For over a decade, William Lehr, Lorenzo Pupillo, and their colleagues in academia, industry, and policy have been on the electronic frontier, exploring the implications of the technologies that are ...revolutionizing communication and culture. In 2002, Cyber Policy and Economics in an Internet Age featured essays that focused on such emerging economic and policy-related issues of universal access, appropriate content, spectrum allocation, taxation, consumer protection, and regulation, with respect to the Internet. In this fully revised and updated edition, entitled Internet Policy and Economics: Challenges and Perspectives, the editors and contributors tackle the most current topics and issues, as the Internet continues to permeate all facets of society. New chapters cover dynamics in the developing world, the implications of e-commerce for fiscal policy, and the impact of peer-to-peer networks on music and the arts, as well as debates over intellectual property rights, privacy issues, and cybercrime. Applying insights from economics, political science, law, business, and communications, the book will serve as essential resource for researchers and students, policymakers and regulators, and industry analysts and practitioners.
Predmet istraživanja i svrha ovoga rada je utvrditi utjecaje globalizacije na promjene identiteta u okviru jednog od najpopularnijih sportova današnjice – nogometa. Kako bi se u analizi problematike ...izbjeglo generaliziranje, kao studija slučaja izabrana je nogometna liga – engleski Premiership. Teorijski okvir istraživanja vezan je uz utvrđivanje promjena lokalnog pod utjecajem globalnog procesa, dominantno društveno-političkih i ekonomskih. Vremenski obuhvat istraživanja obuhvaća razdoblje od nastanka Premiershipa, odnosno od 1992. godine do danas. Istraživanjem odabranih globalizacijskih utjecaja na razvoj lige pokušava se razjasniti društvene promjene kao posljedice interakcije dvaju glavnih geografskih segmenata – prostora i ljudi. Izabranim ekonomskim i financijskim pokazateljima prikazana je promjena povijesnog lokalnog identiteta lige u sve izraženiji globalni identitet.
Članek predlaga obravnavo svetovne literature v »sekularni« perspektivi, tj. kot neenakopravni svetovni-sistem, ki pogojuje transkulturno in translingvistično semiozo literarnih svetov. Literarni ...svetovni-sistem, ki izhaja iz sodobnega svetovnega-sistema kapitalizma in se nanj odziva, kanalizira medliterarno izmenjavo na način, ki je homologen ekonomski neenakosti med centri, zmožnimi kopičenja presežne vrednosti, in obrobji, ki zagotavljajo trg, delovno silo in vire za blago, ki ga centri proizvajajo ali distribuirajo.
Straipsnyje pirmiausia aptariama kultūra globalizacijos kontekste ir apibūdinama globalizuotos kultūros įtaka žmonių santykiams kaip jų dvasingumo raiškai. Remiantis skirtingomis teorijomis ...(personalizmo, humanizmo, egzistencializmo, neotomizmo ), santykiai su žmonėmis laikyti išskirtine žmogaus dvasinio pasaulio raiškos sritimi. Kai šie santykiai sutrinka ar nutrūksta, žmogus tarsi netenka gyvenimo prasmės, susvetimėja, kitaip ima žiūrėti ir į save. Pasikeitęs santykis su savimi gali turėti jtakos ir santykiams su kitais žmonėmis. Kadangi globalizuota kultūra skatina tarpininkaujamo bendravimo įsigalėjimą, galintį suponuoti santykius, menkai grindžiamus moralinėmis vertybėmis ar net perdėm individualistinius, todėl svarbu žinoti, kokie santykiai vyrauja skirtingo amžiaus mokinių bendruomenėse ir kokiomis vertybėmis jie grindžiami. Šiuo požiūriu dėmesys visų pirma atkreiptinas i santykių humaniškumą kaip esminį santykių brandos kriterijų). Todėl pasinaudojant empiriniais tyrimų duomenimis šiame straipsnyje taip pat siekiama atskleisti paauglių (VII-IX klasių mokinių) ir vyresniųjų mokinių (X-XI klasių) santykių su kitais žmonėmis ir savimi ypatumus ir išryškinti šių santykių priklausomybę nuo amžiaus ir lyties. Tyrimo duomenys parodė, kad nors vyresniųjų mokinių) ir jiems artimų žmonių (tėvų, bendraamžių ir mokytojų) santykiai nėra labai humaniški, tačiau svarbiausia gerinti vyresniųjų mokinių ir jų tėvų bei bendraamžių santykius. Be to, vyresniųjų mokinių santykis su savimi yra prastesnis nei jų santykiai su bendraamžiais. Antra vertus, nors mergaičių santykiai su savimi ir kitais asmenimis yra humaniškesni, bet mergaitės išreiškė ir stipresnį humaniškesnių santykių su mokytojais troškimų nei vaikinai. Paauglių ir jiems artimų žmonių, panašiai kaip ir vyresniųjų mokinių ir kitų žmonių santykiai, taip pat nėra pakankamai humaniški. Antra vertus, paauglių ir jų motinų bei mokytojų santykiai buvo humaniškesni nei su bendraamžiais ar savimi. Tačiau šie santykiai neaprėpia visų edukacinio proceso dalyvių ir negarantuoja, kad tokie pat santykiai yra palaikomi su skirtingo amžiaus jaunimo atstovais. Todėl ypač svarbu, kad stiprėtų šio amžiaus mokinių santykių humaniškumo, pagrindinės dvasingumo išraiškos, tendencija.
Straipsnyje aptariama internacionalizacijos įtaka Lietuvos aukštojo mokslo raidai. Aukštojo mokslo internacionalizacija - vienas iš neišvengiamų globalizacijos padarinių. Daugelyje pasaulio šalių ...internacionalizacija laikoma prioritetine aukštojo mokslo plėtros kryptimi, tačiau jos padariniai nėra vien teigiami. Didžiausią finansinę naudą iš tarptautinio bendradarbiavimo gauna palyginti nedaug labiausiai išsivysčiusių šalių, įdiegusių rinkos santykius savo aukštojo mokslo sistemose ir įvedusių mokamas studijas. O mažesnėms šalims ir jų gimtosioms kalboms švietimo internacionalizacija gali būti ne tik naudinga, bet ir žalinga. Lietuva taip pat susidūria tiek su teigiamais, tiek su neigiamais aukštojo mokslo internacionalizacijos padariniais. Geresnis internacionalizacijos keliamų iššūkių pažinimas leistų Lietuvai sėkmingiau formuoti savo aukštojo mokslo politiką.
Proces sekularizacije, poznat i kao proces privatizacije religije, odnosno njezino uklanjanje iz javnog i društvenog života, predstavlja baštinu modernizma. Ova je realnost u značajnoj mjeri utjecala ...(i još uvijek utječe) na kršćansku teologiju. Zbog toga postoji hitna i značajna potreba za obnovom kršćanske teologije, posebno kad je riječ o potrebi za obnovljenom kršćanskom porukom u suvremenom društvu. Premda se činilo kako je javna teologija normalna posljedica potrebe za obnovom kršćanske teologije, ne znači da je obnova zapravo prisutna u mnogim njezinim metodama. Nefleksibilnost njezinih teoloških metoda i terminologije i dalje predstavljaju problem za javnu teologiju. U ovom članku sugeriramo da, pri konstruiranju održive javne teologije, valja uvažiti ovaj novi pomak u antropologiji. Kategorija „religijske imaginacije“ od vitalnog je značaja jer uvažava novu definiciju ljudskog bića koja je bliža postmodernizmu nego modernizmu. Zato u članku prikazujemo mogući značajan doprinos koji religijska imaginacija može pružiti u svrhu revitalizacije suvremene javne teologije. Nadalje, u članku spominjemo nedavna rumunjska istraživanja o ovoj temi u kojima se stavlja još veći naglasak na bogatstvo skriveno u njemu i njezinu moguću svrhu u konstruiranju održive javne teologije.
Turizam postaje promotor globalnih društvenih promjena, ali upitno je u kolikoj su mjeri pozitivne promjene koje inducira prodaja nekretnina, u ovom slučaju u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika. U ...ovom smo istraživanju nastojali dobiti odgovore na tri glavna pitanja: o prodavateljima nekretnina i njihovim motivima; o mišljenjima i stavovima stanovnika u odnosu na promjene vlasništva u povijesnoj jezgri Dubrovnika; o interakciji između stranih ulagača i tarosjedioca. Analizirali smo sadržaje polustrukturiranih intervjua s
prodavateljima nekretnina u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, stanovnicima i istaknutim javnim osobama, kao i predstavnicima gradskih i državnih ustanova. Potom su evidentirane promjene vlasništva u staroj gradskoj jezgri u istraživanom periodu te podaci o broju djece upisane u prvi razred s adresom stanovanja u staroj gradskoj jezgri. Rezultati su pokazali da su promjene u turističkoj ponudi vezane uz kupnju nekretnina u staroj gradskoj jezgri od strane stranih ulagača slabo zastupljene u službenim krugovima u Dubrovniku. Struktura stanovništva se vidljivo mijenja i ogleda u polupraznim kućama i ulicama u zimskom periodu. Broj mladih obitelji i djece u Gradu sve je manji. Rijetke su reakcije službenih vlasti na problematiku i malo je pokušaja konkretnih rješenja u vezi s iseljavanjem domicilnog stanovništva. Vlasti nemaju skoro nikakva rješenja niti prijedloge za sprečavanje kupnje starine od strane stranih ulagača, a u vrlo malo slučajeva iskorišteno je pravo prvokupa, zbog nedostatka sredstava, uz često prebacivanje odgovornosti na državne instance. Reakcije domicilnog stanovništva nešto su izraženije, ali bez konkretnih radnji. Prevladava negativan stav prema dolasku stranih ulagača, dok je mogućnost financijske
koristi i dalje privlačna dijelu domicilnog stanovništva, pa se prodaja nastavlja.
Globalizacija omogućuje visoki potencijal za širenje i diversifikaciju tržišta što državama
omogućava poboljšanje produktivnosti i inovativnosti putem ekonomije razmjera, smanjenja
troškova ...istraživanja i transfera znanja. Cilj je ovog rada ukazati na oblike povezanosti
globalizacijskih procesa i razine demokracije na svjetskoj razini. Na globalizaciju se gleda
s različitih aspekata među kojima su najviše zastupljeni ekonomski, političko-pravni i kulturni
aspekt. Kako se globalizacija ne može odvijati bez liberalne politike, globalizacija se
mora širiti na osnovama demokracije. Ekspanzija globalizacije u 1990-ima ojačala je postojeće
i otvorila nove procese koji su utjecali na funkcioniranje demokracije i demokratskih
institucija. Istovremeno je došlo do porasta društvene nejednakosti, slabljenja društvenih
veza među pojedincima te umanjenja uloge moćnih dionika poput sindikata. Iako je broj
autokratskih država u porastu, ipak je u proteklom razdoblju veći broj država koje su se
demokratizirale nego onih koje su se autokratizirale. Demokratski pad je značajan, ali još
uvijek nejasan i ograničen, ovisno o promatranim parametrima.
Govorimo li o komunikološkoj funkciji medija u globalno umreženom društvu, danas je gotovo nezamislivo promišljanje tih funkcija bez problematiziranja njihove transmedijske naravi. Oslanjajući se na ...sociosemiotičku analizu, rad istražuje funkcije leksičkih odstupanja od jezične norme i to u hrvatskom i engleskom jeziku te televiziji i filmu. Svrha rada je ponajprije pokazati na koji način odstupanja u engleskome jeziku (sleng) u filmu Jima Jarmuscha Noć na zemlji (1991) uspostavljaju kulturološke koncepte te upućuju na usvajanje interkulturalnih kompetencija. Usto, analiza zahvaća i ulogu upotrebe anglicizama u hrvatskome jeziku kako na javnoj televiziji tako i komercijalnim televizijama. Udružene analize upućuju na daljnju sociolingvističku raspravu o potrebi kritičke jezične i vizualne pismenosti u medijima kao i činjenicu da su otkloni od normi iznimno važni pri usvajanju vizualne i medijske pismenosti u globalnoj kulturi. Odnos masovnih medija i jezika nije samo uputa na njihova intrinzično komunikološka svojstva već i jasan podsjetnik na stalnu premreženost društvenog i humanističkog područja.
When it comes to communicative functions of the media, nowadays it is almost impossible to investigate such functions in a globally connected society without taking into further account their transmedial nature. Drawing from the sociosemiotic analysis this paper investigates some functions of lexical aberrations in both Croatian and English, as well as in television and film. The aim of the paper is primarily to show how lexical aberrations in English (slang) in Jim Jarmusch’s film Night on Earth (1991) establish cultural concepts and point towards the acknowledgement of intercultural competences. Also, the analysis encompasses the role of Anglicisms in the Croatian language in both public and commercial televisions. Joint analyses point towards a further sociolinguistic argument about linguistic literacy in the media, but also towards a fact that the lexical aberrations are of extreme importance regarding visual and media literacy in a global culture. The relationship between mass media and language is not only the reference to their intrinsic communicative traits but also a vivid reminder of constant intertwining of the humanistic and social area.
Globalizacija,
kao proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta, nameće složeno
pitanje o načinima sukobljavanja s ekonomskim nejednakostima kao posljedicom
neoliberalnog modela ...integracije svjetskoga tržišta. Imajući na umu
restrukturacijsku prirodu tog procesa, koji se odvija na više razina, dolazi se
do zaključka kako nastali odnosi u svjetskoj trgovinskoj mreži umanjuju značaj
financijske suverenosti nacionalnih država. S obzirom na to, ekonomske
nejednakosti se perpetuiraju, a socijalni instrumenti nacionalnih država su
blokirani zbog umreženosti u globalno tržište koje se odvija po obrascu
neoliberalne paradigme. U radu se izlažu razine na kojima se odvija integracija
globalnoga tržišta (makro, mezo i mikro) te se ističu različiti učinci
globalizacijskoga procesa na razvijene (zapadne) demokracije, tržišna
gospodarstva u nastajanju, zemlje u razvoju te države post-tranzicije iz
socijalizma u demokraciju. Dodatno, ističe se utjecaj ekonomskih procesa i
kriza na ustavne poretke nacionalnih država, što može rezultirati „prešutnom“
izmjenom ustavnih struktura pojedinih država u smjeru rastakanja uloge
zakonodavnog tijela (kao izabranog predstavništva građana) pri kreiranju
ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Naposljetku se ukazuje kako je, s
obzirom na nemogućnost jedinstvene regulacije svjetskoga tržišta, mehanizme za
suzbijanje negativnih (socijalnih i ekonomskih) posljedica globalizacijskoga
procesa potrebno pronaći unutar okvira nacionalnih socijalnih država.
Globalization, as a process that strives for the
universality and singularity of the world, raises the complex question of ways
to confront economic inequalities as a consequence of the neoliberal model of
world market integration. Bearing in mind the restructuring nature of this
process, which takes place on several levels, it is concluded that the
resulting relations in the world trade network diminish the importance of the
financial sovereignty of national states. Given this, economic inequalities are
perpetuated, and the social instruments of national states have been blocked
due to networking in the global market that follows the pattern of the
neoliberal paradigm. The paper presents the levels at which global market
integration takes place (macro, meso, and micro) and highlights the various
effects of the globalization process on developed (Western) democracies,
emerging market economies, developing countries, and post-transition countries
from socialism to democracy. In addition, the impact of economic processes and
crises on the constitutional order of national states is highlighted, which may
result in “tacit” changes in the constitutional structures of individual states
in the direction of dissolving the role of legislatures (as elected
representatives of citizens) in creating economic, fiscal and social policies.
Finally, it is pointed out that, given the impossibility of unified regulation
of the world market, mechanisms to combat the negative (social and economic)
consequences of the globalization process need to be found within the framework
of national states.
PDF
