Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Bibliography p. 126-130- English summary- Bibliogr. s. 126-130- Streszcz. w jęz. ang.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se na temelju pisane i arheološke građe te relevantne historiografske literature pruža sustavna analiza svjedočanstava o ranoj nazočnosti slavenskog etnija u južnoj Panoniji u ranom srednjem ...vijeku, od prvih mogućih naznaka slavenske prisutnosti u srednjem Podunavlju u 5. stoljeću do vremena karolinškog prodora i sloma Avarskog Kaganata potkraj 8. i početkom 9. stoljeća. Obrađuje se i pitanje slavenske etnogeneze i avarske uloge u širenju Slavena u južnoj Panoniji.
Polazeći od dosad slabo poznatoga posebnoga tipa stočarstva
prakticiranoga do sredine 20. stoljeća na Velebitu, autor ukazuje
na mogućnost da su u zapadnim dinarskim planinama očuvani,
uz ...transhumantne, i tragovi planinskoga stočarstva koje tipološki
odgovara alpskome. Sučeljavajući ga s tipičnim transhumantnim
stočarstvom koje do najnovijega doba prevladava na planinama
balkanskoga poluotoka, pokazuje na mogućnost otkrivanja
kulturnopovijesnih procesa u kojima je neko staro, po podrijetlu
predindoeuropsko, stanovništvo sa svojim speciÞčnim načinom
života sudjelovalo u nastajanju etničke skupine poznate pod imenom
Bunjevci.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- English summary- Streszcz. w jęz. ang.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Podsumowanie Tabaczyński, Stanisław (1930- )
2008
Web Resource
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Bibliography p. 104-105- English summary- Bibliogr. s. 104-105- Streszcz. w jęz. ang.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- publicystyka polska- Odb.: Przegląd katolicki.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se nastoji upozoriti na značenje hidronomastičkih proučavanja za razjašnjavanje nekih elemenata slavenske etnogeneze, odnosno preciznije lociranje prvotnih prebivališta Slavena, a time i ...Hrvata. Lingvistika, pa tako ni onomastika ne mogu naravno same dati konačne odgovore na ta složena pitanja, iako u novijim etnogenetskim proučavanjima igraju sve zapaženiju ulogu. Proučavanje problema slavenske etnogeneze nužno je razmatrati uspoređujući rezultate raznih znanstvenih disciplina, prvenstveno povijesti, etnologije i arheologije, s rezultatima komparativnih jezičnih izučavanja, koja se jednim dijelom temelje upravo na hidronimijskom materijalu.
Autorica u uvodnom dijelu članka iznosi prijedloge mogućih
teorijskih pristupa istraživanju bunjevačkih identiteta. Nadalje,
uspoređuje utjecaj etničkih, kulturnih, društvenih, povijesnih,
...političkih, ekološko-klimatskih čimbenika na konstrukciju identiteta
primorskih i podunavskih Bunjevaca.
Razliku u procesu izgradnje bunjevačke identifikacije, kako iz
objektivnog tako i iz subjektivnog aspekta promatranja, autorica
prikazuje na primjerima pojedinih elemenata njihova kulturnog
nasljeđa: na načinu tradicijskog odijevanja i načinu privređivanja,
te na predodžbama primorskih Bunjevaca o sebi i o drugim
bunjevačkim ograncima.
Holistički pristup istraživanju može pridonijeti boljem razumijevanju
i objektivnijim spoznajama o pitanjima konstrukcije identiteta
bunjevačke grupe kao cjeline, kao i višestrukih identiteta svakoga
njihova pojedinačnog ogranka.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- English summary- Streszcz. w jęz. ang.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U prvom dijelu rada, autor navodi i komentira neke starije teze o porijeklu Hrvata i značenju njihovog etničkog imena. Od tih teza, tzv. »iranska« izgleda mu kao »najmanje nevjerojatna« jer se iz ...rada Konstantina Porfirogeneta može zaključiti da je jedan sloj Hrvata bio u dodiru s iranskom sredinom. Nadalje, autor kaže da ime »Hrvat« potječe s područja istočno od Karpata gdje je bila i jezgra slavenskih plemena. U tom kontekstu prvobitni Hrvati vjerojatno su bili mala nomadska ili polunomadska skupina koja je stigla do okolice Krakova (Bijele Hrvatske). Tu se eventualni predslavenski supstrat potpuno stopio sa slavenskom većinom. Iduće razdoblje hrvatske etnogeneze počelo je nakon doseljenja u bivše rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Uvjeti za razvoj državne zajednice na novom području (pa i za uključenje lokalnih Slavena u hrvatski etnos) još nisu postojali u 7. i 8. stoljeću. No od početka 9. stoljeća, odnosno od franačko-bizantskog rata, ekonomske i kulturne veze, kako s Francima tako i s bizantskim gradovima Dalmacije, utjecali su na učvršćivanje i širenje hrvatske države i etnosa. Kristijanizacija bila je drugi faktor u tom procesu. No prema autoru pokrštavanje Hrvata teklo je dugo, iz raznih centara, baš kao i sam proces etnogeneze. Dakako, dalmatinski gradovi vjerojatno su odigrali ključnu ulogu u tome. Na kraju, autor kaže da ne treba prenaglasiti značaj zbivanja u to vrijeme. Ustrojstvo države bilo je tada preslabo i utemeljeno na konkretnim ekonomskim interesima. Iako su neki »karizmatski« vođe uspjeli ujediniti narod u 9. i u 10. stoljeću (npr. Trpimir, Branimir i Tomislav), izgleda da je to bilo povremeno i prigodno, više nego trajno.
