Uzorak je činio 121 ispitanik iz petih i šestih razreda osnovnih škola grada Zadra. Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdile razlike između učenika koji, osim tjelesnog i zdravstvenog odgoja ...pohađaju i neki drugi oblik izvannastavne sportske aktivnosti. Provođenjem deskriptivne analize dobili smo rezultate koji nam pokazuju da su muški učenici koji se bave izvannastavnom aktivnošću postigli 21,28% bolje prosječne rezultate od ispitanika koji se ne bave izvannastavnim aktivnostima. Ispitanice uključene u izvannastavne aktivnosti su postigle 9,16% bolje rezultate od ispitanica koje se nisu bavile izvannastavnim aktivnostima (bolji rezultati u testu za procjenu funkcionalne sposobnosti (F6 test)). Korištenjem t-testa otkrili smo da su empirijske razine značajnosti statistički značajne (p = 0,000) za sve ispitanike kod oba spola u funkcionalnim sposobnostima (F6 test). Autori mogu tvrditi da učenici koji pohađaju neke oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti imaju bolji rezultat u varijabi F6. Izvođenjem regresijske analize autori ne mogu predvidjeti rezultat u F6 testu na temelju antropometrijskih karakteristika tjelesne visine (TV) i tjelesne težine (TT). Broj nastavnih sati i trajanje sata tjelesnog odgoja u osnovnoj školi nije dovoljan za razvoj funkcionalne sposobnosti. Da bi poboljšali funkcionalne sposobnosti učenika, svaki bi ih učitelj trebao potaknuti da pohađaju neke dodatne oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti u vidu poboljšanja cjelokupnog antropološkog statusa. Niže funkcionalne sposobnosti imaju posljedice i veći rizik od raznih bolesti. Stoga ne postoji aktivnost poput sportskog treninga kako bi se spriječili potencijalni problemi.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje povezanosti tjelesne aktivnosti i funkcionalnog kapaciteta učenika primarnog obrazovanja. S obzirom na sve manju svijest o tome kako je zdravlje vrlo tijesno ...povezano s kretanjem, posljednjih je desetljeća broj pretilih osoba, djece i mladeži u značajnom porastu. U suvremenom načinu života djece i mladeži sve više nedostaje kretanja i igre na otvorenom, a prevladava sedentarni način života (TV, Internet, Play station...), što se nepovoljno odražava na razvoj sposobnosti i znanja djece, ali i na njihov zdravstveni status. U istraživanju je sudjelovalo 80 učenika trećeg razreda osnovne škole od kojih 43 dječaka (srednja dob 9,30±0,46 godina) i 37 djevojčica (srednja dob 9,29±0,47 godina). Učenici su pohađali dvije osnovne škole sa područja grada Petrinje i to Prvu Osnovnu školu i Osnovnu školu Dragutina Tadijanovića. Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2014./2015. Uzorak varijabli činile su antropometrijske mjere: tjelesna visina, tjelesna težina, kožni nabor nadlaktice, kožni nabor leđa, kožni nabor trbuha. Funkcionalne sposobnosti provjeravane su testom trčanja 3 minute - F3, koji se koristi za procjenu razine funkcionalnih sposobnosti u primarnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Razina tjelesne aktivnosti procijenjena je PAQ-C upitnikom. Na osnovi dobivenih rezultata vidljivo je da od ukupnog uzorka ispitanika njih 60 % ima normalan postotak masti u organizmu, a da je gotovo 40 % učenika s prekomjernim postotkom masti u organizmu. Zaključak ovog istraživanja ukazuje na visok postotak učenika koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Funkcionalni kapacitet inverzno je povezan s indikatorima pretilosti, što znači da učenici s višim vrijednostima funkcionalnog kapaciteta imaju manji postotak masti u organizmu. Školsko doba najpovoljnije je vrijeme za stimuliranje i pozitivan utjecaj na pravilan rast i razvoj djece, a propuštene mogućosti u toj dobi ne mogu se nadoknaditi u kasnijim životnim razdobljima.
Jutarnja tjelovježba ima vrlo pozitivan utjecaj na psihofizički status predškolske djece te podiže raspoloženje i unosi vedro ozračje. Ona bi se na osnovi postojeće zakonske regulative trebala ...provoditi u svim vrtićima, no dosadašnja istraživanja potvrđuju da je tjelesno vježbanje nedovoljno prisutno u hrvatskim vrtićima. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem utvrđivanja utjecaja jutarnje tjelovježbe na promjene motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 42 ispitanika prosječne dobi od 5 godina. Eksperimentalnu skupinu činilo je 23 djece, a kontrolnu skupinu 19 djece.
Primijenjen je skup mjernih instrumenata za procjenu pet motoričkih i jedne funkcionalne sposobnosti. Eksperimentalna skupina provodila je jutarnju tjelesnu aktivnost u trajanju od 10 minuta tijekom tri mjeseca, dok kontrolna skupina nije imala takav oblik aktivnosti. Rezultati su pokazali statistički značajan napredak u pojedinim varijablama motoričkih i funkcionalnih sposobnosti nakon tri mjeseca kod obje skupine ispitanika. Iako u nominalnim vrijednostima, eksperimentalna skupina postiže nešto više rezultate, ipak pri tome nema statistički značajne razlike između skupina. Analiza dobivenih rezultata navodi na zaključak da je potrebno produžiti period provođenje programa na duži rok, minimalno devet mjeseci kao i uspoređivati grupe nakon provođenja programa u kontinuitetu (3-4 godine). Postignuti rezultati sugeriraju da se osim antropoloških obilježja u daljnjim istraživanjima jutarnje tjelovježbe prate i neki drugi parametri poput dječje motivacije, navika te promjena u prehrani.
Cilj ovog rada bio je ispitati uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu te analizirati
povezanost sociodemografskih obilježja sudionika i njihovih funkcionalnih sposobnosti
s uključenošću u ...zajednicu. Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Socijalni položaj
osoba s invaliditetom u Hrvatskoj” koje je provelo Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu. Istraživanje je
provedeno 2009. godine na teritoriju Republike Hrvatske na 689 osoba. Za potrebe ovog
rada podaci su ponderirani i u konačni uzorak za analizu je ušao 391 sudionik. Kao mjerni
instrument korištena je Skala uključenosti u zajednicu konstruirana za ovo istraživanje.
Provjera metrijskih karakteristika subskala izvršena je faktorskom analizom.
Skala uključenosti u zajednicu dala je 7 subskala: korištenje moderne tehnologije i stručne literature, informiranost i sveobuhvatna aktivnost u lokalnoj zajednici, čitanje tiska (dnevnika, tjednika i mjesečnika), dobrosusjedska pomoć, neformalna druženja u lokalnoj zajednici, samozastupanje osoba s invaliditetom i korištenje slobodnog vremena.
Rezultati su pokazali da su osobe s invaliditetom nedovoljno uključene u život zajednice. Funkcionalne sposobnosti visoko koreliraju s uključenošću osoba s invaliditetom u život zajednice. Sociodemografska obilježja su se pokazala statistički značajnima s obzirom na uključenost u zajednicu. Obrazovanje, zapošljavanje, materijalne prilike i zadovoljstvo životom su vrlo bitne komponente za uključivanje osoba s invaliditetom u zajednicu.
Cilj je ovog istraživanja utvrditi moguće razlike u
antropometrijskim karakteristikama, motoričkim i
funkcionalnim sposobnostima među učenicima i
učenicama prvih razreda srednjih škola različitih
...usmjerenja i sredina. Istraživanje je obavljeno na skupini
od 452 učenika i učenica prvih razreda srednjih škola u
Zagrebu, Virovitici i Pitomači. Izmjerene su im tjelesna
visina, tjelesna težina, opseg podlaktice te je provedeno
testiranje njihovih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
standardnim testovima. Učenici imaju veće vrijednosti
antropometrijskih mjera, bolje rezultate motoričkih
testova i funkcionalnih sposobnosti u odnosu na učenice i
češće su prekomjerne tjelesne mase i pretili. Ispitanici
gimnazija i urbane sredine su viši i u većini boljih
motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Zanimljiv je
utjecaj indeksa tjelesne mase na rezultate motoričkih i
funkcionalnih testova u odnosu na spol. Uredno uhranjeni
učenici, ali i nedovoljno uhranjene učenice, imaju najbolje
prosječne vrijednosti većine rezultata motoričkih i
funkcionalnih testova. Pretili ispitanici ostvarili su
najlošije rezultate mjerenja. Istraživanje je potvrdilo
razlike u antropometrijskim karakteristikama,
motoričkim i funkcionalnim sposobnostima ispitane
skupine kao posljedice utjecaja spolnog dimorfizma,
sredine i različitog programa nastave tjelesne i
zdravstvene kulture.
Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u
funkcionalnim sposobnostima između urbanog i ruralnog
uzorka učenika iste kronološke dobi i stupnja
uhranjenosti.
Uzorak ispitanika sastojao se od ...ukupno 1117
učenika osnovnih škola od 5. do 8. razreda. Učenici su
uključeni u redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
od dva sata tjedno. Izračunat je indeks tjelesne mase
putem kojeg se utvrdio stupanj uhranjenosti svakog
učenika. Funkcionalne sposobnosti procijenjene su
testom kontinuirano trčanje šest minuta (F6) koji se koristi
u hrvatskom školstvu, odnosno u osnovnim i srednjim
školama.
Rezultati ukazuju da postoji statistički značajna
razlika (p < ,05) u funkcionalnim sposobnostima između
formiranih grupa ispitanika s obzirom na kronološku dob,
stupanj uhranjenosti i pripadnost urbano – ruralnom
području. Učenici iz ruralnih sredina (1359m ± 149) bez
obzira na kronološku dob i stupanj uhranjenosti generalno
su značajno (p < 0,001) više razine funkcionalnih
sposobnosti od učenika urbanih naselja (1250m ± 186).
Intervencije u svrhu promicanja zdravlja učenika bi u
idealnom slučaju trebale uključivati mjere koje bi
istovremeno poboljšavale razinu funkcionalnih
sposobnosti i smanjivale razinu pretilosti, a s kojima bi
trebalo započeti već u nižim razredima osnovnih škola i to
posebice u urbanim naseljima
S ciljem da se uspostavi sustav normi, odnosno kriterijske vrijednosti za pojedine motoričke i funkcionalne sposobnosti, ispitano je 2400 učenika i učenica u Hrvatskoj, podijeljenih u 12 subuzoraka, ...tako da je unutar svakoga godišta, od 1. razreda osnovne do završnog razreda srednje škole, obuhvaćeno po 200 učenika i učenica. Mjerenja motoričkih sposobnosti obavljena su primjenom 6 varijabli za procjenu brzine, koordinacije, eksplozivne snage nogu, repetitivne snage, statičke snage i fleksibilnosti, a funkcionalne sposobnosti, u vidu aerobne izdržljivosti, procijenjene su trčanjem.
Uvidom u krivulje razvoja, može se zaključiti kako postoji stalan, iako nejednak trend razvoja u svim varijablama, značajno uvjetovan biotičkim zakonitostima razvoja. Istodobno se može zaključiti kako razvoj sposobnosti koje značajno ovise o utjecaju procesa vježbanja, kao sto su npr. repetitivna i statička snaga, a osobito funkcionalne sposobnosti, nije sukladan poželjnim vrijednostima, što se poglavito odnosi na učenice, koje u tim varijablama imaju značajno nize vrijednosti. Zbog toga rezultati dobiveni ovim istraživanjem ozbiljno upozoravaju da je potrebno poduzeti mjere ne samo radi poboljšanja sposobnosti, nego i zdravlja djece i mladeži.
Utvrđeno je da je rast u visinu u toj dobi malen i da se u 17-oj godini praktički završava. Prirast težine je konstantan kroz čitav opservirani period i iznosi približno 1 kg na godinu. Slično se ...ponašaju i ostale veličine, osim kožnih nabora, koji se bitno ne mijenjaju. Apsolutni i relativni maksimalni primitak kisika pokazuju trend porasta od 15-e, do 18-e godine, što je suprotno dosadašnjim zapažanjima. Postignuti relativni maksimalni primitak kisika od 40,4 cm3 u 18-og godini, može se ocijeniti.
