Svrha ovog rada je razvoj sustava za pročišćavanje procjednih voda starih odlagališta komunalnog otpada simultanom primjenom elektrokemijskih, ultrazvučnih i elektromagnetskih metoda u ...laboratorijskim uvjetima i pilot postrojenju. Procjedna voda je uzeta s dva sanitarna odlagališta (Piškornica i Tarno) i podvrgnuta elektrokemijskoj obradi primjenom elektroda od nehrđajućeg čelika, željeza i aluminija uz istovremenu obradu ultrazvukom i recirkulaciju kroz elektromagnetsko polje. Reakcije zagađivala iz procjednih voda s elektrokemijski generiranim hipokloritom, kromatima i slobodnim radikalima, kao i termička razgradnja u kavitacijskim mjehurićima su odgovorni za brzo i efi kasno uklanjanje organske tvari i amonija s učinkovitosti uklanjanja KPK, BPK5 i amonijaka preko 99 % nakon 85 minuta obrade. Uklanjanje teških metala do 99,93 % uglavnom je postignuto elektrokoagulacijom pomoću elektroda od željeza i aluminija. Svi mjereni pokazatelji u obrađenoj vodi kako u laboratorijskim uvjetima tako i na pilot postrojenju su bili znatno niži u odnosu na njihove maksimalno dopuštene koncentracije za vode koje se mogu ispustiti u prirodni prijemnik.
U radu je ispitana mogućnost primjene elektrokemijskih metoda (elektroredukcije, elektrokoagulacije, indirektne anodne oksidacije) korištenjem željezovog i aluminijevog seta elektroda sa ili bez ...dodatka elektrolita za obradu otpadne vode koja nastaje u procesu površinske zaštite metala. Otpadna voda je karakterizirana visokim vrijednostima cinka (2029 mg dm-3) i željeza (78,4 mg dm-3) te povišenim vrijednostima Cr(VI) (5,4 mg dm-3) i kemijske potrošnje kisika (820 mg dm-3) koje premašuju granične vrijednosti za ispust u okoliš za 1014, 39, 56, odnosno 6,6 puta. U svrhu optimizacije procesa u radu je ispitan utjecaj vrste elektroda (željezo, aluminij), kontaktnog vremena (5-30 minuta), mase elektrolita (0,5-1,5 g NaCl) te jakosti struje (20-50 A) na stupanj uklanjanja navedena četiri pokazatelja. Između dvije testirane elektrode, željezova se pokazala značajno efikasnijom u uklanjanju svih mjerenih pokazatelja, a naročito Cr(VI) i KPK. Statistički značajno bolji rezultati u uklanjanju KPK za obje elektrode su postignuti dodatkom elektrolita te porastom jakosti struje s 20 na 40 A. Najveći udio anorganskog onečišćenja se ukloni u prvih 5 minuta obrade. Najbolji rezultati su postignuti kombinacijom dviju elektroda uz dodatak klorida kao elektrolita. Nakon 15 minuta elektroredukcije/elektrokoagulacije/indirektne anodne oksidacije pomoću željezovih elektroda, 15 minuta elektrokoagulacije pomoću aluminijevih elektroda te 20 minuta koagulacije/flokulacije i oksidacije zrakom uklonjeno je 99,79% Cr(VI), 99,97% Fe, 98,23% Ni, 99,23% Cu, 99,999% Zn, 98,00% Pb i 86,46% KPK a svi mjereni pokazatelji su zadovoljavali uvjete za ispust u okoliš, dok su se izlazne koncentracije teških metala kretale od 0,009 do 0,023 mg dm-3.
