Istražene su biokemijske promjene u cerebrospinalnoj tekućini Zebu goveda pokusno zaraženih bakterijom Clostridium chauvoei radi određivanja uloge neuraminidaze u patogenezi šuštavca. Pokus je bio ...proveden na 14 muške teladi, koja je bila podijeljena u četiri skupine. Prva skupina (n = 4) bila je zaražena bakterijom C. chauvoei, teladi druge skupine (n = 3) primijenjen je toksin, treće skupine (n = 4) neuraminidaza, a četvrta (n = 3) je bila kontrolna skupina. Srednja aktivnost neuraminidaze bila je vrlo jaka u zaražene teladi i teladi kojoj je bila primijenjena neuraminidaza u usporedbi sa skupinom kojoj je bio primijenjen toksin i kontrolnom supinom (P<0,05). Srednja koncentracija slobodne sijalinske kiseline u cerebrospinalnoj tekućini bila je slična neuraminidaznoj aktivnosti. Razmatrane su promjene srednje koncentracije ukupnih proteina u cerebrospinalnoj tekćini, srednje razine pirogrožđane kiseline, kao i značenje njihovih nalaza u patogenezi šuštavca i učinak bolesti na sigurnost hrane.
U radu su istraženi biokemijski pokazatelji u čistokrvnih sahival i križanih sahival × džersej goveda uzgajanih u tropskim uvjetima. Po šest životinja odabrano je iz skupina sahival junica, sahival ...krava i krava križanaca sahival × džersej. U istraženih životinja utvrđeni su biokemijski pokazatelji tijekom razdoblja od 21 dan. Vrijednosti hematokrita (%) kod sahival junica kretale su se u granicama od 29,17 ± 1,22 do 68,00 ± 1,06, kod sahival krava od 31,00 ± 1,46 do 67,00 ± 1,06, a kod krava križanaca sahival x džersej od 31,17 ± 1,17 do 75,83 ± 0,59. Razlike u vrijednostima hematokrita između sahival junica i krava nisu bile statistički značajne, dok su razlike u odnosu krave - križanke bile statistički značajne (P<0,01). Razine glukoze, ureje i kreatinina u serumu (mg/dL) kretale su se kod sahival junica u granicama od 61,90 ± 1,34 do 97,32 ± 0,63; od 58,61 ± 1,20 do 96,90 ± 0,65; od 59,26 ± 0,58 do 113,33 ± 0,71, kod sahival krava od 11,72 ± 0,94 do 47,21 ± 0,64; od 11,70 ± 0,65 do 45,44 ± 0,42; od 14,00 ± 0,58 do 63,99 ± 0,41 te kod krava križanki od 1,25 ± 0,07 do 9,81 ± 0,13; od 1,29 ± 0,09 do 9,90 ± 0,17 i od 1,43 ± 0,10 do 16,18 ± 0,15. Prosječne vrijednosti glukoze u serumu bile su statistički značajno (P<0,01) različite između svih istraživanih skupina tijekom razdoblja prilagodbe. Razine kalcija (mg/dL) u serumu junica kretale su se od 10,59 ± 0,29 do 27,17 ± 0,29, u serumu krava od 10,84 ± 0,27 do 26,61 ± 0,46 te u serumu križanki od 10,45 ± 0,33 do 36,76 ± 0,71. Razine fosfora (mg/dL) u serumu junica bile su od 5,85 ± 0,05 do 18,91 ± 0,21, u serumu krava od 5,94 ± 0,08 do 18,87 ± 0,12 te u serumu križanki od 5,88 ± 0,10 do 20,80 ± 0,13. Razlike u razinama kalcija i fosfora između sahival junica i krava nisu bile statistički značajne dok su statistički značajne (P<0,01) varijacije utvrđene kod sahival × džersej križanki u odnosu na prilagodbu. Provedenim istraživanjem može se zaključiti da su razine hematokrita, glukoze, ureje, kreatinina, kalcija i fosfora kod sahival krava bile statistički značajno (P<0,01) povišene tijekom prva tri dana istraživanog razdoblja, a nakon toga su se snizile u granice normalne za vrstu. U slučaju krava križanki sahival × džersej, više razine hematokrita i drugih serumskih pokazatelja utvrđene su tijekom razdoblja od šest dana nakon čega su snižene do graničnih vrijednosti normalnih za vrstu uzgajanu u tropskom okolišu.
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj kastracije muške junadi holštajn pasmine na rezultate tova i odlike trupova na liniji klanja. Istraživanjem je utvrđeno da su kastrirana junad pri prosječnoj dobi od ...420 dana imala značajno manju klaoničku masu, topli randman i kalo hlađenja (P<0,05). Na liniji klanja nije utvrđena značajna razlika u klasi i stupnju zamašćenosti između kastrirane i nekastrirane junadi. Utvrđen je značajno veći (P<0,05) neto dnevni prirast nekastrirane (531,43 g/dan) u odnosu na kastriranu junad (461,38 g/dan). Disekcijom rebrenog isječka na razini od 9. do 11. rebra utvrđen je značajno veći (P<0,01) udio masnog s vezinim te manji udio mišićnog tkiva u kastrirane junadi, dočim je udio kostiju bio podjednak u obje istraživane skupine. Kastrirana junad su na presjeku između 6. i 7. rebra imala značajno veću mramoriranost musculus longissimus dorsia (P<0,05). Rezultati ukazuju na negativan utjecaj kastracije holštajnske junadi na prirast i većinu istraživanih kvalitativnih parametara trupa osim na kalo hlađenja i mramoriranost mesa.
Protozoon Neospora caninum bio je izdvojen iz mozga četveromjesečnog ploda podrijetlom od serološki pozitivne krave u Teheranu (Iran). Pripravak moždanog tkiva pobačenog ploda bio je inokuliran ...intraperitonejski u imunološki oslabljenih miševa Balb/C. Nakon 60 dana, miševi su bili pretraženi pri čemu su dokazana specifična protutijela imunoenzimnim testom kao i tahizoitima slični organizmi u peritonejskom eksudatu. Tahizoiti su bili izdvojeni na staničnoj kulturi Vero tijekom sljedećih 37 dana. Identifikacija je provedena metodom ugniježđene lančane reakcije polimerazom korištenjem DNA iz mozga pobačenog ploda i mozga naknadno inokuliranih miševa. Sekvencija materijala iz mozga i peritonejskog eksudata pohtanjena je u bazi GenBank (FJ655914). Ovo je prvi dokaz o izdvajanju protozoona Neospora caninum u Iranu.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi i procijeniti utjecaj rednog broja laktacije na udio pojedinih skupina masnih kiselina, u mlijeku holstein krava tijekom prve faze laktacije, s naglaskom na ...njihovu potencijalnu važnost za zdravlje potrošača. Ukupno 25 holstein krava, devet prvotelkinja, devet u drugoj, i sedam u trećoj i naknadnim laktacijama, promatrane su i uzorkovane u sedmodnevnim intervalima tijekom prvih 17 tjedana laktacije. Utvrđivan je udio zasićenih (unutar te skupine hiperkolesterolemičnih i hlapivih masnih kiselina) te nezasićenih (unutar te skupine mononezasićenih i polinezasićenih) masnih kiselina u uzorcima mliječne masti (n=425). Utjecaj rednog broja laktacije i negativne energetske bilance, kao i regresija, na tjedne laktacije i omjer masti i proteina procijenjeni su pomoću SAS 9.3. Značajno (P<0,01) manji udio po zdravlje nepovoljnih hiperkolesterolemičnih masnih kiselina utvrđen je u prvotelkinja (-2,67 %) i onih u 3. i naknadnim laktacijama (-2,94 %) u odnosu na krave u drugoj laktaciji, kao i istodobno veći udio po zdravlje povoljnih nezasićenih masnih kiselina (2,07 %, odnosno 3,08 %). Utvrđena veza objašnjava se stresom organizma prouzrokovanim početkom proizvodnje mlijeka i održavanjem te proizvodnje tijekom kasnijih laktacija. Dakle, općenito dulji životni vijek mliječnih krava može utjecati na kvalitetu sirovog mlijeka, osobito s obzirom na sastav masnih kiselina.
Točan mehanizam nastanka hemokoncentracije kod pojave šuštavca slabo je istražen. U ovom je radu istražena uloga neuraminidaze (sijalidaze) koju tvori Clostridium chauvoei u patogenezi šuštavca u ...zebu goveda. U pokus je bilo uzeto 14 muške teladi zebu goveda od kojih je jedna skupina (n = 4) bila zaražena bakterijom C. chauvoei, druga skupina (n = 3) dobivala je bakterijske toksine, treća (n = 4) neuraminidazu, a četvrta (n = 3) je bila kontrolna skupina. Anemija se razvila u telića zaraženih bakterijom C. chauvoei i telića kojima je bila primijenjena neuraminidaza (P<0,05) i to sedam dana nakon pokusne zaraze ili primjene neuraminidaze. Pripisana je desijalilaciji eritrocita neuraminidazom, jer je ustanovljena jača aktivnost neuraminidaze u plazmi (P<0,05) te smanjena koncentracija sijalinske kiseline na površini eritrocita (P<0,05) u zaraženoj skupini i skupini koja je dobila neuraminidazu u usporedbi sa skupinom koja je dobila toksin i kontrolnom skupinom. Drugi rezultati pokazuju da se prirodni tijek šuštavca, koji ne traje duže od tri do pet dana, očituje anemijom prikrivenom hemokoncentracijom. Zaključuju se da neuraminidaza ima značajnu ulogu u razvitku anemije, koja je bila prikrivena hemokoncentracijom u ranom stupnju zaraze, ali je u pokusnom modelu postala očita sedam dana nakon zaraze.
Tuberkuloza goveda je kronična bolest zoonotskog karaktera koja se javlja u goveda i velikog broja domaćih i divljih životinja. U ovom je radu opisana tuberkuloza goveda izazvana vrstom M. caprae u ...šest malih domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Za dokazivanje bolesti i determinaciju uzročnika rabljen je komparativni tuberkulinski kožni test (TKT), patomorfološki i mikrobiološki nalaz te molekularne metode. Dvadeset i osam krava iz pet domaćinstava na području Livna (25/28 životinja) i jednog domaćinstva na području Viteza (3/28 životinja) bilo je eutanazirano nakon što su bile pozitivne na komparativni TKT test. Jedanaest životinja iz pet domaćinstava na području Livna (9/11 životinja) i jednog domaćinstva na području Viteza (2/11 životinja) bilo je razuđeno u terenskim uvjetima. Na svim truplima bile su uočene lezije osebujne za tuberkulozu na limfnim čvorovima torakalne šupljine i na plućima. Histopatološkom pretragom, bojenjem hematoksilin eozinom bila je potvrđena prisutnost specifičnih granulomatoznih lezija dok je bojenje po Ziehl Neelsenu pokazalo prisutnost veoma malog broja acidorezistentnih bakterija. Na bakteriološku pretragu dostavljeni su medijastinalni limfni čvorovi od sedam razuđenih životinja (dvije životinje s područja Viteza i pet životinja iz pet domaćinstava s područja Livna). Acidorezistentne bakterije bile su izdvojene iz pet od sedam uzoraka dostavljenih na pretragu, i to od jedne životinje s područja Viteza i četiri životinje iz četiri domaćinstva s područja Livna. Svi su izolati identificirani kao M. caprae. MIRU tipizacijom ustanovili smo dva različita, za Bosnu i Hercegovinu jedinstvena genotipa M. caprae. Naši nalazi predstavljaju prvi dokaz tuberkuloze goveda uzrokovane vrstom M. caprae u Bosni i Hercegovini.
Cilj rada bio je utvrditi pojavnost anovulatornog estrusa u mliječnih krava središnjega dijela Hrvatske, različitih pasmina i dobi te utvrditi učinkovitost hormonalne terapije kao jedne od mogućnosti ...liječenja ovoga stanja. Istraživanjem tijekom dvije godine bilo je obuhvaćeno ukupno 820 životinja različitih pasmina i dobi. Dijagnoza anovulatornog estrusa postavljena je u 25,61% pregledanih krava i junica. Najviša pojavnost anovulatornog estrusa utvrđena je u junica, a najniža u krava nakon šestoga graviditeta (P<0,05). U pogledu pasmine, najviša pojavnost anovulatornoga estrusa utvrđena je u križanih pasmina, a najniža u goveda simentalske pasmine (P<0,05). Utvrđena je statistička značajnost nasljednosti ovoga stanja (P<0,05). Najviša incidencija anovulatornoga estrusa utvrđena je tijekom trećega tromjesečja (vrući ljetni mjeseci) (P<0,05). Uspjeh liječenja mjeren je brojem dana od dana postavljanja dijagnoze do prvoga umjetnoga osjemenjivanja s potvrđenom ovulacijom. Najbolji uspjeh liječenja postignut je u skupini T koja je primila analogne pripravke Gonadotropin Releasing Hormona (P<0,05). Aplikacija vitamina A, D i E te selena (skupina A) također je smanjila broj dana od dana postavljanja dijagnoze anovulatornoga estrusa do prvoga osjemenjivanja s potvrdom ovulacije (P<0,05) u odnosu na skupinu C (kontrolna, neliječena skupina), no ipak značajno manje u odnosu na skupinu T. Možemo zaključiti kako je pojavnost anovulatornoga estrusa u mliječnih krava u sprezi s nedostatkom “Gonadotropin Releasing Hormona”, ali i nedostatkom vitamina i minerala.
Istarsko govedo najbrojnija je autohtona pasmina goveda u Hrvatskoj. Predstavlja živi spomenik vremena i podneblja o kojem gotovo dva desetljeća brinu vrijedni uzgajivači i šira društvena zajednica. ...Zaustavljena su negativna kretanja u populaciji istarskog goveda izazvana globalnim trendovima u animalnoj proizvodnji gospodarski razvijenijih društava, a aktualna populacija nalazi se u fazi oporavka i blage stagnacije. Usporavanje daljnjeg rasta populacije uvjetovano je izostankom provjerene gospodarske reafirmacije koja treba interesno povezati uzgajivače i potrošače, osiguravajući time samoodrživost pasmine. Pokrenuti projekt reafirmacije istarskog goveda kroz program proizvodnje ''Mesa istarskog goveda'' potakao je konsenzus svih subjekata u slijedu namirnice (uzgoj, procesing, gastronomija), te daje prve pozitivne učinke.
