vanjska smeđa kora ploda, crvena unutrašnja kora ploda, list, resa, ježura, kao i nova i stara kora drveta su ekstrahirani primjenom 50% etanola
kao ekstragensa. Sadržaj ukupnih fenola i flavonoida je određen primjenom standardnih kolorimetrijskih testova. Sadržaj ukupnih kondenziranih tanina je najviši u crvenoj unutrašnjoj kori 15,29%CE (vanilin test) i 3,12%CT (kiseli butanolni test). Visok sadržaj ukupnih fenolnih tvari i kondenziranih tanina je određen u ekstraktima rese, vanjske smeđe kore i nove kore drveta. Ekstrakti C. sativa Mill. mogu biti potencijalna sirovina koja sadrži prirodne tanine sa
mogućom primjenom u dijeti i terapiji.
Radical Scavenging and antimicrobial activity of extracts of three cultivar of Castanea Sativa Mill. have been examined. Leaf and catkins have been extracted under the same conditions by 50% ethanol ...as extragens, afterwards dry extracts of examined samples have been gained. Total phenolic content was determined by HPLC, subsequent to preliminary acid hydrolysis of samples. For determination of extract infl uence to creating and transformation of hydroxide (OH) radicals and (DPPH) radicals, extracts have been dissolved in distillated water and added to Fenton’s model system
in concentration of 0.2 mg/ml. High value antioxidant activity (AA) in relation to hydroxyl radicals has turned out catkins from Lovran chestnut (59.09%). The greatest antiradical activity in relation to DPPH radicals occurred with extracts of catkins from domestic sweet chestnut (37.50). The antimicrobial tests have showed that ethanol extracts of leaf and catkins inhibited growth of Gram positive bacteria.
PDF
