Civilizacijos teismas Toynbee, Arnold
Problemos,
09/2014, Letnik:
34
Journal Article
Odprti dostop
Publikacijoje kalbama apie pagrindinių civilizacijų svarbiausius bruožus, jų raidos ypatybes, formuluojamos ateities raidos alternatyvos. Vakarų krikščionybė yra viena iš penkių šiandien pasaulyje ...išlikusių civilizacijų; šios yra tik penkios iš maždaug 19 civilizacijų, egzistavusių, kaip manoma, nuo pirmo tokio tipo visuomeninių atstovų pasirodymo apytikriai prieš 6000 metų. Įvardijamos šiuolaikinės civilizacijos: ortodoksinės bažnyčios, islamo, induizmo ir Tolimųjų Rytų. Teigiama, kad negalima perdėti nė vienos gyvuojančios civilizacijos reikšmės. Aptariamos Vakarų krikščionybės ekspansijos ypatybės. Atskirų civilizacijų ekspansijų sekos rezultatas – dabar suvienytas į vieną didžiąją visuomenę visas apgyvendintas pasaulis. Vakarų krikščionybės ekspansija tik užbaigė pasaulio suvienijimą, nulėmė paskutinį jo etapą. Teigiama, kad dabartinis Vakarų dominavimas tikrai neišsilaikys: vieningas pasaulis vystysis atskirų jį sudarančių kultūrų pusiausvyros link. Formuluojamos žmonijos ateities perspektyvų dvi alternatyvios prielaidos: pirmoji skelbia ramų vystymąsi, antroji – visišką katastrofą.
Globalizacija je kompleksan fenomen koji u velikoj mjeri utječe na suvremeno društvo. Globalizaciju se interpretira ne samo kao paradigmu stvaranja zajedničkog svjetskog tržišta, već i iz pozicije ...kulturne i ideološke stvarnosti (Čečuk 2002). Hrvatska je kao 28. članica Europske unije u posljednjih dvadesetak godina pod snažnim utjecajem integracijskih procesa. Moto Europske unije od 2000. godine jest „Ujedinjena u raznolikosti“, čiji je smisao integracija svih Europljana u EU shvaćenu kao „zajednicu za mir i blagostanje obogaćenu pritom različitošću kultura, tradicija i jezika“. Ideja integracije povezana je s multikulturalizmom. Društvene znanosti danas su kontekstualizirane globalizacijom, integracijom i multikulturalizmom kao sveprisutnim društvenim procesima. U kolikoj su se mjeri hrvatski stručni i znanstveni članci iz područja društvenih i humanističkih znanosti od 2013. godine bavili integrativnim, globalizacijskim i multikulturalnim procesima i njihovim međuodnosom te jesu li pri tome primjenjivali interdisciplinarne znanstvene pristupe tema je koju istražuje ovaj rad.
Cilj rada je istražiti procese dekonstrukcije institucije socijalne države pod utjecajem novih izazova kao što su ekonomska globalizacija i tehnološka revolucija. Rad se temelji na metodološkim ...alatima neoinstitucionalizma. Utvrđeni su glavni egzogeni i endogeni uzroci krize institucije socijalne države. Ekonomska globalizacija i tehnološki napredak svrstani su među odlučujuće čimbenike koji uzrokuju dekonstrukciju socijalne države. Sve socijalne države, bez obzira na njihov model, sada se reformiraju putem aktiviranja radno sposobnih osoba i stvaranja države socijalnih ulaganja. Primjećuje se da danas konfiguraciju socijalne države određuje njezin fokus na poticanje konkurencije i razvoj samoinicijative stanovnika glede osiguravanja vlastite dobrobiti. Naglašava se da ekonomsku globalizaciju i tehnološki napredak ne treba sagledavati samo kroz rizike za socijalnu državu. Ova su dva čimbenika utvrđena kao poticaji za daljnji razvoj institucije socijalne države kako bi se prevladalo njeno dugotrajnije stagniranje i kako bi se ona sačuvala kao politička institucija, ali u obnovljenom modelu.
Review of:
Pavo Barišić, Ideal vladavine puka. Uvod u filozofiju demokracije, Hrvatsko filozofsko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb, Split 2016.
U radu autor problematizira sociološke diskurse pojma modernosti kao ključnog koncepta sociološke teorije. Cilj mu je ukazati na temeljne postulate moderno ustrojenog društva, pri čemu se referira na ...koncept modernosti koji je u svojim djelima razvio Anthony Giddens analizirajući raznovrsne promjene u društvu, ekonomiji, politici, kulturi, religiji, znanosti i tehnici u posljednjih nekoliko stoljeća. U prvom dijelu rada autor predstavlja osnovne karakteristike predmodernog i modernog društva u kontrastu tradicije i modernosti te ustanovljivanje jednog bitno drukčijeg načina percepcije i organizacije društvenog života. Zatim se referira na glavna obilježja modernih multidimenzionalnih društvenih poredaka koja se tiču brzine i širine promjena. U nastavku su izložene Giddensove fundamentalne teorijske koncepcije modernosti: fenomenologija modernosti, nesigurnost i rizici upravljanja »Molohom« modernosti i pojam »radikalizirane modernosti«, kojim nastoji osporiti postmodernističku interpretaciju društva o istrošenosti »velikih narativa« i transformaciji iz modernog u postmoderno društvo. Zaključne misli analitički i kritički sumiraju Giddensove futurističke projekcije »utopijskog realizma« i viziju postmodernosti.
Evanđeosko načelo siromaštva ima nezaobilaznu ulogu s obzirom na život i
poslanje Crkve u suvremenom svijetu. Kako bi vjerodostojno svjedočila Isusovu poruku o čovjekoljubivome, milosrdnom i ...pravednom Bogu, ona je pozvana prakticirati duh siromaštva i biti Crkva siromašnih i obespravljenih. U prvom dijelu rada želimo produbiti biblijsku i kristološku dimenziju shvaćanja siromaštva. Stoga analiziramo evanđeosko
siromaštvo iz perspektive Isusova navještaja kraljevstva Božjega i prakse prve Crkve. U drugome dijelu, u svjetlu koncilske vizije Crkve i katoličkoga socijalnog nauka, nastojimo istaknuti strukturalni značaj ‘opcije za siromašne’ u poslanju Crkve. Solidarnost sa siromasima i socijalno ugroženima, sa svima onima koji su na bilo koji način obespravljeni u doba globalizacije i neoliberalnog kapitalizma, društvena je i duhovna vrijednost temeljnih postavki kršćanskog svjedočenja u ovom svijetu.
The life and mission of the Church in the modern world are guided by the evangelical principle of poverty. In order to faithfully witness Jesus ’message of humane, merciful adjust God, she is called to practice the spirit of poverty and to be the Church of the poor and disempowered.
The first part of the paper clarifies the biblical and Christological dimension of the concept of poverty. Thus, the evangelical poverty is analysed in the context of Jesus ’ proclamation of the kingdom of God, and the practice of the first Church. The second part of the paper highlights the structural significance of ‘option for the poor’, in the mission of the Church, in the light of the Council ’s vision of the Church, and the Catholic social teaching. The basic form of Christian witnessing in this world can be expressed through the Church ’s solidarity with the poor, socially vulnerable, and with all those who are in any way disempowered in the age of globalization and neoliberal capitalism.
The contemporary art field is increasingly the object of distant reading, in particular when examining the globalization of the immensely expanded field and the complexity of relations that configure ...it. Despite the rise in the availability of structured data that such a practice presupposes, lacunae reflecting global asymmetries remain. Highlighting the issue for Croatia, the paper examines the impact of globalization processes on the contemporary artists from Croatia.Artists’ biographies are used as a source for mapping the artists’ circulation, and as a data source for network analysis. The analysis of the exhibition activity of sixty-one artists for a twenty-year period brings insights into the geographical and institutional distribution of the exhibitions, as well as into the construction of artists’ international “careers.” The examination of artists-institutions networks sheds light on the conditions of their international intersections. Finally, an indication of future research is given, directed towards uncovering potential subsystems, beyond those which have thus far been recognized to have been created under the impact of territorial or status-related factors.
Spartėjantys globalizacijos procesai daro įtaką Latvijos kaimo mokykloms. Straipsnyje pristatomas tyrimas, kurio tikslas yra išryškinti mažų kaimo mokyklų pastangas išlikti darnios plėtros sąlygomis ...išsaugant savo vidinę edukacinę aplinką nuo neigiamų išorinės aplinkos poveikių. Tyrimas buvo darytas 2000-2005 metais. Buvo ištirtos 277 kaimo mokyklos (46,6 proc. visų kaimo mokyklų). Tyrimo duomenų analizė parodė, kad dėl globalizacijos įtakos didėja mokyklų konkurencija. Švietimo organizacijų santykiai vis dažniau yra grindžiami laisvosios rinkos principais. Tai neigiamai veikia kaimo mokyklas. Mažėjantis moksleivių skaičius kelia grėsmę kaimo mokyklų išlikimui. Lyginant 2000 ir 2004 metų kaimo mokyklų situaciją, išryškėjo naujos kaimo mokyklų kaitos tendencijos. Kad išliktų ir išsaugotų savo aplinką, mokyklos keičia savo vizijas ir ugdymo koncepcijas (siekia tapti ekologinėmis, labiau i žmogų orientuotomis mokyklomis), stengiasi praplėsti savo veiklos ribas, t. y. pradeda įgyvendinti ikimokyklinio ugdymo, formalaus ir neformalaus suaugusiųjų ugdymo, šeimų švietimo programas. Taip pat keičiasi mokyklų požiūris i santykius su išorine aplinka: plečiasi mokyklų bendradarbiavimas su partneriais švietimo ir kultūros srityse, atsirado bendradarbiaujančių mokyklų tinklas.
Straipsnyje aptariami įvairūs aukštojo mokslo internacionalizavimo, vykstančio globalizacijos sąlygomis, aspektai: analizuojama internacionalizavimo samprata, aptariami politiniai, ekonominiai, ...akademiniai, socialiniai veiksniai, turintys įtakos aukštųjų mokyklų internacionalizavimo plėtrai. Suvokiant aukštojo mokslo internacionalizaciją kaip siekį integruoti ir sustiprinti aukštojo mokslo tyrimų ir paslaugų sričių internacionalumą, išskiriamos programinės ir organizacinės strategijų grupės. Programinės strategijos yra nukreiptos į akademinį studijų programų, popaskaitinės veiklos ir mokslinio bendradarbiavimo internacionalizavimą. Organizacinės strategijos numato aukštojo mokslo institucijų vadybos sistemų perorientavimą internacionalizavimo link.
Utjecaj globalizacije na nejednakost Franc, Sanja
Notitia -časopis za ekonomske, poslovne i društvene teme,
12/2023, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Nalazimo se u fazi globalizacije koja je posljedica ponovne pojave nekih prijašnjih problema ojačanih novim izazovima, za koje se zbog njihove dinamike i nestalnosti ne mogu naći sigurna održiva ...rješenja. Suvremenu globalnu ekonomiju obilježava sve brža digitalizacija koja omogućuje ostvarivanje brojnih prednosti i prilika, no također rezultira i širenjem jaza među zemljama jer nemaju sve zemlje jednake mogućnosti u iskorištavanju tehnologija. Cilj ovog rada je analizirati utjecaj globalizacije na dohodovnu nejednakost među zemljama. Budući da je upravo rastuća nejednakost jedan od najvećih globalnih izazova cilj je istražiti da li globalizacija putem različitih kanala utjecaja doprinosi jačanju konkurentnosti gospodarstva i posljedično, smanjenju nejednakosti među zemljama te koja su potencijalna rješenja za smanjenje nejednakosti.
Current phase of globalization is the result of the reappearance of some previous problems reinforced by new challenges, for which, due to their dynamics and volatility, safe sustainable solutions cannot be found. The contemporary global economy is characterized by increasingly rapid digitization, which enables the realization of numerous advantages and opportunities, but also results in the widening of the gap between countries because not all countries have the same opportunities in exploiting technologies. The aim of this paper is to analyze the impact of globalization on inequality between countries. Since growing inequality is one of the biggest global challenges, the goal is to investigate whether or not globalization through different channels contributes to strengthening competitiveness and reducing income inequality between countries, and what are the potential solutions for reducing inequality.
PDF
