U radu se analizira uloga fiskalnog sustava i fiskalne politike na konkurentnost gospodarstva. Prvo se uloga države i fiskalnog sustava smješta u kontekst cjelokupne industrijske politike kao osnove ...ekonomskog rasta i razvoja. Zatim se analiziraju karakteristike i osnovne vrste fiskalnih poticaja za jačanje konkurentnosti. Treći dio govori o stavu i politici Europske unije prema državnim potporama i poreznoj konkurenciji. U četvrtom dijelu se daje pregled fiskalnih poticaja u Hrvatskoj među koje se ubrajaju proračunske subvencije poduzećima, porezni poticaji te ostale države potpore koje neizravno utječu na položaj poduzeća u kontekstu jačanja konkurentnosti.
U radu se analizira uloga fiskalnog sustava i fiskalne politike na konkurentnost gospodarstva. Prvo se uloga
države i fiskalnog sustava smješta u kontekst cjelokupne industrijske politike kao osnove ...ekonomskog rasta
i razvoja. Zatim se analiziraju karakteristike i osnovne vrste fiskalnih poticaja za jačanje konkurentnosti.
Treći dio govori o stavu i politici Europske unije prema državnim potporama i poreznoj konkurenciji. U
četvrtom dijelu se daje pregled fiskalnih poticaja u Hrvatskoj među koje se ubrajaju proračunske subvencije
poduzećima, porezni poticaji te ostale države potpore koje neizravno utječu na položaj poduzeća u
kontekstu jačanja konkurentnosti.
Ciklički prilagođeni proračunski saldo Švaljek, Sandra; Vizek, Maruška; Mervar, Andrea
Privredna kretanja i ekonomska politika,
11/2009, Letnik:
19, Številka:
120
Paper
Odprti dostop
U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa izračunu ciklički prilagođenog proračunskog salda, ocjenjuje njegova veličina u slučaju Hrvatske za razdoblje ...od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
U radu se istražuje teorija političko-poslovnih ciklusa u Hrvatskoj. Rad se sastoji od dva dijela: pregleda teorijskih doprinosa i empirijske analize oportunističkih političkih ciklusa u Hrvatskoj. U ...prvom se dijelu detaljnije opisuju osnovne vrste političko-poslovnih ciklusa, dok se u empirijskom dijelu, na temelju fiskalnih varijabli za razdoblje od 1995. do 2008. godine unutar kojeg su četiri puta održani parlamentarni izbori, testira postoje li političko-poslovni ciklusi u Hrvatskoj.
Ciklički se prilagođeni proračunski saldo često koristi u procjeni fiskalnog stanja. On, u stvari, pokazuje koliki je prostor fiskalne politike za anticikličko djelovanje. Pri tome se osnovna ideja ...prilagodbe sastoji u razdvajanju privremenih, ciklički uvjetovanih, učinaka na proračun od onih koji proizlaze iz diskrecijskih odluka nositelja fiskalne politike. U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa njegovu izračunu, ocjenjuje veličina ciklički prilagođenog proračunskog salda u slučaju Hrvatske za razdoblje od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
U radu se IS-LM modelom istražuje u kojoj su mjeri međusobno povezani
devizni tečajevi, međunarodna trgovina i ponašanje gospodarstva kao cjeline, te kakvi su učinci fiskalne i monetarne politike u ...otvorenom gospodarstvu. Shodno tome, u prvom dijelu rada se postavlja IS-LM model otvorenog gospodarstva, da bi se u nastavku analizirali mogućnosti i učinci fiskalne i monetarne politike u slučaju fleksibilnih i fiksnih deviznih tečajeva. Na kraju rada se ukazuje na prednosti i nedostatke sustava fiksnih i fleksibilnih deviznih tečajeva.
U posljednje vrijeme se u javnim raspravama često govori o fiskalnoj politici kao o alatu za stabilizaciju fluktuacija poslovnih ciklusa. Ako vlade tijekom pada tržišta dozvole puni zamah automatskih ...fiskalnih stabilizatora ali ne uspiju se othrvati izazovu da troše povećane cikličke prihode tijekom uspona, stabilizatori mogu dovesti do pristranosti prema proračunskim pozicijama. Ovaj rad istražuje u kojoj mjeri neke komponente proračuna hrvatske vlade doprinose uravnoteženju poslovnog ciklusa. Kako bi se automatski stabilizatori razdvojili od diskrecijskih mjera, ovo istraživanje se oslanja na metodologiju Europske Komisije. Rezultati pokazuju da je bilanca strukturnog proračuna u deficitu za 1,74% BDP-a u periodu od 1995 do 2009. Automatska stabilizacija je u Hrvatskoj relativno slaba i potpomognuta diskrecijskim mjerama, što je u Hrvatskoj dovelo do destabilizacije ekonomske aktivnosti u pro-cikličkom smjeru u više promatranih perioda.
U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, ...realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje.
U radu se IS-LM modelom analiziraju učinci monetarne i fiskalne politike. Nakon razmatranja činitelja lwji utječu na pomak IS i LM krivulja grafičkim predočenjem primjerima se analiziraju učinci ...monetarne i fiskalne politike. Također se razmatraju učinci monetarne i fiskalne politike u posebnim slučajevima (okomita LM krivulja, vodoravna LM krivulja, okomita IS krivulja) te se zaključuje da je fiskalna politika najučinkovitija kad monetarna politika nema utjecaja na dohodak, odnosno da je monetarna politika najučinkovitija kad fiskalna politika nema utjecaja na dohodak.
Ovaj se članak bavi dvama glavnim pitanjima: prvo, koje su mogućnosti domaćega i inozemnoga tržišnog financiranja deficita državnog proračuna; i drugo, kakve su mogućnosti provođenja ekspanzivne ...fiskalne politike u Hrvatskoj. Oba se pitanja razmatraju iz šire regionalne perspektive, u kontekstu ekonomske i financijske krize koja je u listopadu 2008. godine zahvatila Središnju i Istočnu Europu. U radu se istražuje kako se kriza proširila financijskim tržištima regije i kako je utjecala na cijenu i izvore financiranja državnog proračuna. Rad pokazuje da se uzastopnim rebalansima proračuna za 2009. godinu znatno povećalo oslanjanje na tržišno financiranje deficita, unatoč velikom poskupljenju tržišnih izvora financiranja, da je zaduživanje države kod domaćih banaka dovelo
do bitno smanjenog kreditiranja privatnog sektora te da je plasman euroobveznica u svibnju 2009. godine bio skuplji od ranijih plasmana u sličnim okolnostima i usporedivih izdanja državnih obveznica u prvoj polovici 2009. godine. Na temelju navedenoga, u članku se tvrdi da ekspanzivna fiskalna politika u Hrvatskoj ne bi bila učinkovita i umanjila bi fiskalnu održivost i financijsku stabilnost.
