Cilj je ovog našeg istraživanja bio pratiti, analizirati i usporediti mikroklimatske uvjete u stajama za goveda. Vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja praćene su u ožujku i travnju tijekom četiri ...godine (2018. -2021.) u staji za junad u tovu i staji za mliječne krave. Rezultati istraživanja pokazali su smjer rasta temperature zraka i međupovezanost mikroklimatskih pokazatelja u objema stajama, a i veći broj bakterija u zraku u staji za junad u tovu, nego li u staji za mliječne krave. Dobiveni rezultati potvrđuju važnost analize mikroklimatskih uvjeta u stajamaza goveda te upućuju na moguću buduću potrebu za prilagodbom u tehnologiji njihova držanja.
The study was aimed at monitoring, analysing and comparison of microclimate conditions in cattle barns. The values of microclimate parameters were monitored in March and April during a four-year period (2018-2021) in fattening cattle and dairy cow barns. The study results showed a trend of increasing air temperature and correlation among microclimate parameters in both barns, as well as a higher bacterial count in the air of fattening cattle barn as compared to dairy cow barn. The results obtained confirm the importance of analysing microclimate conditions in cattle barns and indicate a possible future need for adaptation in their housing technology.
U domaćih životinja nasljedni poremećaji mogu biti specifični za pojedine vrste, odnosno pasmine. Nedostatak adhezije leukocita kod goveda nasljedna je bolest koja se pojavljuje u holštajn pasmine i ...njezinih križanaca, a utječe na zdravlje, uzrokuje uginuća teladi, rezultira smanjenom reprodukcijskom sposobnošću životinja i znatnim ekonomskim gubitcima u proizvodnji. Bolest nastaje kao posljedica mutacije gena odgovornog za ekspresiju receptora na površini bijelih krvnih stanica, uslijed čega dolazi do smanjene funkcije ili potpunog nedostatka bjelančevina koje sudjeluju u upalnom odgovoru. Učestalost bolesti u istraživanim populacijama iznosila je i do 21,5 %. Primjena suvremenih molekularno-genetskih metoda od iznimne je važnosti u identifikaciji nositelja i pridonijela je smanjenju broja životinja nositelja recesivnog alela. Strategije očuvanja niskog broja oboljelih životinja kao i nositelja recesivnog alela uključuju redovitu genotipizaciju rasplodnih bikova i krava prije uvođenja u uzgoj u sklopu uzgojnih programa i genomskog vrednovanja životinja.
In domestic animals, inherited disorders may be species-specific or breed-specific. Leukocyte adhesion deficiency in cattle is an inherited disease that occurs in Holstein breed and its crossbreeds, and affects health, causes the death of calves, results in reduced productivity of breeding animals, and significant economic losses in production. The disease occurs as a result of a mutation in the gene responsible for the expression of receptors on the surface of white blood cells resulting in reduced activity or a complete lack of proteins involved in the inflammatory response. The incidence of the disease in the population ranged to 21.5%. The application of modern molecular genetic methods is extremely important in the identification of carriers and has contributed to the reduction of the number of animals carrying the recessive allele. Strategies for maintaining a low number of diseased animals as well as carriers of the recessive allele include regular genotyping of breeding bulls and cows before introduction into breeding as part of breeding programs and genomic evaluation of animals.
Cerklje ob krki je najdišče z najstarejšimi ostanki zgodnjeslovanske poselitve na Dolenjskem. Analize lončenine in radiokarbonskih datacij so nakazale dve fazi poselitve, prvo v 6. st. in v prvi ...polovici 7., drugo med sredino 10. in sredino 12. st. Tri pridobljene radiokarbonske datacije nakazujejo naselitev Slovanov v dolino krke v času med letoma 585 in 660, verjetno povezano z odselitvijo langobardov v Italijo leta 568 in prihodom Avarov v Panonsko nižino. najdbe kosti visokoraslega goveda italskega porekla morda kažejo na roparske pohode na ozemlje pod upravo Bizanca, ki jih omenjajo pisni viri. četrta radiokarbonska datacija in lončenina praškega tipa z arhaičnimi ustji pa dopuščata možnost, da so manjše skupine Slovanov tu bivale pred sredino 6. st., kar povezujemo z možnim angažmajem Slovanov pri varovanju meje vzhodnorimskega cesarstva ali pri pohodih bizantinske vojske z območij južne Donave proti Italiji, v katerih so služili kot najemniški vojaki. Mlajšo fazo poselitve v Cerkljah povezujemo z agrarnim zaledjem gospostva Starega gradu v Podbočju.
Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice, kako u ljudi tako i udomaćenih životinja. Procjenjuje se kako je više od 50 % pasa, mačaka i konja pretilo. Pretilost je bolest sama ...po sebi te je ujedno uzrok i faktor rizika za razvoj mnogih drugih oboljenja kao što su kardio-pulmonarne bolesti, poremećaji lokomotornog sustava, kronične upale, dijabetes i metabolički sindrom. Pretilost utječe na životni vijek i kvalitetu života oboljelih životinja, a u ovom radu uspoređuju se razlike u metaboličkom odgovoru pasa, mačaka, konja i goveda. Cilj rada je prikazati i usporediti najučestalije metaboličke posljedice pretilosti (inzulinska rezistencija, dijabetes, metabolički sindrom i kronična upala). Adipozno tkivo najveći je endokrini organ, proizvodi mnoge različite molekule koje kontroliraju metabolizam, imuni odgovor, diferencijaciju i upalu. Glavni hormoni su adiponektin i leptin koji kontroliraju metabolizam masti i ugljikohidrata te su izravno povezani s razvojem inzulin- ske rezistencije i dijabetesa. Uspoređujući njihove koncentracije u promatranim životinjama može se zaključiti kako su vrijednosti leptina uvijek više u pretilih individua, dok su koncentracije adiponektina niže nego u zdravoj populaciji. Inzulinska rezistencija česta je u svih pretilih životinja, no metabolizam različitih životinjskih vrsta reagira drugačije. Inzulin rezistentne mačke s vremenom će razviti dijabetes, dok se u pasa i konja neće razviti. U goveda inzulinska re- zistencija ne utječe na metabolizam masti, a zbog proizvodnje mlijeka koncentracije glukoze bit će u referentnom intervalu. Pretilost je glavni faktor rizika za razvoj dijabetesa, no samo će mačke razviti dijabetes tipa 2 koji je izravno povezan s pretilosti. Psi rijetko obolijevaju od dijabetesa, a u pravilu je to uvijek dijabetes tipa 1. U humanoj medicini velika se pozornost posvetila istraživanju metaboličkog sindroma, njegovim uzrocima i posljedicama. Posljednjih desetljeća slične su promjene i stanja uočene i u kućnih ljubimaca i farmskih životinja te su definirani metabolički sindromi nalik humanima. Mačke razvijaju sindrom najsličniji humanom, samo bez dodatnog kardiološkog rizika. Psi pate od inzulinske rezistencije, hiperlipide- mije i hiperglikemije, imaju blagu hipertenziju, a ponekad i strukturne promjene srca, no još uvijek nije moguće ustvrditi izravnu povezanost kardioloških promjena i pretilosti. Konji obolijevaju od prelaminitičkog metaboličkog sindroma gdje su prekomjerna težina i inzulinska rezistencija glavni uzroci laminitisa. Metabolički sindrom goveda (Fat cow syndrome) primijećen je u prekondicioniranih goveda tijekom peripartuma. Sindrom obuhvaća inzulinsku rezistenciju, ketozu i hepatičku lipidozu, promjene u imunosnom odgovoru te povećanu sklonost infekcijama. Adipozno tkivo sadrži adipocite i makrofage, tipove stanica koji mogu proizvoditi proupalne molekule. Povećanje adipoznog tkiva vodi do velike infiltracije makrofaga u rastuće tkivo, gdje uzrokuju upalu koja se može dokazati i procijeniti mjerenjem citokina i proteina. Zbog niskih koncentracija proupalnih molekula i bez prikladnih analitičkih testova i dalje je teško definirati ulogu upale u pretilosti. Većina se znanstvenika slaže da su koncentracije markera upale, interleukin-6, tumor nekrotični faktor α i C-reaktivni protein povišene u odnosu na zdrave pojedince normalne težine te definiraju pretilost kao kronično upalno stanje.
Više od pet desetljeća istraživanja re- produktivne biologije omogućilo je razvoj biotehnoloških postupaka koji povećavaju učinkovitost mesnog i mliječnog govedar- stva. Ovi postupci omogućuju ...manipulaciju gametama i zametcima u svrhu poboljšanja plodnosti i genetskog napretka. Usvajanje i primjena postupaka asistirane reproduk- cije u rasplođivanju krava ima dalekosežne posljedice u komercijalnom uzgoju stoke. Umjetno osjemenjivanje, embriotransfer i proizvodnja zametaka in vitro tehnologije su koje se sustavno primjenjuju u uzgojnim pro- gramima diljem svijeta omogućavajući brzi genetski napredak, skraćenje generacijskog intervala, kontrolu zaraznih bolesti i sman- jenje proizvodnih troškova. Umjetno os- jemenjivanje desetljećima je najisplativiji i najkorišteniji način širenja poželjnog geno- ma. Embriotransfer je tijekom posljednjih 30 godina postao međunarodno prihvaćena metoda rasplođivanja s preko 500 000 zam- etaka proizvedenih in vivo godišnje. Propisi Međunarodnog društva za embriotransfer vezani uz sanitarnu kontrolu proizvodnje za- metaka omogućuju siguran transport in vivo proizvedenih zametaka, bez rizika od širenja zaraznih bolesti. Od ukupnog broja zametaka, oko 15% godišnje ih se proizvodi in vitro. Ova tehnologija omogućuje dobivanje zametaka od plotkinja visoke genetske vrijednosti koje ne mogu dati potomstvo prirodnim putem, a zbog veće učinkovitosti s vremenom bi mo- gla zamijeniti klasične programe MOET-a. Postupci asistirane reprodukcije poput em- briotransfera i in vitro proizvodnje zametaka zajedno s krioprezervacijom, od izuzetne su važnosti u očuvanju izvornih i ugroženih pasmina goveda. Njihova primjena nezaobi- lazna je u programima uspostave banke gena koji pomažu u očuvanju farmskih genetskih resursa. Osim navedenog, ove biotehnologi- je povećavaju ponudu visokokvalitetne stoke te primjenu naprednih biotehnologija. Određivanje spola spermija i zametaka nudi stočarima mogućnost odabira spola teleta, a time i isplativiju proizvodnju mesa i mli- jeka. Napredne biotehnologije poput kloni- ranja i transgeneze imaju veliki potencijal u rasplođivanju, no zbog troškova i loših rezultata one se uglavnom koriste u istraživanjima te u farmaceutskoj industriji.
Glavni ciljevi ovoga istraživanja bili su genetsko vrednovanje dugovječnosti simentalskih bikova u Hrvatskoj pomoću metode analize preživljavanja i linearnih mješovitih modela te usporedba korištenih ...metoda. Analizom preživljavanja, temeljenom na piecewise Weibull modelu proporcionalnih rizika korišteni su svi dostupni podaci o trajanju produktivnog vijeka krava, uključujući i krave koje se još uvijek nalaze u proizvodnji i čiji datum izlučenja nije bio poznat u trenutku završetka istraživanja. U slučaju modifikacija linearnih modela, razmatrane su samo izlučene životinje. Uspoređujući primijenjene metode, analiza preživljavanja rezultirala je višim vrijednostima heritabiliteta (0.075) u odnosu na linearni model oca (0.035) kao i na individualni linearni model (0.056). Genetski trend bikova za dugovječnost imao je rastući karakter (linearni modeli), dok je uporabom analize preživljavanja genetski trend bio opadajući. Prosječne pouzdanosti procijenjenih uzgojnih vrijednosti bikova za dugovječnost na temelju linearnih modela bile su niže u odnosu na iste procijenjene piecewise Weibull modelom proporcionalnih rizika. Korelacije ranga između uzgojnih vrijednosti bikova procijenjenih različitim metodama kretale su se u rasponu od 0.44 do 0.46.
Namen raziskave je bil spremljati dinamiko procesov zorenja govejega mesa pri temperaturi 1 °C v štirih intervalih (2, 7, 14 in 28 dni) ter izvrednotiti njihov vpliv na kemijske (vsebnost ...neproteinskega dušika (NPN) in vezivnega tkiva) in instrumentalne parametre (Warner-Bratzlerjevo (WB) strižno silo) ter senzorične lastnosti (barvo presne mišice ter mehkobo, sočnost, vonj in aromo) zrezkov, pečenih na dvoploščnem žaru (temperatura plošč 200 °C, končna središčna temperatura 60 ºC). V poskus je bilo 24 ur post mortem vključenih šest mišic, in sicer psoas major (PM), longissimus lumborum (LL), semimembranosus (SM), biceps femoris (BF), semitendinosus (ST) in triceps brachii (TB) normalne kakovosti treh telic (starih 22 do 30 mesecev, topla masa trupov 234 kg do 264 kg) in treh bikov (starih 21 do 23 mesecev, topla masa trupov 359 kg do 364 kg) lisaste pasme. Ugotovili smo, da je čas zorenja značilno vplival na povečanje vsebnosti neproteinskega dušika; po 14 dneh zorenja (glede na dinamiko proteolize) si vsebnosti sledijo od najmanjše k največji: TB <ST <SM <PM <BF <LL. Vsebnost celokupnega vezivnega tkiva z zorenjem ostaja nespremenjena, delež topnega veziva pa se značilno povečuje pri mišici BF. Vse senzorične lastnosti se med 28 dnevnim zorenjem značilno izboljšajo. WB strižna sila se med zorenjem zmanjšuje (v povprečju za 28 %). Za zagotovitev celotne senzorične kakovosti mesa (mehkoba 6 točk za izven kategorije in 5 točk za I. in II. kategorijo, ostale lastnosti nad 5 točk) zadostuje zorenje pri temperaturi 1 °C za mišice PM 7 dni, za mišice LL najmanj 14 do največ 28 dni, za mišice TB in ST 28 dni, za mišice SM in BF pa več kot 28 dni.
V članku obravnavamo vlogo domačega goveda (Bos taurus Linnaeus, 1758) v ekonomiji romaniziranega prebivalstva jugovzhodnoalpskega prostora. Študija je zajela 8.579 ostankov te vrste iz časa od ...sredine 1. stoletja pr. n. št. do 6. stoletja n. št., ki izvirajo iz 22 različnih vzorcev z najmanj 100 taksonomsko opredeljenimi najdbami. Rezultati so potrdili izjemen pomen govedoreje, ki je temeljila na uvoženi napredni rimski pasmi in je bila primarno usmerjena v izkoriščanje sekundarnih proizvodov reje. Z nastopom politično in varnostno nestabilne pozne antike se je število goved močno zmanjšalo, v ospredje pa so zopet prišle sicer nizkorasle, a vzrejno manj zahtevne tradicionalne lokalne forme.
The longevity of Slovenian Holstein population was analysed using survival analysis with a Weibull proportional hazard model. Data spanned the period between January 1991 and January 2010 for 116,200 ...cows from 3,891 herds. Longevity was described as the length of productive life - from first calving till culling or censoring. Records above the sixth lactation were censored to partially avoid preferential treatment. Statistical model included the effect of age at first calving, stage of lactation within parity, yearly herd size deviation, season defined as year, herd, and sire-maternal grandsire (mgs). Some effects had time varying covariates, which lead to 1,839,307 or on average 16 elementary records per cow. Herd and sire-maternal grandsire effects were modelled hierarchically. Pedigree for sires and maternal grandsires included 2,284 entries. Estimated variance between herds was 0.12, while between sire variance was 0.04. Heritability was evaluated at 0.14. Genetic trend for sires was unfavourable, but not significant. A further research is needed to define the required number of daughters per sire and the dynamics of genetic evaluation for sires whose majority of daughters still have censored records.
Za analizo dolgoživosti smo pri slovenski črno-beli populaciji govedi uporabili metodologijo analize preživetja in Weibullov model sorazmernih ogroženosti. V analizo smo vključili podatke 116.200 krav iz 3.891 čred skozi obdobje od januarja 1991 do januarja 2010. Dolgoživost je bila predstavljena kot doba produktivnega življenja, ki je definirana kot število od prve telitve do izločitve ali do datuma zajema podatkov za živali, ki so na ta datum bile še žive. Šesto in kasnejše laktacije smo okrnili na konec šeste laktacije, da smo omilili precenjenost boljših živali. V statistični model smo vključili vpliv starosti ob prvi telitvi, stadija laktacije ločeno za vsako zaporedno laktacijo, spreminjanje velikosti črede med leti, leto telitve, čredo, očeta in materinega očeta. Ravni nekaterih vplivov so časovno spremenljivi, kar povzroči, da smo v analizi obravnavali 1.839.307 zapisov ali povprečno 16 osnovnih zapisov na kravo. Čreda in vpliv očeta z materinim očetom sta bila v model vključena hierarhično. Rodovnik za očete in materine očete je obsegal 2.284 zapisov. Ocenjena varianca za vpliv črede je znašala 0,12, medtem ko je ocena variance med očeti znašala 0,04. Dednostni delež je bil ocenjen na 0,14. Genetski trend ima negativno smer, a ni statistično značilen. Potrebne bodo nadaljnje raziskave, da bomo določili zadostno število hčera po biku in dinamiko obračunov plemenskih vrednosti za bike, ki imajo večino hčera še v fazi prireje.
The study aimed at examining morphometric differentiation in two Nigerian breeds of cattle using multifactorial discriminant analyses. Ten morphological traits (withers height, rump height, chest ...circumference, body length, face length, tail length, rump length, head width, rump width and shoulder width) of 224 Bunaji and 87 Sokoto Gudali cattle were measured. The animals, which were aged 2.5-3.6 years, were subjected to extensive management system. The linear type traits of Sokoto Gudali cattle were significantly (P < 0.05) higher than those of their Bunaji counterparts, with the exception of body length and face length respectively. The stepwise discriminant analysis gave a better resolution as only three variables, rump width, withers height and face length were more discriminating in separating the two cattle breeds. The Mahalanobis distance (7.19) between the two cattle populations was high and significant, which is an indication that they belong to genetically different groups. This was complemented by the result of the Nearest Neighbour Discriminant Analysis, where 85.48% of Bunaji cattle were classified into their source population while 96.55% of their Sokoto Gudali counterparts were correctly assigned into their source genetic group. The present phenotypic information will be the basis for the establishment of further characterization, conservation and selection strategies for the two Nigerian breeds of cattle.
V študiji smo z multivariatno diskriminantno analizo proučevali morfometrične razlike med dvema nigerijskima pasmama goveda. Merili smo deset morfoloških lastnosti (višina vihra, višina trupa, obseg prsi, dolžina telesa, dolžina glave, dolžina repa, dolžina trupa, širina glave, širina trupa in širina pleč) pri 224 živalih pasme "Bunaji" in 87 živalih pasme "Sokoto Gudali". Živali so bile v ekstenzivni reji, stare med 2,5 ter 3,6 leti. Izmerjene vrednosti za linearne lastnosti živali pasme "Sokoto Gudali" so bile statistično značilno večje (P < 0,05) kot pri živalih pasme "Bunaji", izjema sta bila le dolžina telesa in dolžina glave. Za doseganje boljše resolucije smo uporabili postopno diskriminantno analizo, ker so le tri spremenljivke, širina telesa, višina vihra in dolžina glave, omogočile zanesljivo ločevanje obeh pasem. Mahalanobijeva distanca (7,19) med obema pasmama je bila visoko statistično značilna, kar nakazuje, da populaciji pripadata različnim pasemskim skupinam. Te rezultate potrjuje tudi diskriminantna analiza najbližjih sosedov, kjer je bilo 85,48% "Bunaji" goveda razvrščenega v izvorno populacijo, medtem, ko je bil ta odstotek pri "Sokoto Gudali" pasmi še višji (96,55). Tako pridobljene fenotipske informacije bomo uporabili za še natančnejši opis, zaščito in oblikovanje rejske strategije obeh nigerijskih pasem goveda.
PDF
