U radu se istražuje utjecaj monetarne i fiskalne politike na industrijsku
proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Brojna inozemna i domaća istraživanja nastojala su
procijeniti ovaj odnos s ciljem ...pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike.
Koristeći panel model, ispituje se kako relativne proizvođačke cijene, državna potrošnja,
osobna potrošnja, kamatne stope, realni efektivni tečaj, te strana potražnja utječu na 23
komponente industrijske proizvodnje prema stupnju tehnološkog intenziteta. Analiza je
provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 2000. do
posljednjeg tromjesečja 2015. godine. Provedena je i analiza utjecaja monetarne i
fiskalne politike na industrijsku proizvodnju za razdoblje prije i nakon nastupanja
gospodarske krize u Republici Hrvatskoj. Rezultati empirijskog dijela istraživanja u
skladu su s domaćom i stranom literaturom te je pronađena statistički signifikantna veza
utjecaja monetarne i fiskalne politike na industrijsku proizvodnju.
The purpose of this paper is to explain not only why the Euro Area debt crisis does not subside, but also, why it deepens. We believe that the experience of the Great Depression can help economic ...theorists and officials to look at the problem from a different perspective since it is apparent that the economic orthodoxy and economic policies supported by its conventional wisdom do not provide desired results. Roosevelt’s fiscal activism and Keynes’ revolutionary theory deliver an answer to the question of why is, in crisis periods, vigorous reaction of economic authorities needed and why the free market is not able by itself to find way out of the fog, which, as time passes, becomes more and more dense.
Cilj ovog rada je da ukaže na moguće razloge zbog kojih ne samo da dužnička kriza u evrozoni ne prolazi, već se produbljuje. Mišljenja sam da iskustvo Velike depresije iz tridesetih godina prošlog ...veka može pomoći ekonomskim teoretičarima i zvaničnicima da sagledaju problem iz druge perspektive, pošto je očigledno da ekonomska ortodoksija i mere ekonomske politike koje se na njoj zasnivaju ne daju željene rezultate. Ruzveltov fiskalni aktivizam i Kejnzova revolucionarna teorija su dali odgovor na pitanje zašto je u periodu krize neophodna odlučna fiskalna reakcija ekonomskih vlasti i zašto slobodno tržište nije u stanju da samostalno izađe iz magle koja vremenom, u slučaju nečinjenja, postaje sve gušća.
Demografske će promjene, gledajući ih na svjetskoj razini s naglaskom na zemlje OECD-a, dovesti do značajnog pomaka u broju stanovnika i starosnoj strukturi stanovništva, što će značajno utjecati na ...svjetsko gospodarstvo. Ovaj rad nastoji prikazati promjenu demografskih varijabli tijekom vremena i analizirati kako promjene utječu na makroekonomske varijable kao što su: BDP-a per capita, tekući račun platne bilance, štednja, ulaganja te na varijable fiskalne politike kao što su proračunski saldo, prihodi i rashodi. Na temelju empirijskih činjenica - posebice u pogledu inflacije - raspravljamo o njihovu utjecaju na makroekonomske politike, uključujući monetarnu politiku. Demografske promjene djeluju kao jedna od najvažnijih odrednica gospodarskih i društvenih kretanja pa ne čudi sveprisutan interes za proučavanjem njihova utjecaja na makroekonomske rezultate.
Fiskalni sirenski zov Vladimir Gligorov
Političke perspektive (Beograd ),
01/2013, Letnik:
3, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Tekst se bavi pitanjem svrhe postojanja fiskalnih saveta. Zašto oni postoje i čemu služe? Ideja teksta je da se fiskalna politika, koju vodi političko telo, što je moguće više približi idealu po kome ...je politika (policy) zasnovana na pravilima koja proističu iz obaveze da se ostvare propisani ciljevi. Vlasti i opozicija treba da se obavežu da će se pridržavati pravila, da to unesu u zakon, i da tim zakonom predvide postojanje nezavisnog stručnog tela koje će ih na tu obavezu redovno podsećati. Reč je, dakle, o samo-ograničavanju, sličnom zaštiti od „sirenskog zova“, gde stručno telo treba da podseća da ono što izgleda politički poželjnim zapravo nije dobro.
U radu se ispituju razlike u procjenama multiplikatora državne potrošnje u Hrvatskoj dobivenima primjenom modela vektorske autoregresije (VAR) u odnosu na one dobivene metodom lokalnih projekcija. ...Unutar kraćih razdoblja promatranja, navedenim metodama se procjenjuju slični fiskalni multiplikatori koji su pozitivni, ali niži od 1 što je u skladu s pretpostavkama o ograničenim mogućnostima fiskalne politike u malim otvorenim ekonomijama. U dužem razdoblju promatranja navedene metode impliciraju kvantitativno i kvalitativno različite rezultate učinaka diskrecijske fiskalne politike. Obje metode su u određenoj mjeri osjetljive na promjenu empirijske specifikacije modela pri čemu je to jače izraženo kod metode lokalnih projekcija koje su ujedno i više osjetljive na promjenu pretpostavki okruženja.
Prva velika globalna fi nancijska i gospodarska kriza koja je nakon Drugog svjetskog rata pogodila svijet je ujedno i prilika da se testiraju ekonomske teorije i politike. Ta se kriza nije morala ...dogoditi. Ona je rezultat ljudskoga ponašanja i izbora politike. Politički i gospodarski sustavi koji kao cilj postavljaju samo profit poduzetnika, a ne i blagostanje društva, vode krizama i neodrživom gospodarskom rastu. Izostanak regulacije tržišnih manjkavosti, eksternalija i nejednakosti u društvu obilježja su takvih sustava. Ta je kriza također pokazala da se gospodarstvom ne može uspješno upravljati bez harmonije među monetarnom i fi skalnom politikom u skladu sa društvenim ciljevima. U prošlome se razdoblju nije koristilo fiskalnom politikom u kreiranju održivoga gospodarskoga rasta i razvitka, a sada je bilo potrebno to nadoknaditi radikalno i u veoma kratkome razdoblju od početka krize. Ovo je istovremeno i prilika da se testira djelovanje fiskalnoga multiplikatora i automatskoga stabilizatora.
Autor se u ovom radu bavi analizom aktualne fiskalne politike i pokušajem konsolidacije javne potrošnje, te sugerira fiskalnu politiku imanentnu tržišnom privređivanju u vrijeme globalne finansijske ...krize. Nosioci monetarne i fikalne politike danas u BiH nepoduzimaju značajnije mjere u cilju poticanja rasta i razvoja. Javna potrošnja je prekomjerna, javni dug konstantno raste, deficit platne bilanse takođe, kao i nezaposlenost, kapitalna ulaganja u javni i privatni sektor nedostatna, kao i ulaganja u nauku i obrazovanje. U BiH tržišna infrastruktura ne postoji i tržišni zakoni se ne provode, vlade svih nivoa vlasti neefikasne, konsolidacija javne potrošnje se neprovodi, mjere fiskalne politike nedovoljne i nemogu potaknuti privredni rast.
The role of fiscal policy as a tool to stabilize business cycle fluctuations has been at the center of recent public debates. If governments allow automatic fiscal stabilizers to work fully in a ...downswing but fail to resist the temptation to spend cyclical revenue increases during an upswing, the stabilizers may lead to bias toward budget positions. This paper assesses to what extent some items of the Croatian central government budget operate to smooth the business cycle. For disentangling automatic stabilizers from discretionary measures, this research relies on the European Commission methodology. Results show that the structural budget balance was on average 1.74% of GDP in deficit in the period between 1995 and 2009. Automatic stabilisation in Croatia is relatively weak and supplemented by discretionary measures, which led to "destabilizing" the economic activity in a pro-cyclical manner in Croatia in several observed periods.
PDF
