Mesta kot ključ do preživetja? EGEDY, Tamás; UZZOLI, Annamária
Urbani izziv,
12/2016, Letnik:
27, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Avtorja v članku obravnavata prostorsko razsežnost neenakosti v zdravju na Madžarskem na podlagi povezave med brezposelnostjo in pričakovano življenjsko dobo na državni ravni ter vse do ravni ...mikroregij in naselij, pri čemer je poseben poudarek na mestih. Poudarjata povezavo med brezposelnostjo in povprečno pričakovano življenjsko dobo ob rojstvu na podlagi regionalnih statističnih podatkovnih baz, poleg tega predstavita tudi ugotovitve kvantitativnih vprašalnikov (𝑛 = 545) in kvalitativnih poglobljenih intervjujev (𝑛 = 26). Na tej podlagi obravnavata vpliv gospodarske krize na prebivalstvo večjih madžarskih mest. Povezava med brezposelnostjo in pričakovano življenjsko dobo se v času krize poveča. Izsledki avtorjev kažejo, da sta položaj na trgu dela in raven prihodkov pomembna z vidika zdravja, raven in rast obstoječih družbenih in zdravstvenih neenakosti pa povečata tudi vpliv gospodarske krize na zdravje ljudi. Na Madžarskem neposredni vplivi gospodarske krize na neenakosti v zdravju še povečujejo regionalne razlike. Mesta lahko uravnovesijo neugodne vplive krize na zdravje in uspešno prispevajo k zniževanju neenakosti v zdravju.
U radu se propituje uloga socijalne zaštite i socijalnih troškova u financijskim i ekonomskim krizama. Stoga je cilj rada bio istražiti trendove vezane za izdatke socijalne zaštite od početka ...posljednje ekonomske krize (2008.) u zemljama EU-a, istražiti promjene u strukturi troškova socijalne zaštite u kriznom i postkriznom razdoblju te analizirati učinkovitost programa socijalne zaštite u kriznom i postkriznom razdoblju s aspekta zaštite od siromaštva. Rad potvrđuje da su gotovo sve zemlje EU-a povećale troškove socijalne zaštite od početka krize te da se većina zemalja u krizi oslanja na redistributivne učinke tzv. automatskih stabilizatora. Obrasci kretanja izdataka socijalne zaštite u krizi i postkriznom razdoblju te učinkovitost socijalne zaštite u ublažavanju negativnih učinaka krize povezani su s obilježjima pojedinih modela (režima) socijalne zaštite. Zemlje s većim socijalnim sektorom uspješnije se nose s krizom. Ekonomske, financijske i socijalne krize mogu potaći promjene u socijalnoj zaštiti. Kriza je prigoda da zemlje s nižim troškovima socijalne zaštite prošire obuhvat programa, uvedu nove programe ili povećaju visinu naknada. S obzirom da loše upravljanje krizama samo povećava siromaštvo, nezaposlenost i smanjuje ekonomski rast, važno je definirati ulogu socijalne zaštite/države u okviru strategija upravljanja krizom. Među ostalim, rješenje je u pristupu koji u socijalnim izdacima vidi socijalne investicije koje mogu revitalizirati ulogu socijalne politike u ekonomskom razvoju.
Prilog je posvećen opisu aktivnosti na ublažavanju gospodarske krize, s posebnim naglaskom na tržište rada. Analiziraju se najvažnija kretanja te odrednice zaposlenosti i nezaposlenosti u posljednjih ...pet godina u cilju spoznavanja njihovog učinka i mogućeg poboljšanja stanja. U radu se spominje kako je Vlada Republike Hrvatske usvojila Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, ali se ne ulazi u njihovu konačnu ocjenu jer bi to trebao biti predmet nekog novog istraživanja. Prilog se sastoji iz četiri dijela. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se u 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati. Drugo poglavlje posvećeno je značajnom utjecaju krize na tržište rada te je uslijedilo smanjivanje broja zaposlenih i povećanje broja nezaposlenih. Republika Hrvatska ionako ima razmjerno niske stope aktivnosti i zaposlenosti, pogotovo za žene, mlade i starije osobe. Politika i mjere za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Završno, četvrto poglavlje obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.
The year 1989 brought the fall of the Berlin Wall and the collapse of communism in Eastern Europe. It was also the year that the economic theories of Reagan, Thatcher, and the Chicago School achieved ...global dominance. And it was these neoliberal ideas that largely determined the course of the political, economic, and social changes that transformed Europe—both east and west—over the next quarter century. This award-winning book provides the first comprehensive history of post-1989 Europe. Philipp Ther—a firsthand witness to many of the transformations, from Czechoslovakia during the Velvet Revolution to postcommunist Poland and Ukraine—offers a sweeping narrative filled with vivid details and memorable stories. He describes how liberalization, deregulation, and privatization had catastrophic effects on former Soviet Bloc countries. He refutes the idea that this economic "shock therapy" was the basis of later growth, arguing that human capital and the “transformation from below” determined economic success or failure. Most important, he shows how the capitalist West's effort to reshape Eastern Europe in its own likeness ended up reshaping Western Europe as well, in part by accelerating the pace and scope of neoliberal reforms in the West, particularly in reunified Germany. Finally, bringing the story up to the present, Ther compares events in Eastern and Southern Europe leading up to and following the 2008–9 global financial crisis. A compelling and often-surprising account of how the new order of the New Europe was wrought from the chaotic aftermath of the Cold War, this is essential reading for understanding Europe today. Philipp Ther is professor of Central European history and director of the Institute of European History at the University of Vienna.
In the circumstances of elevated personal uncertainty, due to the economic-financial crisis which strongly affected the Republic of Croatia as well, the desirability of choosing the military ...profession has changed as well to a certain extent. Since the economic crisis appeared in the Republic of Croatia and along with it personal economic insecurity, the approach of younger generations towards the military profession has begun to alter as well as the attitude towards their own enrolment in the military forces as a life (or at least long-term) choice. The research has shown that in year 2010 the acceptance of voluntary maturity service with the questioned conscripts has somewhat increased with regard to previous years. However, the attitudes towards active military service have not changed considerably. Such results could be interpreted as thoughts about possible temporary solutions for economic insecurity in the period of recession, while in the long run, the majority of questioned soldiers consider the military profession merely as an "emergency exit" in case they aren't able to find employment in the public sector.
Leta 2007 je v Združenih državah Amerike izbruhnila finančna kriza, ki se je postopoma razvila v eno najhujših globalnih finančnih in gospodarskih recesij v zgodovini (post)moderne družbe. Njene ...posledice so številne. V članku proučujemo enega od prostorskih učinkov, to je nedokončane ali dokončane, vendar ne popolnoma zasedene novogradnje stanovanjskih in poslovnih objektov. V Ljubljani smo konec novembra leta 2011 s terenskim popisom evidentirali 97 lokacij praznih ali le delno zasedenih večstanovanjskih in poslovnih zgradb oziroma kompleksov, zgrajenih za trg, in njihovih aktivnih ali opuščenih gradbišč. Med popisanimi enotami prevladujejo pretežno večstanovanjske zgradbe in kompleksi (76 enot), ostalo so poslovne zgradbe ali zgradbe in kompleksi z izrazito mešano stanovanjsko-poslovno funkcijo. V popisanih nepremičninah je na voljo več kot 1.500 stanovanj ter skoraj 75.000 m2 poslovnih prostorov. Prostorska analiza popisanih enot kaže na razpršenost po vsem mestu, vendar z nekaj zgostitvami na območjih z najboljšo dostopnostjo ali razpoložljivim prostorom. V članku analiziramo tudi vzroke na strani ponudbe in povpraševanja za nastanek novega elementa v morfološki strukturi Ljubljane, na koncu pa nakazujemo možnosti za prihodnje raziskave na tem področju.
Fiskalni sustav i fiskalnu politiku potrebno je promatrati kao čimbenike koji itekako utječu na uspješnost funkcionira-nja cjelokupnog društvenog sustava i poslovanja poduzeća bez obzira na samu ...veličinu pojedinog poduzeća. Usavrša-vanjem i pojednostavljenjem pojedinih fiskalnih oblika te poboljšanjem rada fiskalne administracije povećava se konkurentnost gospodarskih subjekata. Gospodarska kriza koja je bila sveprisutna ostavila je traga na poslovanju kako malih i srednjih poduzeća tako i velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Stoga je cilj rada istražiti stavove poduzetni-ka Virovitičko-podravske županije o poreznom opterećenju u uvjetima gospodarske krize. Provedenim istraživanjem na uzorku od 80 poduzetnika s područja Virovitičko-podravske županije između ostalog je utvrđeno da je potrebno mije-njati zakonske okvire kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje te je potrebno smanjiti porezna opterećenja s ci-ljem donošenja boljih poslovnih odluka, a tomu bi trebala pridonijeti i posljednja reforma poreznog sustava.
Vlasništvo je temeljno ljudsko pravo; temeljni preduvjet rađanja i opstojnosti čovjeka u vremenu i danom prostoru. Uređeno vlasništvo je bitan i temeljni čimbenik ljudske
zajednice. Na njemu počivaju ...svi sadržaji društva. O načinu uređenja vlasništva ovisi opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Legitimno se stječe vlasništvo: (1) stvaranjem, (2) kupnjom i (3) nasljedstvom. Isključivo
ti načini stjecanja omogućuju stabilan politički sustav, ravnopravnost suverenosti naroda i
napredak gospodarstva. Stoga je preduvjet stabilnosti i opstanka sadašnje države Bosne i
Hercegovine povrat nelegitimno stečenog vlasništva, restitucija. Treba izvršiti povrat, nelegitimno politički s dva prsta, otetog vlasništva.
Međutim, postoje političke snage koje su izvršile potvrdu ostvarenog vlasništva silom nelegitimnih zakonskih propisa. Tako je Stranka demokratske akcije 1997. godine na Domu
naroda, izlikom zaštite nacionalnog interesa Muslimana, zapriječila donošenje zakona o
restituciji, čime su Hrvati, vlasnici otete imovine, oštećeni za najmanje osamdeset milijardi
konvertibilnih maraka. Tim su postupkom poslanici SDA prekršili Ustav Bosne i Hercegovine i ratificiranu Međunarodnu konvenciju prava vlasništva. Za takvo djelovanje narodni
poslanici nisu imali mandat, dok o njihovom ljudskom i političkom moralu ne treba niti
govoriti; dignuti dva prsta za otimanje tuđe imovine. O vlasništvu tri konstitutivna naroda
odluku je donio samo jedan narod. Kako je temeljna i prva sastavnica suvereniteta vlasništvo, time je otet suverenitet Hrvata u zajedničkoj državi Bosni i Hercegovini.
Kako zakonski propis o restituciji još nije prihvaćen, vlasničko utemeljenje društvene
imovine nije u cijelosti pretočeno u zakonsku regulativu. Time je napravljena praznina za
ostvarenja pravne regulative vlasništva i stvoreno neodrživo stanje za opstanak jednog od
konstitutivnih naroda, Hrvata, u zajedničkoj državi. Teorijska i povijesna zakonomjernost je
time ostvarena; neuređeno, a zasebice oteto, vlasništvo izriče neizbježnu političku i gospodarsku krizu i opstojnost državne zajednice.
U radu se propituje uloga sindikata u doba gospodarske krize u Hrvatskoj. Nastoji se odgovoriti na pitanje što sindikati čine, a što bi trebali činiti radi ublažavanja negativnih učinaka gospodarske ...krize na prava radnika. U tu svrhu provedeno je istraživanje u prosincu 2013. godine i u siječnju 2014. godine. Odaslan je upitnik s 22 pitanja na 160 elektroničkih adresa sindikata svih razina u Hrvatskoj. Cilj je bio usporediti sindikalnu aktivnost u doba krize s njihovom aktivnošću prije krize te doznati kako oni sami vide svoju ulogu u doba krize. Osim toga, istraživanje je trebalo pokazati trendove u sindikalnom članstvu i razinu radničkih prava u doba krize. Rezultati istraživanja upućuju na porast industrijskih akcija u doba krize, utjecaj krize na pad sindikalnog članstva te načelnu spremnost sindikata da u dogovoru s poslodavcima privremeno prilagode uvjete rada i smanje prava radnika zbog krize. Međutim, razmrvljenost sindikalne scene i nedovoljna razvijenost socijalnog dijaloga te neprikladan legislativni odgovor, među ostalim, pokazali su se kao prepreka pri pronalaženju prikladnih i brzih rješenja usmjerenih ka fleksibilizaciji radnih odnosa u doba krize.
Polazeći od pretpostavke da je ekonomska recesija u Hrvatskoj nepovoljno utjecala na životni standard obitelji i kućanstava, ovaj rad ima ciljeve: 1) istražiti utjecaj gospodarske krize na promjene u ...opsegu i dubini siromaštva; 2) analizirati promjene profila i strukture siromaštva; 3) utvrditi udio novog siromaštva u Hrvatskoj te 4) analizirati učinkovitost mjera zaštite od nezaposlenosti i socijalne pomoći s obzirom na eventualne promjene u opsegu i profilu siromaštva. Da bi se procijenio utjecaj krize na broj i sastav siromašnih, korištena je Anketa o potrošnji kućanstava, koju je provodio na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku iz 2007. godine, prije početka krize, i 2010. godine, nakon pojave krize. Linija siromaštva i drugi pokazatelji siromaštva temelje se na službenoj metodologiji Eurostata. Rezultati pokazuju da je tijekom krize u Hrvatskoj poraslo relativno i apsolutno siromaštvo, ali ne i dohodovne nejednakosti. Kriza je više pogodila radno aktivno stanovništvo (nezaposleni i zaposleni) i one koji ovise o njima, a to su djeca i mladi. Primjetan je blagi trend rasta novih siromašnih, kao što su: mladi nezaposleni, osobe s višim kvalifikacijama i obitelji s djecom. Međutim, nije bilo dramatičnih promjena u sastavu siromašnih jer su
umirovljenici, starije i druge radno neaktivne osobe i dalje najbrojniji među siromašnima. Broj kućanstava sa stambenim i nestambenim kreditima višestruko se smanjio među siromašnima, ali je poraslo kreditno opterećenje preostalih najsiromašnijih kućanstava s kreditima. Sustavi socijalne skrbi, zaštite od nezaposlenosti i aktivne politike zapošljavanja pokazali su slabu učinkovitost u ublažavanju i prevenciji siromaštva. Povećanje broja novih siromaha zahtjeva veća ulaganja u mjere aktivne socijalne politike.
PDF
