Zaraza skladišta štetnim kukcima učestala je pojava te uzrokuje mnogobrojne neželjene posljedice. Svojom ishranom te ekskrementima koje ostavljaju na proizvodima skladišni štetnici smanjuju ...vrijednost uskladištenog proizvoda. Skladišni štetnici u određenim zemljama dovode do gubitka cjelokupnog uskladištenog proizvoda i do 10 %. Kako bi se na vrijeme uočila zaraza i provele potrebne mjere za saniranje i smanjivane štete, potrebno je pravovremeno provesti metode ustanovljivanja zaraze uskladištenih proizvoda. Cilj ovoga rada bio je provesti pet metoda ustanovljivanja zaraženosti zrna žitarica skladišnim štetnicima, usporediti dobivene rezultate te odrediti koja je od provedenih metoda najučinkovitija i najekonomičnija. Istraživanje je provedeno na 48 uzoraka zrna četiriju vrsta žitarica (jari ječam, kukuruz, pir i pšenica). Provedene i uspoređene metode jesu: vizualni pregled zrna, metoda bojenja kiselim fuksinom, metoda bojenja kalijevim permanganatom, metoda flotacije i kolorimetrijska metoda ustanovljivanja oštećenja na zrnu. Rezultati provedenih metoda dali su uvid u postotak oštećenja pojedinog uzorka. Najveće oštećenje zrna u ovom istraživanju ustanovljeno je u uzorcima pira i jarog ječma. Najbrža i najekonomičnija metoda ustanovljivanja oštećenja na uskladištenom zrnu žitarica bila je metoda flotacije, međutim potrebno je provesti analizu isplivanog zrna da bi se ustanovila priroda oštećenja ili ju nadopuniti nekom od metoda bojenja. Ekonomski najisplativija metoda u ovom istraživanju bila je metoda bojenja kalijevim permanganatom. Svim provedenim metodama ustanovljena su veća oštećenja zrna od onih ustanovljenih vizualnim pregledom. Glavni je zaključak ovoga istraživanja da vizualni pregled uskladištenog zrna nije dostatna metoda za ustanovljivanje zaraze skladišnim štetnicima te treba biti nadopunjena drugim metodama radi pravovremene detekcije zaraze i provedbe zaštite
Kosovski rudni depoziti nalaze se u pojasu Trepçe, koji se prostire u duljini više od 80 km. Koncentrat proizveden u flotacijskome procesu metalurške korporacije Trepça sadržava znatnu količinu ...vrijednih metala, kao što su Pb, Zn, Fe, i manje količine pratećih metala, kao što su Cd, Cu, As, Sb, Bi, Ag, Au itd. Predmet ovoga rada bio je ispitati koncentracije metala u koncentratima olova i cinka u Trepçi i odrediti koeficijente korelacije između metala. Karakterizacija ispitanih uzoraka provedena je upotrebom atomske adsorpcijske spektroskopije (AAS). U sadržaju uzoraka olovnih koncentrata pronađeni su: Pb, Fe, Zn, Ag, As, Sb, Cd. U sadržaju koncentrata cinka pronađeni su: Zn, Fe, Pb, Ag, As, Cd. Program „Statistica ver. 6,0” korišten je za izračun osnovnih statističkih parametara, korelacijskih koeficijenata između podataka i klasterske analize R-modaliteta. Klasterska analiza R-modaliteta na koncentratima olova pokazala je da Pb ima najbliže veze s Fe, tako da zajedno čine jednu granu dendograma. Na uzorcima koncentrata cinka Zn ima najbliže veze s Fe, tako da zajedno čine jednu granu dendograma.
U ovom su radu prikazani rezultati primjene flotacijskog procesa u dobivanju srebra iz otpada nastalog tijekom proizvodnje poluproizvoda od srebra. Parametri flotacijskog procesa, tj. vrijeme ...procesa, frekvencija rotacije, protok plina i flotacijski reagensi bili su optimizirani.
Članak je rasprava na predloženu soluciju rabljenja flotacijskog procesa za izdvajanje metala iz nemetalnih komponenti nazočnih u otpadu koji nastaju pri izradi nakita. Glede analiza studije ...utemeljena je odgovarajuća laboratorijska stanica.
U ovom su radu analizirani arheobotanički uzorci sakupljeni 2007. i 2008. godine iz kasnobrončanodobne nastambe s lokaliteta Kalnik-Igrišče. Ukupno je determinirano 69103 karboniziranih plodova, ...sjemenki i drugih biljnih ostataka. Čak 78 % nalaza čine žitarice (Panicum miliaceum, Hordeum vulgare, Triticum aestivum ssp. spelta, T. turgidum ssp. dicoccon, T. aestivum ssp. aestivum., T. monococcum ssp. monococcum, Setaria italica, Secale cereale i Avena sp.). Mahunarke (Vicia faba, Lens culinaris i cf. Pisum sativum) čine 20 % nalaza, a po 1 % čine korisne divlje vrste (Malus sylvestris, Quercus sp. i Cornus mas) i korovne primjese usjeva (Bromus secalinus, Galium aparine i dr.). U radu je napravljena usporedba arheobotaničkih nalaza s Kalnik-Igrišča s drugim sličnim brončanodobnim lokalitetima u Hrvatskoj i susjednim zemljama te su potvrđene sličnosti na cijelom području. Kako bi se utvrdio utjecaj vlažne predobrade uzoraka (flotacije i vlažnog ispiranja preko sita) na karbonizirane biljne ostatke, uzete su unaprijed određene količine makrofosila pšenice, ječma, prosa, boba i leće te su u pokusu tretirane vodom. Tretmanu su podvrgnuti također laboratorijski karbonizirani uzorci ječma, leće i prosa. Nakon tretmana, uzorci su ponovno brojani i zabilježen je postotak oštećenja pojedine vrste, pojedinom metodom. Učinjene su usporedbe osjetljivosti pojedinih vrsta i razlike u stupnju oštećenja ovisno o metodi predobrade. Zaključeno je da je flotacije manje agresivna metoda te da su pšenice, ječam i bob vrste koje su otporne na vlažnu predobradu, dok je postotak raspada kod leće i prosa veći od 30 % (kod uzoraka s arheoloških nalazišta), što bi svakako trebalo uzimati u obzir prilikom odlučivanja o ne)korištenju vlažne predobrade.
Samples analyzed in this paper were taken during the excavations in the years 2007 and 2008 from the Late Bronze Age house on the Kalnik-Igrišče site. In total 69 103 carbonized fruits, seeds and other plant remains were examined. The cereals (Panicum miliaceum, Hordeum vulgare, Triticum aestivum ssp. spelta, T. turgidum ssp. dicoccon, T. aestivum ssp. aestivum., T. monococcum ssp. monococcum, Setaria italica, Secale cereale and Avena sp.). were the most numerous with 82 % of the total number of found remains. Legumes (Vicia faba, Lens culinaris and cf. Pisum sativum) do 20%, weeds (Bromus secalinus, Galium aparine etc.) and useful wild species (Malus sylvestris, Quercus sp. and Cornus mas) 1 % of all found macroremains. In this paper, comparison is made between archeobotanical records of Kalnik-Igrišče site and other similar Bronze Age sites in Croatia and neighboring countries. This comparison shows many similarities in the whole area. In order to determine the influence of moist pretreatments (flotation and wet sieving) on carbonized plant remains, predetermined amount of wheat, barley, millet, beans and lentils macrofossils were taken and were treated with water. Treatments were also applied to samples of barley, millet and lentils carbonized in laboratory. After treatments, the samples were re-counted and the percentage of damage for every plant species and for each method were recorded. Comparisons were made on the sensitivity of individual species and the differences in the degree of damage depending on the method of pretreatment. It was concluded that the flotation is less aggressive method than wet sieving and that wheat, barley and beans are resistant to moist pretreatments, while the breakup percentage of lenses and millet (from real archeological site) is higher than 30 % and should be taken into account when deciding on the (non)use of moist pretreatments in investigations.
U ovom su radu analizirani arheobotanički uzorci sakupljeni 2007. i 2008. godine iz kasnobrončanodobne nastambe s lokaliteta Kalnik-Igrišče. Ukupno je determinirano 69103 karboniziranih plodova, sjemenki i drugih biljnih ostataka. Čak 78 % nalaza čine žitarice (Panicum miliaceum, Hordeum vulgare, Triticum aestivum ssp. spelta, T. turgidum ssp. dicoccon, T. aestivum ssp. aestivum., T. monococcum ssp. monococcum, Setaria italica, Secale cereale i Avena sp.). Mahunarke (Vicia faba, Lens culinaris i cf. Pisum sativum) čine 20 % nalaza, a po 1 % čine korisne divlje vrste (Malus sylvestris, Quercus sp. i Cornus mas) i korovne primjese usjeva (Bromus secalinus, Galium aparine i dr.). U radu je napravljena usporedba arheobotaničkih nalaza s Kalnik-Igrišča s drugim sličnim brončanodobnim lokalitetima u Hrvatskoj i susjednim zemljama te su potvrđene sličnosti na cijelom području. Kako bi se utvrdio utjecaj vlažne predobrade uzoraka (flotacije i vlažnog ispiranja preko sita) na karbonizirane biljne ostatke, uzete su unaprijed određene količine makrofosila pšenice, ječma, prosa, boba i leće te su u pokusu tretirane vodom. Tretmanu su podvrgnuti također laboratorijski karbonizirani uzorci ječma, leće i prosa. Nakon tretmana, uzorci su ponovno brojani i zabilježen je postotak oštećenja pojedine vrste, pojedinom metodom. Učinjene su usporedbe osjetljivosti pojedinih vrsta i razlike u stupnju oštećenja ovisno o metodi predobrade. Zaključeno je da je flotacije manje agresivna metoda te da su pšenice, ječam i bob vrste koje su otporne na vlažnu predobradu, dok je postotak raspada kod leće i prosa veći od 30 % (kod uzoraka s arheoloških nalazišta), što bi svakako trebalo uzimati u obzir prilikom odlučivanja o ne)korištenju vlažne predobrade.
PDF
