The authors analyze the implementation of the concept of flexible use of airspace in the Republic of Serbia, which deals with problems related to airspace capacity. The problem of airspace capacity ...and air traffic that takes place in it was not seriously considered in Europe before the Second World War, due to the simple fact that the number of flights in that period was relatively small. Achieving this goal and solving the problem is being sought in a better organization of the airspace of Europe, which directly influences the organization and strategy of the development of the airspace of all countries in Europe and the Republic of Serbia (as a signatory and a member of international organizations dealing with traffic management and airspace organization ). The concept of flexible use of airspace should provide a solution to this problem. The implementation of the concept requires some legal and organizational solutions, so a wider national concept is needed for a consistent implementation of the concept. The problems encountered by the creators of the concept in Europe and Serbia and the solutions that have been made are the subject of this paper. The content of the paper is presented through several questions to give an overview of the problem of airspace capacity and an increase expected in the upcoming period. The paper also deals with the division of airspace in the world and in our country; planning, registering and announcing flights; the concept of flexible use of airspace; and the problems of applying the concept in Serbia. / В данной статье представлен анализ концепции гибкого использования воздушного пространства, делая особый акцент на вызовы при ее внедрении в Республики Сербия, учитывая все проблемы, связанные с размером и границами воздушного пространства. Надо подчеркнуть, что проблемой размеров и границ воздушного пространства, также как и вопросами воздушных маршрутов до Второй мировой войны в Европе никто всерьез не занимался, по причине малого количества полетов в те времена. В качестве решения настоящей проблемы авторы данной статьи предлагают улучшение организации воздушного пространства Европы, что напрямую влияет на организацию и стратегию развития воздушного пространства всех европейских стран, в том числе и Республики Сербия (как члена и подписчика международных организаций, которые занимаются управлением авиамаршрутов и организацией воздушного пространства). Концепция гибкого использования воздушного пространства должна решить эти проблемы. Однако для внедрения вышеупомянутой концепции требуется пересмотреть раннее законодательские и организационные нормативы, и соответственно первоначально достичь национального консенсуса, в целях последовательного внедрения данной концепции. Проблемы, с которыми столкнулись создатели концепции в Европе и Сербии и решения, которые могут помочь решить эти проблемы представлены в настоящей работе. Структура работы была организована в виде ответов на многие ключевые вопросы по данной тематике, приведен обзор проблем, связанных с размером и границами воздушного пространства и улучшенных перспектив, которые ожидаются в ближайшее время; приведена сопоставительная классификация воздушного пространства; а также методы планировки, регистрации и объявлении о полете, описана концепция гибкого использования воздушного пространства и освещены проблемы при ее применении в Республике Сербия. / U radu je analizirana implementacija koncepta fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora u Republici Srbiji, koji se bavi problemima koji se odnose na kapacitet vazdušnog prostora. Pre Drugog svetskog rata kapacitet vazdušnog prostora i avio-saobraćaj koji se odvijao u njemu nije ozbiljnije razmatran u Evropi, zbog činjenice da je broj letova u tom periodu bio relativno mali. Danas se traži da se vazdušni prostor Evrope bolje organizuje, što direktno utiče i na organizaciju i strategiju razvoja vazdušnog prostora svih zemalja u Evropi, pa i Republike Srbije (kao potpisnika i člana međunarodnih organizacija koje se bave upravljanjem saobraćaja i organizacijom vazdušnog prostora). Koncept fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora treba da da rešenje za taj problem. Njegova implementacija zahteva neka zakonska i organizacijska rešenja, pa je neophodan širi nacionalni konsenzus. Problemi sa kojima su se susreli tvorci koncepta u Evropi i Srbiji i rešenja koja su doneta predmet su ovog rada. Sadržaj rada izložen je kroz nekoliko pitanja: dat je osvrt na problem kapaciteta vazdušnog prostora i povećanje koje se očekuje u narednom periodu; prikazana je podela vazdušnog prostora u svetu i kod nas; opisan je način na koji se vrši planiranje, prijava i najava letova, kao i sam koncept fleksibilnog korišćenja vazdušnog prostora i problemi koji se javljaju pri primeni koncepta u Srbiji.
Budućnost Zapadnog Balkana u svjetlu evropske integracije umnogome počiva na nizu različitih faktora koji nijesu dominantno i jedino vezani za same države ovog regiona. Iako sam proces integracije u ...EU presudno zavisi od spremnosti i sposobnosti država kandidata i potencijalnih kandidata da sprovedu sve potrebne reforme, transponuju pravnu tekovinu i ostvare tzv. evropski standard u zakonodavstvu i u praksi, on se ne odvija u vakuumu. Prije svega treba imati na umu da će razvoj situacije unutar Evropske unije imati značajnog uticaja na brzinu, dubinu i kvalitet ulaska preostalih balkanskih zemalja u Uniju. Evropska unija odnosno njezine države članice su te koje odreðuju i postavljaju pravila, te i snose najveću odgovornost za politiku proširenja. Pored toga ne smiju se zanemariti ni uticaji trećih strana koji su sve primjet-niji i akutniji u regionu. Usporavanje reformi, evropsko upravljanje krizama, pojačana ili slabija uloga trećih aktera, sve to će bitno odrediti kakav proces evrointegracije predstoji u narednim godinama te, u skladu s time, i način na koji će on uticati na stabilnost i budućnost samih zemalja proširenja. U tom smislu, Zapadni Balkan istovremeno živi u promjenljivim stvarnostima koje donose različite ishode i mogućnosti. Ovaj članak, pored pregleda stanja na Zapadnom Balkanu, stoga daje i moguće scenarije za budući period.
Gospodarska recesija je pomembno zaznamovala življenje prebivalcev Evropske unije. Od leta 2008, ko se pojavijo prvi znaki recesije, sta se povečali brezposlenost in revščina v večini članic Evropske ...unije. Številni evropski in nacionalni strateški dokumenti so kot enega ključnih neekonomskih instrumentov izhoda iz recesije omenjali vlaganje v izobraževanje. Prepričanje politikov o pomembni vlogi izobraževanja pri reševanju gospodarske recesije pa odpira vprašanje o dejanskih spremembah na tem področju. V prispevku je na eni strani prikazano razumevanje vloge izobraževanja odraslih pri gospodarskem razvoju v evropskih strateških dokumentih in na drugi strani vključenost odraslih v izobraževanje in ovire pri tem ob začetku gospodarske recesije.
Število migrantov iz Zahodne Azije in Severne Afrike v Evropo se je leta 2015 zelo povečalo. V Evropi je nastala velika migracijska kriza, ki jo je povzročila preusmeritev migrantskih poti iz južnih ...in zahodnih mediteranskih poti na balkansko pot. Razsežnost krize je pokazala nepripravljenost EU, da bi z ustrezno migracijsko politiko legalno obvladala nastali položaj. V Sloveniji smo v začetku množico migrantov le opazovali. Ko pa je Madžarska zaprla svoje meje, se je njihova pot preusmerila proti Sloveniji. Število migrantov, ki je hitro preseglo kapacitete, ki so omogočale nadzorovanje položaja, se je zmanjšalo šele spomladi 2016 po sprejetju dogovora med EU in Turčijo. Avtor zagovarja tezo, da je migracijska kriza v Evropi del širše krize prebivalstvene politike. Nedokončan demografski prehod v evropski soseščini s hitro rastjo prebivalstva, z vojnami in s političnimi krizami ustvarja vse več potencialnih migrantov. Ker se bodo demografska neravnovesja med temi regijami v prihodnosti še povečala, mora Evropa sprejeti primerno prebivalstveno in migracijsko politiko. Avtorjeve obrise vzdržne migracijske politike v EU bo treba preveriti v širših razpravah.
Der wachsende Einfluss der Internetplattformen des 21. Jahrhunderts in wirtschaftlicher, gesellschaftlicher und politischer Hinsicht hat eine Diskussion über die angemessene Regulierung dieser ...Konzerne ausgelöst. Im Zentrum dieser Debatte steht das Kartellrecht – das Rechtsgebiet, das zur Kontrolle marktbeherrschender Unternehmen geschaffen wurde. Die Bestimmung des im Kartellrecht fundamentalen Begriffes der marktbeherrschenden Stellung steht in der Rechtsanwendung bei Internetplattformen vor zahlreichen Herausforderungen, von der Unentgeltlichkeit der Leistungen bis hin zur Mehrseitigkeit der Geschäftsmodelle. Die vorliegende Arbeit zerlegt den Begriff der marktbeherrschenden Stellung in seine Teile und zeigt auf, inwiefern die Methodik einer Anpassung an die digitale Wirtschaft bedarf. Dies geschieht unter Einbeziehung der Erkenntnisse der Rechtsökonomie sowie der Rechtsordnungen Deutschlands, der Europäischen Union und der USA.
The monograph ('On Terminology in the European Union') focuses on the creation of the Slovene version of the terminology of the EU. The primary task of the terminology is to ensure effective ...communication. Therefore, it should be unambiguous and consistent. Multilingualism is a fundamental principle of the language regime of the EU and it is achieved through translation. Translation is also one of the most common naming procedures when creating EU terminology. Before creation of the new term it is very important to identify the content of the concept for which lawyers are certainly most qualified. The judgments of the Court of Justice of the EU are translated by lawyer-linguists, who are legal professionals with law degree in their main language. They are employed in all EU institutions, but only lawyer-linguists in the Court of Justice of the EU are responsible for translation (in their main language). The terminological analysis of the judgments in the field of EU Trade Mark translated into Slovene, shows how the terminology in those judgments has been developed and highlights the problems encountered by lawyer-linguists in translating them.
This article presents the evolution of the conditions of state aid admissibility to the coal industry, starting with legal regulations within the European Coal and Steel Community, the European ...Community, and now the European Union. The thesis was formulated that, in connection with the expiry on 31 December 2010 of Council regulation No. 1407/2002, on the basis of which the European Commission allowed aid for the national mining industry in different member states in the period before the onset of the financial and economic crisis, the immediate cause of introduction of the next regulation for mining state aid in the form of Council Decision 2010/787/EU on state aid to facilitate the closure of uncompetitive coal mines was the increasing intensity of the aid for the mining industry in recent years.
V prispevku predstavljamo razvoj pogojev za dopustnost državne pomoči premogovni industriji, začenši s pravnimi predpisi Evropske skupnosti za premog in jeklo, potem predpisi Evropske skupnosti in danes Evropske unije. Oblikovali smo tezo, da se je v povezavi s potekom Regulative Sveta EU št. 1407/2002 dne 31. decembra 2010, na osnovi katere je Evropska komisija dovolila pomoč rudarski industriji v različnih državah članicah EU v obdobju pred začetkom finančne in ekonomske krize in ki je postala vzrok za uvedbo novega predpisa o državni pomoči rudarstvu v obliki Odločitve Sveta EU 2010/787/EU o olajševanju zaprtja nekonkurenčnih rudnikov premoga, intenzivnost pomoči rudarski industriji v zadnjih letih povečala.
V prispevku predstavljamo razvoj pogojev za dopustnost državne pomoči premogovni industriji, začenši s pravnimi predpisi Evropske skupnosti za premog in jeklo, potem predpisi Evropske skupnosti in ...danes Evropske unije. Oblikovali smo tezo, da se je v povezavi s potekom Regulative Sveta EU št. 1407/2002 dne 31. decembra 2010, na osnovi katere je Evropska komisija dovolila pomoč rudarski industriji v različnih državah članicah EU v obdobju pred začetkom finančne in ekonomske krize in ki je postala vzrok za uvedbo novega predpisa o državni pomoči rudarstvu v obliki Odločitve Sveta EU 2010/787/EU o olajševanju zaprtja nekonkurenčnih rudnikov premoga, intenzivnost pomoči rudarski industriji v zadnjih letih povečala.
The union of the most developed European countries and their heavy industry based economies after the World War II, seemed like the only answer to USA’s and Japan’s powerful economies. At the same ...time, it was the only chance for Europe to become competitive in the global market. That was achieved through various forms of economic communities, formed in Europe in the second half of XX century. Since the 1992. Maastricht Treaty, they are known as the European Union. European Union industrial policy had the same priorities since the very beginning – to make Europe the leader of global economy, through investments in knowledge and high-tech inovation. However, that still hasn’t happened and considering all the economical and political crisis shaking the Union lately, chances are it can hardly happen at all. Reasons are numerous and different, both inside and outside the Union. The implicit question being posed here is have the most developed world countries and their economies reached their peak and can the EU achieve further growth on the supersaturated global market? This paper investigates the role of industrial policy as one of the key factors for solution to many problems in the past as well as in the future of the EU, which would make this economic and political community of European countries much more competitive on the global market.
Članek se osredotoča na geografsko izobraževanje v Sloveniji skozi prizmo evropske dimenzije in evropske identitete. Avtorica ugotavlja, koliko in kako so učne vsebine o evropski dimenziji in ...evropski identiteti prisotne v geografskih učnih načrtih. Tri raziskave, predstavljene v članku, pokrivajo obdobje 15 let in izhajajo iz treh najpomembnejših strukturnih elementov (geografskega) izobraževanja: učiteljev, učnih vsebin in učencev. Na osnovi rezultatov raziskav so predlagane možnosti za nadaljnji razvoj geografskega izobraževanja z vidika učnih vsebin, povezanih z evropsko identiteto znotraj okvirjev evropske dimenzije.