Cilj rada: Cilj istraživanja jest utvrditi opću i dobno-specifičnu stopu smrtnosti za akutni i ponavljajući infarkt miokarda (IM) po hrvatskim županijama za razdoblje od 2015. do 2019. godine, ...koristeći revidiranu europsku populaciju iz 2013. godine (RESP). Dodatni je cilj usporediti utvrđene stope s prosječnim stopama za Hrvatsku i EU, kao i istražiti povezanost između stopa i makroekonomskih pokazatelja. Materijal i metode: Izračunate su opće i dobno standardizirane stope mortaliteta za akutni i ponovljeni IM koristeći RESP kao i njegovu stariju verziju, europsku standardnu populaciju iz 1976. godine (ESP). Dobno standardizirane stope uspoređene su s prosječnom stopom u Hrvatskoj (2017. godine) i EU (2019. godine). Prosječna stopa smrtnosti u EU temeljena je na RESP-u i dobivena je iz baze Eurostat. Broj umrlih dobiven je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a popis
stanovnika iz Državnog zavoda za statistiku. Analizirana je povezanost stopa mortaliteta i dvaju indikatora: bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore. Rezultati: Opće stope mortaliteta za akutni i ponovljeni IM iznosi od 72 do 91 (na 100.000 stanovnika), s velikim rasponom između županija od 35 do 120. Dobno standardizirane stope temeljene na RESP-u za većinu županija brojčano su više spram stopa temeljenih na ESP-u. U svim županijama dobno standardizirane stope nadilaze prosjek EU-a (do tri puta), a smrtnost u kontinentalnim županijama viša je od smrtnosti u obalnim županijama. Dok indeks HGK-a ne korelira značajno sa smrtnošću, BDP negativno korelira u muškaraca (r = -0.492, p = 0,023). Zaključci: Primjena RESP-a umjesto ESP-a preduvjet je za usporedbu dobno standardiziranih stopa smrtnosti s članicama EU-a. Usprkos međužupanijskim razlikama, stope smrtnosti u Hrvatskoj i dalje uvelike nadilaze prosjek EU-a.
SAŽETAK
Cilj: U vrijeme pandemije COVID-19 promjene u uvjetima studiranja mogu utjecati na mentalno zdravlje studenata medicine. Istraživanje ima za cilj ispitati pojavnost depresije, anksioznosti i ...stresa, njihovu povezanost sa sociodemografskim i akademskim karakteristikama te postojanje razlika između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija.
Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je online uporabom metode snježne grude. Uključeno je 206 studenata svih godina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 51% pripadalo skupini pretkliničkih, a 49% skupini kliničkih godina studija.
Rezultati: Istraživanje je ukazalo na prisutnost depresije u 25,7% studenata medicine, 26,7% je imalo značajne anksiozne smetnje, a 15% značajne simptome stresa. Simptomi anksioznosti i stresa bili su više izraženi u studentica. Korelacijska analiza ukazala je na obrnutu povezanost depresije, anksioznosti i stresa s prosječnim uspjehom, depresije s godinom studija, a vrijeme provedeno u učenju obrnuto je koreliralo s anksioznošću. U logističkoj regresiji su prosjek ocjena i partnerski status (biti u vezi) bili značajni prediktori depresije, prosjek ocjena, spol i konzumacija psihoaktivnih tvari značajni prediktori anksioznosti, dok su spol i konzumacija psihoaktivnih tvari bili značajni prediktori stresa. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv ove bolesti nije bilo povezano s depresijom, anksioznošću i stresom. Cijepljenje je bilo češće što su studenti stariji, odnosno češće u skupini kliničkih godina studija.
Zaključak: U doba pandemije lošije mentalno zdravlje studenata medicine povezano je sa ženskim spolom, lošijim akademskim uspjehom, partnerskim statusom i konzumacijom psihoaktivnih tvari. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv COVID-19 nije bilo povezano s mentalnim zdravljem.
Sve je veći broj pacijenata s dugotrajnim preživljenjem nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica, a kako je transplantacija relativno mlada grana medicine, tek sada postajemo svjesni ...njezinih dugoročnih učinaka. Brojnim istraživanjima utvrđeni su raznovrsni kasni učinci zamršene i nedovoljno jasne etiologije, ali i znatnog utjecaja na morbiditet, mortalitet, radnu sposobnost i kvalitetu života. Ovo je istraživanje retrospektivna analiza podataka prikupljenih od 111 pacijenata transplantiranih u KBC-u Zagreb u razdoblju od 1983. do 2009. godine. Medijan praćenja iznosio je 15 godina (raspon 2 – 33). Dobivene kumulativne incidencije bile su u skladu s rezultatima drugih istraživača, a pokazivale su izrazitu sklonost porasta tijekom godina praćenja, i to redom prema učestalosti: kardiovaskularne bolesti 64%, endokrine 42%, solidni tumori 33%, kronična bolest presatka
protiv primatelja (GvHD) 32%, jetrene bolesti 28%, bubrežne 17% te plućne bolesti 14%. Posebnu pozornost usmjerili smo na reproduktivno zdravlje žena te pokazali da je kod pacijentica transplantiranih u dječjoj dobi uspostava spontanoga menstrualnog ciklusa izglednija (45%) nego kod žena transplantiranih u zreloj dobi (18%). Nastanak preuranjene ovarijske insuficijencije (POI) zabilježen je kod 27 (71%) pacijentica. Nadalje, u ovoj studiji zabilježeno je rođenje sedmero zdrave djece iz šest trudnoća od pet majka, od čega su tri trudnoće nastupile prirodnim putem, i to jedna nakon uzimanja hormonske nadomjesne terapije (HNT) zbog POI-ja, dok su preostale tri postignute metodama potpomognute oplodnje. Na kraju možemo zaključiti da se usmjerenim savjetovanjem, ranim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te međuliječničkom suradnjom pacijentima može omogućiti kvalitetniji i dulji život s minimalnim posljedicama. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao smjernica za praćenje bolesnika liječenih alogenom transplantacijom u Republici Hrvatskoj.
Cilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije COVID-19 na rad Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb.
Iz računalne baze podataka KBC-a Zagreb te baze ...onkoloških bolesnika Klinike retrospektivno su izvučeni te uspoređeni podatci o izvršenim postupcima i dijagnozama u razdoblju prva četiri mjeseca 2019., 2020. te 2021. godine.
Ukupan je broj slučajeva 2020. bio veći za 32,4%, a 2021. za 13,19% (p<0,001), u usporedbi s 2019. godinom. Odjel za kirurgiju glave i vrata zabilježio je pad od 31,9%, Odjel za dječju otorinolaringologiju 41,89%, Odjel za otologiju 66,67% te Odjel za rinosinusologiju 82,47%. Odjel za maksilofacijalnu kirurgiju te Zavod za tumore glave i vrata zabilježili su porast slučajeva, 71,08% odnosno 31,1%. Pregledom dijagnoza zabilježen je manji broj poremećaja štitnjače (–57,14%), devijacija nazalnog septuma (–85,14%), bolesti srednjeg uha i mastoida (–75,35%), tonzila i adenoida (–52,64%). Porastao je broj tumora glave i vrata (165,4%), prijeloma kostiju lica (95%) te rascjepa usne i nepca, kojih je u 2021. bilo 19, a nijedan u prethodne dvije godine. Novodijagnosticiranih karcinoma grkljana bilo je 2021. za 35% više nego 2019. godine. Broj karcinoma grkljana T1 bio je 2021. manji za 22,2%, dok je broj T2 bio veći za 133%.
Ovim radom prikazali smo smanjenje ukupnog broja postupaka u prvoj trećini 2020. i 2021. godine u odnosu na 2019., ali i značajan porast kompleksnosti operacija i broja postupaka bolesnika s tumorima glave i vrata. Iz naših rezultata pokazano je kako je zbrinjavanje znatno većeg broja bolesnika kirurgije glave i vrata moguće i u izvanrednim uvjetima u ustanovi koja je kadrovski i tehnološki kvalitetno opremljena. To ukazuje na važnost razvijanja centara izvrsnosti koji i u slučaju povećanog pritiska na zdravstveni sustav mogu osigurati najviše standarde liječenja kompleksnih bolesnika.
Uvod: Svrha ovog rada bila je podsjetiti na osnovne karakteristike bakterije iz roda Brucella te prikazati podatke o pacijentima hospitaliziranima u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran ...Mihaljević“ u razdoblju od 2007. do 2020. godine. Dobiveni su rezultati uspoređeni s dostupnim podacima iz Bosne i Hercegovine i podacima iz elektronske baze Europskog centra za kontrolu bolesti za razdoblje od 2007. do 2019. godine.
Metode: Anamnestički su podaci prikupljeni iz povijesti bolesti pacijenata Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Uspoređeni su podaci prikupljeni iz godišnjih izvještaja za Republiku Hrvatsku te izvještaja Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti za europske zemlje.
Rezultati: U razdoblju od 2007. do 2020. godine u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, od bruceloze je liječeno 25 pacijenata. Podaci o oboljelima od bruceloze Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ne podudaraju se za 2008., 2014. i 2020. godinu. Bosna i Hercegovina bilježi značajno višu incidenciju bruceloze u usporedbi sa zemljama u regiji. Mediteranske zemlje imaju značajno više slučajeva novooboljelih nego što je to zabilježeno u Hrvatskoj.
Zaključak: Brucelozu u Hrvatskoj karakteriziraju sporadični slučajevi, najčešće importirani iz Bosne i Hercegovine. Potrebna je daljnja provedba, kao i razvitak preventivnih mjera s ciljem održavanja povoljne epidemiološke situacije.
Background and objectives Burns are one of the most severe traumas, which traumatism has been changing over the past decades, globally and nationally. In LUHS hospital Kaunas Clinics, a study which ...analyses latest tendencies in burn epidemiology has not been conducted. Since 1972 LUHS Hospital Burns Center has been a national severe burns treatment center, thus our study data well represents national burns statistics. Our study aim was to analyze and compare data about burned patients who were admitted to Plastic and Reconstructive Surgery and Burns Department in LUHS Hospital Kaunas Clinics during two periods: 2003–2005 and 2013–2015. Methods This was a retrospective study. Patients from two comparison groups: treated in 2003–2005 and during 2013–2015 were divided according to age, gender, burn etiology, depth, degree, localization, hospitalization stay, surgery time (early surgery <7 days post burn/ delayed surgery >7 days post-burn). Overall data from 757 burn patients admitted during both periods were collected and analyzed. Results Statistically significantly more men suffered from burn injuries during the both periods (66.3% men, 33,7 % women). A statistically significant correlation between burn mechanism and gender was found: men are more likely to be burned by flame, women by scald. The most common burn localizations were arm, legs and head/neck/face regions. During the second period statistically significantly less arm, stomach/waist and leg region burns occurred. Flame was the most common burn cause in both periods. Hospital stay during the second period was statistically significantly shorter (26 days vs. 24 days). Deep burn number statistically significantly decreased from 79.5% to 49.3%. When comparing burn surgery tactics more early burn necrectomies (135 vs. 165) were performed sooner after the trauma (10 vs. 8 days) in 2013–2015. Conclusions Our study results match worldwide burns epidemiologic and treatment tendencies: less deep burns occur (79.5% during first period, 49.3% during the second period, p<0.05), hospital stay is getting shorter (26 days during first period and 24 days during the second, p<0.05). During 2013–2015, more early burn surgeries were performed (135 surgeries during first period vs. 165 during the second, p<0.05), which matches the worldwide burns treatment guideline. Epidemiological data from our study could help understand changes in burn injuries and to improve burn prevention strategies.
Tyrimo tikslas ir uždaviniaiNudegimai – viena iš sunkiausių traumų. Pastaraisiais dešimtmečiais nudegimų traumatizmas keičiasi tiek pasaulyje, tiek Lietuvoje. Lietuvos sveikatos mokslų universiteto ligoninėje Kauno klinikose (LSMUL KK) iki šiol nebuvo atliktas tyrimas, kuris nagrinėtų naujausius nudegimų epidemiologinius duomenis ir pokyčius. Nuo 1972 m. LSMU KK Nudegimų centras yra pagrindinis nudegimų gydymo padalinys Lietuvoje ir vienintelis centras, kuriame gydomi suaugusiųjų dideli nudegimai, todėl gydomų pacientų grupė gerai reprezentuoja situaciją šalyje. Mūsų tyrimo tikslas buvo ištirti ir palyginti nudegusių pacientų, gydytų LSMUL KK 2003–2005 m. ir 2013–2015 m., demografinius duomenis, nustatyti traumatizmo ir gydymo pokyčius.MetodaiAtlikta retrospektyvioji analizė. Surinkti duomenys suskirstyti į dvi grupes: 1 grupė apima nudegimus, įvykusius 2003–2005 m., 2 grupė – 2013–2015 metais. Asmenys suskirstyti pagal amžių, lytį, nudegimo etiologiją, gylį, laipsnį, lokalizaciją, hospitalizacijos trukmę, operacijos laiką: ankstyva operacija (≤7 d. po nudegimo) ir vėlyva operacija (>7 d. po nudegimo).Tyrimo rezultataiIš viso išanalizuoti 757 nudegę pacientai. Nustatyta, kad statistiškai reikšmingai dažniau nudegimus patiria vidutinio amžiaus vyrai (66,3 % vyrų, 33,7 % moterų). Rasta statistiškai reikšminga priklausomybė tarp lyties ir nudegimo mechanizmo: vyrai dažniau nusidegina liepsna, o moterys – karštu vandeniu. Dažniausios nudegimų lokalizacijų grupės: rankos, kojos ir galva, kaklas ir veidas, dažniausia etiologija – liepsna. Statistiškai reikšmingai sutrumpėjo nudegusio paciento hospitalizacijos trukmė (nuo 26 iki 24 dienų), sumažėjo gilių nudegimų (nuo 79,5 % iki 49,3 %). Lyginant operacinę taktiką abiem laikotarpiais, 2013–2015 m. statistiškai reikšmingai daugiau atlikta ankstyvųjų nekrektomijų ir operacijos laikas po nudegimo sutrumpėjo (nuo 10 iki 8 dienų).IšvadosMūsų tyrimo rezultatai sutampa su pasaulinėmis nudegimų epidemiologinėmis ir gydymo tendencijomis: gilių nudegimų mažėja (79,5 % pirmuoju laikotarpiu ir 49,3 % antruoju laikotarpiu), hospitalizacijos laikas trumpėja (nuo 26 iki 24 dienų). Antruoju laikotarpiu išryškėjo operacinė taktika atlikti ankstesnes nudegimo operacijas (44,9 % visų atliktų operacijų pirmuoju ir 60,4 % antruoju laikotarpiu, p<0,05), kuri sutampa su pasaulinėmis nudegimų gydymo gairėmis. Epidemiologiniai tyrimo duomenys gali padėti atskleisti nudegimo traumos pokyčius ir sudaryti tikslesnes nudegimų prevencijos programas.
Etiologija preeklampsije Vulić, Marko
Gynaecologia et perinatologia (Zagreb, Croatia),
01/2019, Letnik:
28, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Preeklampsija (PE) je najčešći oblik hipertenzivne bolesti u trudnoći, a javlja se s učestalošću od 2–7% te značajno doprinosi perinatalnom mortalitetu i morbiditetu. Klinički se manifestira kao ...pojava hipertenzije nakon 20. tjedna trudnoće u prethodno normotenzivnih žena, s vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog tlaka većim od ≥18,7 kPa (≥140 mmHg) i ≥12 kPa (≥90 mmHg) u dva mjerenja u razmaku većem od 6 sati te proteinurijom. Točna patofiziologija bolesti nije jasna, ali se najčešće smatra da je riječ o poremetnji placentacije koja u konačnici dovodi do disfunkcije endotela. Jedina konačna terapija preeklampsije je porođaj.
Cilj: analizirati podatke o rizicima i okolnostima ozljeđivanja prikupljene anketom iz prvog pilot-projekta Registra ozljeda kod djece i mladih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) u razdoblju od ...1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2018. te na temelju nalaza ukazati na moguće mjere prevencije. Ispitanici i metode: Podatci o rizicima i okolnostima ozljeđivanja analizirani su za svu djecu i mlade s prebivalištem/boravištem/mjestom stanovanja na području SDŽ-a u dobi 0 – 18 godina koji su zbog ozljeda primljeni i liječeni u Kliničkom bolničkom centru Split (KBC Split) u navedenom razdoblju. Rezultati: Analizom podataka u navedenom razdoblju kod svih ispitanika
utvrđeni su sljedeći rizici/okolnosti ozljeđivanja: muški spol, dobna skupina 7 – 14 godina kod oba spola, te kao najčešća mjesta ozljeđivanja: sportska dvorana/teretana i razred u zatvorenom prostoru, odnosno dvorišta i sportska/školska/dječja igrališta na otvorenom prostoru. Većina ozljeda bila je nenamjerna (96,78% u 2017. i 98,73% u 2018.). Ozlijeđeni su u trenutku nastanka ozljede najčešće bili pod nadzorom roditelja/skrbnika (48,36% u 2017. i 39,02% u 2018.), te odgajatelja/učitelja/trenera (35,42% u 2017. i 46,87% u 2018.). Samo manji dio ozljeda bio je povezan s nasiljem (0,21% u 2017. i 0,15% u 2018.) – najčešće vršnjačkim, te s već poznatom/ dijagnosticiranom bolešću/stanjem (0,60% u 2017. i 0,39% u 2018.). Ozlijeđeni su najčešće dolazili u zdravstvenu ustanovu unutar jednog sata od nastanka ozljede (33,18% u 2017. i 27,93% u 2018.), a prva ustanova koja im je pružila zdravstvenu skrb većinom je bio KBC Split (43,54% u 2017. i 34,60% u 2018.). Kod svih ozlijeđenih u prometu (2,09% u 2017. i 1,42% u 2018.) utvrđeno je kako dio njih nije poštovao zakonsku obvezu nošenja kacige niti vezivanja sigurnosnog pojasa, a najčešće su stradavali kao biciklisti i pješaci. Zaključak: Analiza podataka iz Registra detektirala je najučestalije rizike i okolnosti ozljeđivanja, što bi moglo poslužiti kao prvi korak u razvijanju specifične strategije prevencije ozljeda na regionalnoj razini.
Tuberkuloza je nalezljiva bolezen, ki jo povzročajo bacili tuberkuloze (bakterije vrste Mycobacterium tuberculosis). Bolezen najpogosteje prizadene pljuča, pri tretjini bolnikov tudi druge organe ...(sklepe, možgane, jetra, bezgavke). Vir okužbe so odrasli bolniki ali občasno mladostniki, ki kašljajo in v okolico izločajo bacile. Majhni otroci običajno niso kužni. Okužba ne pomeni vedno tudi aktivne bolezni. Poznamo več oblik tuberkuloze. Pri majhnih otrocih je pogosto nema, medtem ko imajo mladostniki in odrasli običajno tipične klinične znake, kot so dolgotrajno povišana telesna temperatura, kašelj, inapetenca ter nočno potenje in hujšanje. Diagnozo postavimo na osnovi anamneze, klinične slike, izvidov imunoloških testov in radioloških preiskav ter mikrobioloških izvidov odvzetih kužnin. Zgodnje odkritje in zdravljenje tuberkuloze pri mladostnikih sta izjemno pomembni, saj so bolniki pogosto kužni. Tuberkuloza je nalezljiva bolezen, ki jo moramo obvezno prijaviti. V prispevku predstavljamo klinični primer mladostnika s sumom na postprimarno tuberkulozo.
PDF
