Travnjaci predstavljaju sirovinsku osnovu stočarske proizvodnje. Gnojidba travnjaka je agrotehnički zahvat koji se provodi u cilju proizvodnje krme visokog prinosa i visoke hranidbene vrijednosti za ...hranidbu životinja. Svaka farma proizvodi stajski gnoj kao posljedicu držanja životinja, a travnjak je idealno mjesto za primjenu, a time i zbrinjavanje proizvedenog stajskog gnoja. Cilj ovog rada bio je prikazati: (i) osnovne aspekte primjene gnojiva na travnjacima s naglaskom na primjenu krutog stajskog gnoja (KSG), (ii) preporučene količine, vrijeme primjene i frekvenciju primjene KSG na travnjacima, (iii) utjecaj primjene KSG na travnjacima na prinos i hranidbenu vrijednost krme i (v) neke od negativnih posljedica primjene KSG na travnjacima. KSG ima visoki potencijal u gnojidbi travnjaka. Njegovim zbrinjavanjem na travnjacima dolazi do recikliranja hranjiva i povećanja organske tvari u tlu, povećanja vodnog i vodozračnog kapaciteta tla te promicanja održivosti poljoprivrednih ekosustava. KSG se preporuča koristiti u svim sustavima poljoprivredne proizvodnje, osobito u ekološkom uzgoju. Radi visoke varijabilnosti kemijskog sastava KSG te utjecaja mikroklime, tla i vode na usvajanje hranjivih tvari od strane biljaka, neophodno je provoditi vlastita istraživanja na određenim mikroklimatskim lokacijama u cilju utvrđivanja optimalne količine, frekvencije i vremena primjene na prinos i hranidbenu vrijednost krme.
Grasslands are the basis for livestock production. Grassland fertilization is an agro-technical procedure carried out with the aim of
producing high-yield and high quality forage for animal nutrition. Each
farm produces manure as a result of keeping animals, and the grassland is an ideal place to apply and thus dispose of the manure produced. The aim of this paper was to present: (i) basic aspects of lawn fertilizer application with emphasis on farm yard manure (FYM), (ii) recommended quantity, application time and frequency of FYM application on grassland, (iii) impact of FYM application on grassland yield and forage
feeding value (v) some of the negative consequences of FYM application on grasslands. Due to the high variability in chemical composition of FYM and the influence of microclimate, soil and water on the uptake of nutrients by plants, it is necessary to conduct own research in certain microclimatic locations to determine the optimal amount, frequency and time of application on forage yield and nutritive value. FYM has a high potential in grassland fertilization. Its disposal on lawns leads to the
recycling of nutrients and the increase of organic matter in the soil, the increase of water and air capacity of the soil and the promotion of the sustainability of agricultural ecosystems. FYM is recommended for application in all systems of agricultural production, especially in organic farming.
Cilj je ovoga rada prikazati primjenu stajskih gnojiva (kruti stajski gnoj (KSG), gnojovka i gnojnica) u proizvodnji krme na travnjacima. Stajska gnojiva (SG) predstavljaju vrijedan izvor organske ...tvari (OT) i biljnih hraniva u proizvodnji krme na travnjacima. S druge strane, neodgovarajuća primjena SG rezultira smanjenjem učinkovitosti iskorištenja hraniva uz negativne učinke na okoliš. Godišnja primjena 20-50 t KSG ili 28-110 m3 gnojovke ha-1 rezultira povećanjem produktivnosti travnjaka i poboljšanjem kvalitete voluminozne krme. Međutim, budući da je količina primjene SG administrativno ograničena na najviše 170 kg N ha-1 godišnje, gnojidbom stajskim gnojivima na travnjacima osigurava se manji dio hraniva, a razlika potrebna za planirani prinos, u konvencionalnom načinu proizvodnje, namiruje se pojedinačnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. S aspekta učinkovitosti korištenja stajskih gnojiva, glavni periodi primjene KSG tijekom vegetacije su proljeće i ljeto. Dok je kod primjene KSG izbor metode primjene ograničen, primjena gnojovke nekom od alternativnih metoda osigurava manje gubitke hraniva i veću učinkovitost iskorištenja hraniva.
The aim of this paper is to show the application of farmyard manure (FYM) and slurry in grassland forage production. Manures provide organic matter (OM) and plant nutrients to grasslands. On the other hand, inappropriate manure application decreases the efficiency of nutrient utilization with negative effects on the environment. The annual application of 20-50 t FYM or 28-110 m3 of slurry ha-1 increases grassland productivity and improves forage quality. However, since the amount of manure application is limited to a maximum of 170 kg N ha-1 per year, a smaller amount of nutrients is provided by with manure application on grassland, and the difference required for the planned yield, in the conventional agriculture, is applied with individual or complex mineral fertilizers. From the aspect of the manure efficiency the main periods of FYM application during the growing season are spring and summer. While the choice of application method is limited when applying FYM, the application of slurry using one of the alternative methods ensures lower nutrients loss and greater efficiency of nutrient utilization.
Cilj istraživanja bio je utvrditi prinos suhe tvari (ST) krme poluprirodnog travnjaka nakon jedne godine i nakon deset godina proljetne i jesenske primjene krutog stajskog gnoja (KSG) u količini od ...30 t ha-1 te isto usporediti s rezultatima klasične mineralne gnojidbe. Za potrebe ovog istraživanja provedena su četiri gnojidbena tretmana: (i) 30 t ha-1 KSG-a svako proljeće (tretman A); 30 t ha-1 KSG-a svaku jesen (tretman B); (iii) 0 t/ha KSG-a + NPK i KAN svako proljeće (tretman C); (iv) 0 t/ha KSG-a + NPK i KAN svaku jesen (tretman D). U dvogodišnjem prosjeku utvrđen je ukupan prosječan viši prinos ST krme (P<0,05) tretmana B (8,28 t ha-1) u usporedbi s tretmanom A (7,63 t ha-1) (P<0,05). Unutar tretmana A, B i D nije bilo značajnih razlika po godinama istraživanja. Gnojidba mineralnim gnojivima u proljeće (tretman C) i u jesen (tretman (D) rezultirala je većim prinosom ST u usporedbi s gnojidbom KSG-om (P<0,05). Vrijeme primjene mineralnih gnojiva (proljeće – jesen) nije utjecalo na prinos ST (P>0,05). Zaključeno je da je efikasnija gnojidba poluprirodnog travnjaka s 30 t KSG ha-1 u jesen nego u proljeće jer je rezultirala višim prinosom ST krme poluprirodnog travnjaka. Primjena mineralnih gnojiva se pokazala superiornijom u odnosu na gnojidbu s 30 t KSG/ha-1 u proljeće ili u jesen.
The objective of the study was to determine the yield of forage dry matter (DM) of a semi-natural lawn after one year and after ten years of spring and autumn application of farm yrd manure (FYM) in the amount of 30 t ha-1 and to compare the same with the results of standard mineral fertilization. Four fertilizing treatments with fertilizer application were investigated: (i) 30 t ha-1 of FYM every spring (treatment A); 30 t ha-1 of FYM every fall (treatment B); (iii) 0 t ha-1 of FYM + NPK and KAN every spring (treatment C); (iv) 0 t ha-1 of FYM + NPK and KAN every autumn (treatment D). The total average higher DM forage yield (P<0.05) of treatment B (8.28 t ha-1) compared to treatment A (7.63 t ha-1) was determined. Statistically significant differences in DM yield after the first year of the study or after the 10th year of the study were found between A and B fertilizing treatments. Fertilization with mineral fertilizers in the spring (treatment C) and in the autumn (treatment D) resulted in a higher DM yield compared to FYM treatments. It was concluded that, in terms of DM yield, the fertilization of semi-natural lawn with 30 t of FYM ha-1 is more efficient in autumn than in spring. The application of mineral fertilizers was found superior to fertilization with 30 t of FYM ha-1 in spring or autumn.
Danas kad se svijet suočava sa sve većim potrebama u energiji, a kao posljedica toga sa sve većom eksploatacijom prirodnih resursa, problemom zagađivanja okoliša i globalnim zatopljavanjem, pitanje ...pronalaženja i korištenja alternativnih, čistijih izvora energije nameće se samo po sebi. Današnja svjetska populacija koja broji oko 7 milijardi stanovnika, godišnje troši energije u iznosu oko 10,2 Gtoe. (Gtoe je ekvivalentno milijardi tona nafte). Ovo se odnosi na ukupnu primarnu energiju. Od ovog iznosa na električnu energiju otpada oko 15 500 TWh ili oko 18%, s tendencijom daljnjeg rasta, tako da su predviđanja da bi 2030. godine udio potrošnje električne energije iznosio oko 22% ukupne primarne svjetske potrošnje. S druge strane problem odlaganja otpada s farmi postaje sve veći, a pogotovo s povećanjem proizvodnje mesa i mlijeka. Jačanjem proizvodnih objekata raste i povećanje proizvodnje, a potreba za energijom je sve veća. U Bosni i Hercegovini postoje mogućnosti za proizvodnju bioplina na farmama i njegovo korištenje za proizvodnju energije, koja bi se koristila za osobne potrebe ili prodavala na tržištu energije. Problemi s proizvodnjom energije iz bioplina su nepostojanje zakonske regulative i niske cijene otkupa energije dobijene iz obnovljivih izvora.
Stajski gnoj koji se sastoji od fekalija i mokraće domaćih životinja, ponekad i manjih količina stelje, a prerađen pomoću mikroorganizama upotrebljava se kao stajsko gnojivo. No danas se organski ...gnoj može prije primjene na polju koristiti kao energent putem anaerobne fermentacije kao sirovina u proizvodnji bioplina. Također, uz stajska gnojiva supstrati za proizvodnju bioplina mogu biti sve vrste biljnih materijala koji se mogu anaerobno razgraditi. Ovim radom je utvrđen odnos biogenih elemenata
(N, P, K) u fermentiranom mulju nakon proizvodnje bioplina u odnosu na stajski gnoj, te prisutnost pojedinih izoliranih bakterija i to roda: Escherichia, Bacillus, Enterococcus, Micrococcus, Proteus i Nocardia. Analize biogenih elemenata, kao i bakteriološke analize, provedene su na tri različite vrste stajskog gnoja i to na pilećem, svinjskom i goveđem. Osim na stajskom gnoju analize biogenih elemenata rađene su i na kukuruznoj silaži, sjenaži i djetelinskoj travnatoj smjesi. Na temelju dobivenih rezultata utvrđeno je da se fermentirani mulj nakon anaerobne fermentacije bez obzira na vrstu sirovine može primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u gnojidbi travnjaka i ratarskih kultura odmah po završetku procesa. Količine dušika i fosfora su približno jednake kao i kod stajskog gnoja, dok je količina kalija nešto manja. Kako niti u jednom uzorku nisu dokazane Salmonella i Listeria, s bakteriološkog stanovišta fermentirani ostaci se mogu koristiti kao organsko gnojivo u poljoprivredi.
Jedan od sporednih proizvoda u svinjogojskoj proizvodnji je otpadna fekalna animalna tvar odnosno tekući gnoj. To je smjesa fecesa, mokraće i tehnološke otpadne vode s primjesama, koja nastaje pri ...sustavnom držanju svinja na rešetkastom podu. Kvaliteta i uporaba tekućeg gnoja ovise o njegovim fizikalno – kemijskim svojstvima, te o pravilnim tehnološkim postupcima izgnojavanja i obrade. Nakon prikupljanja u objektima za svinje, gnoj se putem kanala za izgnojavanje doprema do sabirnih bazena te uređaja za separaciju gnoja na čvrstu i tekuću frakciju. Tekuća frakcija se od separatora usmjerava prema lagunama, gdje se obavlja biološka razgradnja u aerobnim ili anaerobnim uvjetima, te spremanje, sve do upotrebe za gnojenje tla. Ukoliko gnoj potječe od zaraženih životinja, potrebno je provesti sanitarnu obradu kontaminiranog gnoja.
U uzorku svinjskog gnoja prije i nakon fermentacije stajanjem odvajaju se različiti slojevi: pjena, fini koloidi, plivajuće čestice-koloidi i talog-grube čestice. Za anaerobnu obradu ispitano je koji ...je od slojeva najpogodniji za održanje mikroorganizama u biomasi anaerobne mješovite kulture. Kao najbolje pokazalo se cjepivo uzeto
iz sloja koji sadrži talog-grube čestice. Anaerobnom obradom tekući svinjski gnoj se stabilizira čime se poboljšavaju njegova svojstva kao gnojiva, a proizvedeni bioplin sadrži više od 88 vol.% metana. Tijekom anaerobne fermentacije organska se tvar razgradi do 50 % tijekom 7 dana, pri početnoj pH-vrijednosti 6,5 i temperaturi od 35 ºC.
PDF
