Cilj istraživanja bio je procijeniti učinak obogaćenja okoliša i različitih gustoća naseljenosti na razinu stresa kod junadi u tovu mjerenjem koncentracije kortizola u slini. Kolorimetrijskim ...kompetitivnim enzimskim imunotestom analizirano je ukupno 320 uzoraka sline junica tijekom završnoga četveromjesečnog tova. Junice su bile držane pri gustoćama naseljenosti od 3,3 i 4,5 m2/životinji u standardnim proizvodnim uvjetima, koji su u pokusnim skupinama dodatno obogaćeni mehaničkom četkom za njegu i blokovima soli. Rezultati istraživanja pokazali su da je koncentracija kortizola na kraju tova bila značajno viša u usporedbi s početnom razinom u svim skupinama junica, bez značajnih razlika među skupinama. Nije bilo značajne povezanosti između korištenja četke za njegu i koncentracije kortizola, no utvrđena je značajna negativna povezanost između korištenja blokova soli i koncentracije kortizola, što upućuje na povoljan učinak ovoga jednostavnog, komercijalno dostupnog i relativno jeftinog obogaćenja okoliša.
Cilj je ovog rada bio procijeniti je li moguće ustanoviti povezanost između reproduktivnih parametara i razina anti-Müllerovog hormona (AMH) u dvije blisko srodne vrste goveda. Analizirane su razine ...AMH i reproduktivni parametri 50 bivola (Bubalus bubalis) i 50 zebu goveda (Bos indicus) iste dobi uzgojenih u sličnim uvjetima. Klinički podatci dobiveni su s farme u posebno osmišljenom pokusu. AMH je određivan pomoću ELISA metode. Rezultati pokazuju da su razine AMH više u goveda nego u bivola (P<0,0001). Bivoli su pokazali bolje reproduktivne parametre: servisno razdoblje (P<0,0001), paritet (P<0,0005), dob kod prvog teljenja (P<0,0001) i međutelidbeno razdoblje (P<0,0001). Premda obje vrste imaju različite reproduktivne parametre, nije ustanovljena povezanost između AMH i analiziranih reproduktivnih parametara niti u jedne od istraživanih vrsta. Zaključno, steone ženke goveda i bivola pokazuju tendenciju manjih razina AMH u usporedbi s nesteonim. Rezultati dobiveni u ovoj studiji su paradoksalni, jer vrste s nižim AMH razinama pokazuju bolje reproduktivne parametre. Ovi rezultati ukazuju na to da reproduktivni parametri unutar krda ne ovise samo o rezervi jajnih stanica u ženki.
Leptospiroza je re-emergentna zoonoza ra- sprostranjena po čitavom svijetu, s izuzetkom polarnih krajeva, a najčešća je u tropskim i suptropskim područjima s velikom količinom padalina. Ekonomsko ...značenje ove bolesti oči- tuje se pobačajima, mrtvorođenčadi te smanje- njenom proizvodnjom mlijeka. Zbog svega na- vedenog, provođenje nadzora i mjera kontrole od osobite je važnosti za suzbijanje te važne zoonoze. Sukladno Naredbi o mjerama zašti- te životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju tijekom 2015. i 2016. godine na leptospirozu su pretražene krvi kra- va i junica kod pobačaja te serološka pretraga krvi svih živih životinja u zaraženom dvori- štu, odnosno zaraženom objektu dva puta u razmaku od 21 dan nakon završenog liječenja i provedbe svih naređenih mjera. Tijekom 2015. i 2016. godine na leptospirozu su pretražena 2 882 krvna seruma goveda pordrijetlom iz 19 županija u Republici Hrvatskoj. Pozitivne re- akcije u 2015. godini utvrđene su u 349 goveda (21,6%), a 2016. u 192 goveda (15,2%). Tijekom 2015. najviše pozitivnih uzoraka utvrđeno je u Sisačko-moslavačkoj 88 (53,7%), Bjelovarsko- bilogorskoj 47 (13,5%), Zagrebačkoj 39 (16,9%) i Ličko-senjskoj županiji 35 (46,1%). Najzastu- pljeniji serovarovi bili su sv. Saxkoebing 136 (19,4%), sv. Sejroe 131 (18,7%), sv. Hardjo 107 (15,3%), i sv. Hardjobovis 104 (14,8%). U 2016. godini pretraženo je 1 265 uzoraka, a najveća prevalencija zabilježena je u Osječko-baranj- skoj 39 (30,5%), Bjelovarsko-bilogorskoj 36 (17,4%), Vukovarsko-srijemskoj 31 (27,4%) i Zagrebačkoj županiji 27 (16,4%), a od serova- rova najzastupljeniji su bili: sv. Saxkoebing 67 (17,4%), sv. Sejroe 65 (16,9%), sv. Hardjobovis 61 (15,8%), i sv. Hardjo 60 (15,6%).
Cilj ovoga rada bio je istražiti polimorfizam pojedinačnog nukleotida (SNP) u promotoru gena za adiponektin (ADIPOQ) i njegovu povezanost s proizvodnim i rasplodnim svojstvima indijskog goveda ...Sahiwal pasmine. Dio promotora (ADIPOQ) regije gena ADIPOQ je umnožen i prikazan produktom 977 bp, a PCR-RFLP metodom s restrikcijom enzimom TasI dobivena su tri genotipa. Među njima najčešći je bio CT genotip (62,32 %), zatim CC (24,64 %) i TT (13,04 %). Učestalost C-alela bila je 0,558, a T-alela 0,442. ADIPOQ/TasI genotipovi su pokazali znakovitu povezanost s međutelidbenim intervalom (CI) u prvoj i četvrtoj laktaciji u kojima je CC genotip pokazao znakovito duži interval između teljenja (P<0,05) u usporedbi s TT genotipom, dok je u četvrtoj laktaciji TT genotip pokazao duži interval teljenja u usporedbi s CC genotipom. U četvrtoj laktaciji TT genotip pokazao je znakovito duže trajanje laktacije (LP) (P<0,05) i ukupan prinos mlijeka (TMY) u usporedbi s CC i CT genotipovima. Zaključno, SNP identificiran u promotoru gena ADIPOQ i njegova povezanost s proizvodnim i reproduktivnim svojstvima upućuju na to da ovaj gen može poslužiti kao kandidatni genski biljeg za selekciju mliječnih krava s većim prinosom mlijeka. Potrebna su daljnja istraživanja polimorfizama pojedinačnih nukleotida u drugim regijama ovoga gena kao i u drugih pasmina i populacija.
Na sedemnajstih kmetijah v Bohinju smo v letu 1996 analizirali podatke o mlečnosti in plodnosti pri 193 kravah lisaste (51,4%), črno-bele (31,3%), rjave (2,5%), rdeče cikaste (2,5%) in neznane pasme ...(12,3%). Iz različnih vzrokov je bilo izločenih 37 krav. Povprečna mlečnost v zaključeni laktaciji je pri 156 kravah znašala 5590 (± 1988) kg, v standardni laktaciji 5178 (± 1687) kg in na krmni dan 14,2 (± 4,8) kg mleka. Poporodni premor je pri kravah trajal povprečno 113,8 (± 62,3) dni, doba med telitvama (DMT) pa 400,2 (± 69,1) dni. Uspešnost osemenitev je bila povprečno 65,2%. DMT, zaporedna laktacija in rejec so statistično značilno vplivali na mlečnost krav na krmni dan (KD). Največja mlečnost na KD je bila pri živalih z DMT od 341 do 365 dni. Podaljšana DMT je povečevala mlečnost krav v standardni laktaciji. Poporodni premor je bil statistično značilno povezan (P< 0,0001) s praktično vsemi lastnostmi plodnosti in mlečnosti. Število osemenitev in mlečnost na krmni dan sta bili negativno povezani (r = -0,1769, P< 0,0271). Analize podatkov, s katerimi ocenjujemo plodnost krav, so pokazale, da je bila uspešnost odkrivanja pojatev slaba (62,1%) in zaradi tega podaljšana servisna perioda največkrat vzrok podaljšane DMT pri kravah na obravnavanih kmetijah. Na štirih kmetijah, kjer so pravočasno odkrili vse pojatve po pregonitvi, je trajal poporodni premor povprečno trajal 83 dni, servisna perioda pa 21 dni.
Cilj je ovog istraživanja bio opisati promjene u koagulacijskom i fibrinolitičkom sustavu holštajnskofrizijske
pasmine junica prirodno zaraženih vrstama roda Chlamydia spp. u Kazakhstanu. Testovi ...grušanja
krvi i morfološki testovi provedeni su na 30 junica od čega 20 zaraženih (pokusna skupina) i 10 klinički
zdravih nezaraženih životinja (kontrolna skupina). Uporabom laboratorijskih testova određeni su sljedeći
krvni pokazatelji: protrombinsko vrijeme, aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme, trombinsko
vrijeme, aktivnost antitrombina III, fibrinogen, koncentracije D-dimera (D-D), broj trombocita i broj leukocita.
Smanjene vrijednosti protrombinskog vremena i aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena junica
zaraženih vrstama Chlamydia spp. bile su indikacija za pojačano prokoagulacijsku aktivnost kod takve akutne
infekcije. Povećana aktivnost antitrombina III mogla bi upućivati na aktivaciju antikoagulacijskog sustava da bi
se spriječila prevelika proizvodnja fibrina u oboljelih životinja. Rezultati upućuju na zaključak da je hemostazni
sustav bio aktiviran u junica sa znakovima klamidioze te da su regulacijski mehanizmi spriječili razvoj po život
opasnih stanja kao što je tromboza ili diseminirana intravaskularna koagulacija.
U ovom istraživanju je za molekularnu karakterizaciju pretpostavljenog egzona 1 CYP11B1 gena i pretpostavljenog introna 9 i 3’UTR gena PPARGC1A korištena PCR-RFLP tehnika na 146 goveda kombinirane ...deoni pasmine iz južne Indije. Za odvajanje genskih aplikona upotrijebljena su tri restrikcijska enzima PstI, HaeIII i NheI. U pretpostavljenom egzonu 1 gena CYP11B1 otkrivena su dva genotipa, VV i VA, s učestalošću 0,23, odnosno 0,77. Učestalost u populaciji alela V iznosila je 0,62 a alela A 0,38. Frekvencija alela C i T iznosile su 0,63 i 0,37, a frekvencije CC, TC i TT genotipova 0,38, 0,51 i 0,11. U pretpostavljenom intronu 9 te u 3´UTR gena PPARGC1A otkriveni su AA, AC i CC genotipovi s učestalostima 0,75, 0,21 i 0,04. Učestalost alela A iznosila je 0,86 a alela C 0,14. Za lokus (c.1892+19T>C) u pretpostavljenom intronu 9 PPARGC1A gena utvrđen je statistički znakovit (P<0,05) utjecaj na neprilagođene podatke o dobi pri prvom teljenju. Prilagođeni podaci za proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji pokazali su znakovitu (P<0,10) povezanost s lokusima gena CYP11B1 (p.Val30Ala) i PPARGC1A (c.3359A>C). U istraženih goveda nije opažena znakovita (P<0,10) povezanost između lokusa gena i uzgojne vrijednosti za proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji.
Svrha je ovoga rada bila ispitati utjecaj udjela κ-kazeina B u mlijeku na prinos mozzarelle s velikim udjelom vlage. Tijekom istraživanja praćena je proizvodnja osam šarži mozzarelle u četiri sirane. ...U svakoj sirani su provedena dva paralelna postupka proizvodnje sira: jedan iz spremnika za mlijeko talijanskog smeđeg goveda i drugi iz spremnika za mlijeko talijanskog frizijskog goveda. Prosječni udjel κ-kazeina B u mlijeku talijanskog frizijskog goveda bio je 0,04 g u 100 g, dok je u mlijeku talijanskog smeđeg goveda bio četerostruko veći i iznosio 0,16 g u 100 g. Udjel κ-kazeina B i omjer κ-kazeina B i kazeina u mlijeku bili su u pozitivnoj korelaciji sa stvarnim prinosom sira. Za oba je parametra koeficijent korelacije bio veći od 0,9; veći nego za bilo koju drugu frakciju proteina. Povećanje prinosa sira dobivenog od mlijeka s većim udjelom κ-kazeina B vjerojatno je posljedica prisutnosti manjih i homogenijih kazeinskih micela koje pospješuju koagulaciju mlijeka nakon dodatka sirila. Shodno tome, iz mlijeka s većim udjelom κ-kazeina B dobiva se elastičniji gruš, koji bolje podnosi daljnje tehnološke postupke i smanjuje gubitke što mogu nastati prilikom njegovog usitnjavanja i rastezanja. Može se zaključiti da je prinos sira dobivenog od mlijeka talijanskog smeđeg goveda, kojeg karakterizira veći udjel κ-kazeina, za 2,65 % veći od prinosa sira dobivenog od mlijeka talijanskog frizijskog goveda, što je značajan podatak i za uzgajivače goveda i za sirare.
U ovom se radu istražuje učinak kombinacije acetaminofena i vitamina C (CAV) na smanjenje stresa i upalnog odgovora u teladi cijepljene protiv slinavke i šapa. Ukupno 25 životinja podijeljeno je u ...pet skupina po pet životinja. Životinje u negativnoj kontrolnoj skupini nisu cijepljene i nisu dobile dodatke prehrani. Životinje u pozitivnoj kontrolnoj skupini i pokusnim skupinama I, II i III cijepljene su cjepivom protiv slinavke i šapa i dobile su dodatak prehrani CAV u koncentracijama od 0,0, 0,5, 1,0 i 2,0 kg/toni hrane, pet uzastopnih dana poslije cijepljenja. Peti dan nakon tretmana serumski kortizol i faktor nekroze tumora alfa (TNF-α) bili su znakovito smanjeni u svim pokusnim skupinama u usporedbi s pozitivnom kontrolnom skupinom (P<0,05). Nije bilo znakovite razlike u vrijednostima serumskog kortizola i TNF-α između pokusne skupine 1 i 2 i negativne kontrolne skupine. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na to da bi CAV mogao biti koristan u kontroli stresa i upale uzrokovane cjepivom protiv slinavke i šapa u teladi.
Analiziran je polimorfizam pojedinačnog nukleotida na poziciji A8232C, smještenog u regiji 3’UTR, gena za receptor oksidiranog lipoproteina male gustoće (OLR1). U stadu poljskih ...holštajnsko-frizijskih (crveni i bijeli soj) krava za mlijeko genotipovi jedinki identificirani su PCR-RFLP metodom. Ustanovljena je sljedeća učestalost A8232 polimorfnih alela: A - 0,30 i C - 0,70. Statistička je analiza pokazala da su krave s genotipom AC imale veću proizvodnju mlijeka, bjelančevina i masti, pri čemu je razlika za mast potvrđena kao signifikantna (P≤0,05). Krave s genotipom AA imale su kasno prvo teljenje i dugo međutelidbeno razdoblje, no ti rezultati nisu potvrđeni kao statistički signifikantni.
PDF
