Suvremena poljoprivredna proizvodnja, pored proizvodnje dostatne količine hrane, mora proizvoditi visokokvalitetnu hranu, ali i očuvati okoliš, prvenstveno očuvanjem tala, kao prirodnog i ...obnovljivog, ali iscrpljivoga resursa. Očuvanje tala izravno naglašava brigu o osnovnim svojstvima tla koja utječu na njegovu plodnost, a jedna od mjera je primjena organskih gnojiva. U praksi se najčešće koristi stajski gnoj, a procesi razgradnje, koji, ovisno o načinu držanja stoke i izgnojavanja te uvjeta u kojima se takva masa skuplja i drži, često ne idu u željenome smjeru i prilikom primjene takvoga gnoja izostaju očekivani pozitivni učinci, a nerijetko se javljaju i negativni.
U pokusu je kompostirano pet različitih stajskih gnojiva (svježi i poluzreli goveđi, konjski, svinjski i pileći) i praćene su promjene kemijskih svojstava. Tijekom procesa kompostiranja došlo je do značajnih promjena: pH reakcija početnih kompostnih materijala narasla je kod svih komposta (od 8 na iznad 9), osim svinjskoga, čija je pH vrijednost bila ispod 7; EC se povećao prosječno za 69%, na kraju istraživanja utvrđen je vrlo visok EC u pilećem (12,15 d•Sm-1, što je trostruko iznad graničnih vrijednosti za supstrat za kontejnersku proizvodnju) i konjskom (8,75 d•Sm-1, što je gotovo dvostruko iznad tih vrijednosti). Čitav proces kompostiranja karakterizira opadanje udjela organskoga C (prosječno za 19,62%), dok je suprotna dinamika udjela ukupnoga N (prosječni porast za 38%). C•N odnos se u kompostima očekivano smanjio ispod 20:1, uz najveći pad kod goveđih stajskih gnojiva s najvišim početnim C•N odnosom. Utvrđen je i porast nitratnog oblika dušika, uz pad udjela amonijačnog.
Obavljeno je istraživanje utjecaja efektivnih mikroorganizama (EM) i ovčjeg gnoja na trajanje procesa kompostiranja, kvalitetu komposta i ekonomsku isplativost postupka. Analizirana su fizikalna, ...kemijska i biološka svojstva početnog materijala i gotovog komposta. Rezultati analiza pokazuju da je 200 dana, koliko je proces trajao, nedovoljno da bi se dobio stabilan i zreo kompost, pogodan za uporabu kao gnojivo i supstrat za proizvodnju presadnica, a najkvalitetniji je bio onaj dobiven kompostiranjem slame miješane s ovčjim gnojem i inokulirane EM.
Istraživanje učinkovitosti kombiniranog stacionarnog sustava za izgnojavanje provedeno je na farmi muznih krava u Oštrom Vrhu pored Starog Petrovog Sela. Sustav se sastoji od dva krilna čistača, ...oscilirajuće motke s lopaticama i hidrauličkog potiskivača gnoja. U staji je tijekom istraživanja bilo 60 muznih krava Holštajnsko-frizijske pasmine koje su dnevno u prosjeku proizvele 1944.5 kg gnoja. Dnevno je obavljano pet ciklusa izgnojavanja, a prosječna učinkovitost čišćenja iznosila je 97.8%. Ukupno vrijeme trajanja jednog ciklusa izgnojavanja iznosilo je u prosjeku 29.7 minuta, odnosno 2.48 minuta po jednom grlu dnevno. Utrošak energije po jednom ciklusu izgnojavanja iznosio je 2.15 kWh, od čega 89.8% otpada na oscilirajuću motku i potiskivač gnoja, a svega 10.2% na krilne čistače.
Vermikompost (lumbripost, biohumus) je kao organsko gnojivo ili supstrat za proizvodnju presadnica proizvedeno mikrobiološkom razgradnjom goveđeg stajnjaka kroz probavni sustav kalifornijske gliste ...(Eisenia foetida). Analizom fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava utvrđeno je da je vermikompost stabilan, dobro opskrbljen biljnim hranivima te da je koncentracija analiziranih teških kovina niža od dopuštenih vrijednosti. Analizama je u vermikompostu utvrđeno 17,85% pepela, neutralna pH reakcija, EC 1,07 dS m-1, 24,6% ukupnog C, 2,32% ukupnog N i CN odnos 10,6, što indicira zrelost vermikomposta. Utvrđene su značajne koncentracije (u g kg-1) ukupnog P (11,25), K (6,13), Ca (10) i Mg (8,55) te mikroelemenata (u mg kg-1) Fe (9464), Mn (354), Zn (272) i Cu (46). Također, ukupna koncentracija Zn, Cu, Pb (16 mg kg-1) i Cr (42 mg kg-1) niža je od dopuštenih granica, što dopušta uporabu vermikomposta kao gnojiva i kao supstrata za proizvodnju presadnica. Biološkim testovima utvrđeno je da je vermikompost vrlo stabilan, jer je izmjeren intenzitet disanja 1,2 mg CO2-C g-1 kompost-C dan-1, te da vermikompost nije fitotoksičan, jer je uzgojem salate u kontejnerima tijekom 14 dana utvrđena veća produkcija nadzemne tvari korištenjem vermikomposta nego korištenjem komercijalnog supstrata, iako razlike nisu statistički značajne.
Cilj ovog rada je utvrditi kakvoću digestiranog ostatka nakon anaerobne digestije pilećeg gnoja. Istraživanja su provedena na postrojenju za proizvodnju bioplina u Republici Austriji anaerobnom ...digestijom pri 35°C. Istraživanja su obuhvatila kemijske analize (pH, elektroprovodljivost, suha tvar, žareni ostatak i gubitak žarenjem, organska tvar, C, N, P, K, Ca, Mg, Na, Mn, Zn, Cu, Fe, Pb, Cd) i bakteriološke pretrage uzoraka. Utvrđeno je da digestirani ostatak u svim uzorcima, koji su blago alkalni, sadrži niski udio suhe tvari od koje je oko 75% organska tvar. Biogeni elementi su u svim istraživanim uzorcima u umjerenoj koncentraciji, vrijednost teških metala nalazi se u dopuštenim granicama. Analizom N:P:K, vrijednosti biogenih elemenata i teških metala može se zaključiti da se digestirani ostatak nakon anaerobne digestije pilećeg gnoja može primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u ratarstvu i travnjaštvu. U digestiranom ostatku su pronađeni mezofilni i termofilni mikroorganizmi, dok kriofilnih nije bilo. Ni u jednom uzorku nisu pronađene patogene bakterije. Sve izolirane bakterije potpuno su uništene nakon sterilizacije.
Uzorci tekuće frakcije svinjskog tekućeg gnoja uzeti na mjestu utoka u aerobnu lagunu bili su obrađeni dezinfekcijskim pripravkom na osnovi vodikova peroksida uz katalitičko djelovanje srebrnih iona. ...To je učinjeno radi dobivanja higijenski prihvatljivijeg supstrata za spuštanje u okoliš glede organoleptičkih, fizikalno-kemijskih te osobito mikrobioloških svojstava. U pokusu in vitro mješanjem supstrata s dezinficijensom u koncentraciji 2% i djelovanju od jednog sata te provjerom učinkovitosti nakon 24 sata dobiveni su sljedeći rezultati: tamni, mutni, zelenosmeđi uzorci tekućeg gnoja neugodnog mirisa postali su svjetliji, a jačina neugodna mirisa bitno se smanjila. Koncentracija amonijevih iona značajno se snizila (P<0,01), također i koncentracija nitrita (P<0,05), a može se pretpostaviti da se zbog oksidacije povećala koncentracija nitrata (P<0,05). Oksidacijskim procesima u gnoju značajno (P<0,01) je smanjena biokemijska potrošnja kisika (BPK5), ali vrijednost 1992,50 ± 244,59 mg O2/L još je uvijek ekološki neprihvatljiva za utok u vodotoke. Smanjio se postotak suhe tvari i sedimentacije (P<0,05), a pH se neznatno povećao, dok su sadržaj organske tvari i elektroprovodljivost ostali u istim granicama. Značajno je smanjen (P<0,01) broj mezofilnih i ukupnih koliformnih bakterija. Uspješnost dezinfekcije iskazana kao log10 faktor redukcije (RF) iznosila je za mezofile 3,23, a za ukupne koliforme 3,12 što predstavlja redukciju njihova broja veću od 99%. Dobiveni rezultati upućuju na učinkovitu higijenizaciju vodikovim peroksidom i srebrnim ionima nakon koje tekući gnoj postaje prihvatljiviji supstrat za ispuštanje u okoliš.
Učinkovitost različitih kombinacija mineralne i organske gnojidbe, te kalcifikacije istraživana je na eugleju amfiglejnom Županije Karlovačke. Pored ostvarenog prinosa kao temeljnog cilja ...istraživanja, u pokusu su se pratile i promjene u kemijskom kompleksu tla. Rezultati koji se iznose ukazali su da je kombinacija mineralno-organske gnojidbe uz zahvate kalcifikacije ostvarila statistički opravdano više prinose u odnosu na varijante s mineralnom gnojidbom. Najviši prinos zrna kukuruza od 9,79 t/ha je zabilježen u varijante s višom razinom mineralnih gnojiva u kombinaciji s višom razinom krutog stajskog gnoja. Naredne 2000. godine najviši prinos zrna ozime pšenice od 5,85 t/ha ostvaren je u kombinaciji više razine mineralnih gnojiva s višom razinom kalcifikacije. Stupanj izražene interakcije mineralne i organske gnojidbe, te kalcifikacije ukazuje na daljnju mogućnost povećanja prinosa zrna kukuruza i ozime pšenice što je rezultat promjena u kemijskom kompleksu tla. Primjena materijala za kalcifikaciju dovela je do pada aktivne i potencijalne kiselosti, te porasta zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama. Preliminarni rezultati ukazuju na zaključak da bi kalcifikacija, uz više razine mineralne gnojidbe i primjenu organskih gnojiva, kao mjera popravke nepovoljnih fizikalnih i kemijskih značajki kiselih tala, mogla imati puno opravdanje u cilju povećanja, u ovom trenutku izrazito niskih prinosa uzgajanih usjeva na istraživanom području, te punu iskorištenost biološkog potencijala rodnosti uzgajanih usjeva.
