Suvremeno društvo bi trebalo preferirati obnovljive izvore i to bi se trebalo činiti ne samo u području obrade materijala. Jatropha curcas L. je biljka velikog potencijala s mnogo tehnološki ...iskoristivih dijelova. Među njima prvenstvo pripada sjemenkama. One služe za dobivanje ulja. Tijekom tog tehnološkog postupka, osim tog osnovnog proizvoda (ulje) dobivaju se i slabije iskoristivi materijali kao sprešani talog, ljuske sjemenki ili sprešane jezgre sjemenki. Korisna uporaba tih sekundarnih bioproizvoda predstavlja ključ za optimizaciju čitavog tehnološkog postupka. Eksperiment pokazuje mehanička svojstva epoksidne smole ispunjene proizvodima dobivenim prešanjem Jatropha curcas L. obrađene mehaničkim drobljenjem. U eksperimentu je upotrebljena epoksidna smola (Glue Epox Rapid) uz dodatak mikročestica ljuski (67,8 μm), sprešanih sjemenki (108,1 μm) i jezgri sjemenki (82,7 μm).
Moderno bi društvo trebalo podržavati recikliranje svih materijala. Recikliranje materijala jedan je od najvažnijih načina tretiranja otpada. Jedna od mogućnosti recikliranja materijala je ...uključivanje otpadnih materijala u primarne matrice. Odgovarajući omjer i kombinacija otpadnih čestica na pozitivan način utječu na mehanička svojstva materijala u kojem su raspršene, a smanjuju mu i cijenu. Primjer recikliranja spomenutog materijala je disperzija čestica otpada korunda u polimernoj matrici. Kombinacija takvih vrsta matrica i punila dovodi do novog kompozita polimernih čestica – stvara kvalitativno sasvim novi materijal. Kao najvažnije značajke kompozita od polimernih čestica često se navode otpornost na abrazivno trošenje, tvrdoća, otpornost na udar i čvrstoća, i zadnje, ali ne manje važno, cijena. Rad se uglavnom bavi otpornošću na abrazivno trošenje između dva tijela i tvrdoćom kompozita od polimernih čestica s otpadnim Al2O3 kao punilom i dvo-komponentnom matricom od epoksidne smole.
SažetakU razdoblju od 2011. do 2013. godine u Hrvatskom šumarskom institutu načinjena je zbirka monolita najvažnijih šumskih tala. Zbirka je izrađena novom metodom pričvršćivanja pomoću epoksidne ...smole. Nakon što se iskopa pedološka jama, pripremi se čelo profila i načini se prizma tla dimenzije 20 cm X 100 cm i debljine 5 cm. Prizma se podijeli na razmake od po 10 cm. Podjela nam je potrebna zbog što vjernijeg prenošenja tla na podlogu načinjenu od vodootpornog drveta i ograničenu letvicama 2 X 3 cm. Oštrom alatkom se odvoji dio tla (oko 10 cm) i prenese u okvir koji mora biti položen horizontalno, a u njemu je premazan sloj epoksidne smole debljine do 1 cm. Nakon što se malo prosuši na zraku, monolit se učvršćuje s bezbojnim mat lakom i nakon toga se može prikazati u okomitom položaju ili objesiti na zid nekog izložbenog prostora. Nova metoda je jednostavnija i brža jer nije potreban masovni monolit u sanduku koji je teško ponekad transportirati do prve prometnice.
Organsko-anorganski hibridni materijali nova su vrsta nanostrukturirani materijala koji ujedinjuju svojstva obiju faza od kojih se sastoje. Hibridni materijali s polimernom maticom mogu se nazvati i ...nanokompozitima kod kojih punilo nastaje unutar matice, što omogućuje mnogo bolji doticaj među fazama. U ovom radu dan je pregled hibridnih materijala na osnovi epoksidne smole, sa silicijoksidnim punilom nastalim in situ sol-gel postupkom. Morfologija anorganske faze ovisi o uvjetima hidrolize polaznih alkoksida i prisutnosti dobro umrežene polimerne faze, a većinom nastaje interpenetrirana mreža anorganske i polimerne faze. Neumrežena organska faza ne utječe na nastajanje anorganske faze sol-gel postupkom, a nehidrolizirani alkoksidi nemaju utjecaja na reakcije epoksidnih skupina. Svojstva hibrida poboljšavaju se stvaranjem kovalentnih veza među fazama, dok svi hibridi pokazuju povećanu toplinsku postojanost u usporedbi s nemodificiranom epoksidnom smolom. Porast udjela anorganske faze iznad optimalnog ne poboljšava, ili čak pogoršava mehanička svojstva hibridnih materijala.
Pripravljen je Ca-Al slojeviti hidroksid (LDH) modifi ciran benzoatnim anionima (Ca4Al2(OH)12(C6H5COO)2 · x H2O, LDH-B) modifi ciranom metodom rehidratacije, tj. dodavanjem benzojeve kiseline i CaO u ...smjesu vode i acetona, kojom se trikalcijev aluminat (Ca3Al2O6) pretvara u konačni slojeviti hidroksid. Interkalacija benzoatnih aniona unutar LDH slojeva potvrđena je rendgenskom difrakcijom (XRD), spektroskopijom u infracrvenom području (FTIR) i termogravimetrijskom analizom (TGA). Interkalirani nanokompoziti na osnovi epoksidne smole i LDHB pripravljeni su in situ polimerizacijom, uz polioksipropilen diamin kao umreživalo. Uzorci s različitim udjelom LDH-B (5, 10 i 15 phr) ispitivani su XRD-om, FTIR-om, TGA-om, razlikovnom pretražnom kalorimetrijom i transmisijskom elektronskom mikroskopijom (TEM). Rendgenska difrakcija pokazala je nastajanje interkaliranih nanokompozita, a TEM analiza potvrdila raspršenje LDH-B unutar matrice i nastajanje interkalirane strukture, uz djelomično raslojavanje u nanokompozitu s 5 phr punila. Toplinska analiza pokazala je smanjenje početne temperature degradacije u usporedbi s nemodifi ciranim epoksidnim polimerom, dok se ostatak pri 1000 °C povećao, posebice kod djelomično raslojenog nanokompozita. Staklište se snizuje u usporedbi s nemodificiranim epoksidnim polimerom, što upućuje na slabije umreživanje epoksidne matrice.
Cilj ovog istraživanja bio je povećati izvlačnu silu vijka u ploča vlaknatica i iverica koje se rabe u proizvodnji namještaja, i to upotrebom epoksidne smole u pilot-rupama za vijke. Stoga je ispitan ...utjecaj promjera pilot-rupa, promjera vijka i količine epoksidne smole na izvlačnu silu vijka na plohi i rubu ploče vlaknatice i iverice. Uzorci dimenzija 50 mm × 50 mm prema TS EN 13446 izrađeni su od komercijalne srednje guste ploče vlaknatice i ploče iverice. Statičko opterećenje djelovalo je paralelno na smjer vijka. Zbog razlika u gustoći ploča izvlačna sila vijka bila je veća za srednje gustu ploču vlaknaticu nego za ploču ivericu. Osim toga, izvlačna sila vijka promjera 3,5 mm u srednje gustoj ploči vlaknatici i ploči iverici bila je veća od izvlačne sile vijka promjera 4,5 mm. Smanjenje promjera pilot-rupe i povećanje količine epoksidne smole omogućilo je veću otpornost materijala na izvlačenje vijaka. Upotrebom 20 % epoksidne smole u odnosu prema volumenu pilot-rupe rezultiralo je dvostruko boljim vrijednostima izvlačne sile vijka. Istraživanje je pokazalo da veća količina epoksidne smole, manji promjer pilot-rupe i manji promjer vijka pridonose boljoj izvlačnoj sili vijka na plohi i rubu srednje guste ploče vlaknatice i ploče iverice.
PDF
