U radu se obrađuju ležišta, osnovne karakteristike i uloga kamena
u izgradnji velebnih zdanja rimskih amfiteatara na području
istočnojadranske obale. Poseban značaj se pak pridaje vremenskoj
...dihitomiji upotrebe i utilitarnosti spomenutog kamena, koju
zauzima u antičkom odnosno postantičkom vremenu. Osobito
je zanimljiva slika rimskih amfiteatara u vrijeme kada su iščezle
gladijatorske borbe, stoga oni postaju besplatni kamenolomi za
gradnju brojnih građevina u njegovoj bližoj ili pak široj okolici.
Stoga ne treba čuditi što je dobar dio kvalitetnog kamena transportiran primjerice na prostor današnje Venecije. Osim samih
kava, pojedinih arhitektonskih odlika i zanimljivosti, daje se
također kronološki pregled transformacije i adaptacije dotičnih
rimskih građevina. Smjena pojedinih povijesnih razdoblja uvjetovala
su, odnonso rezultirala, drukčijim funkcijama, valorizacijom
i značajem samih zdanja rimskih amfiteatara na području
istočnojadranske obale, počevši od razdoblja kasne antike – starokršćanstva pa konačno sve do 17. stoljeća.
Dvorac Brezovica se u povijesnoumjetničkoj literaturi ističe zbog oslika središnje dvorane s prizorima iz Sedmogodišnjeg rata, a u pregledima se navodi i kao primjer trokrilnog dvorca s ugaonim ...kulama. U istraživanjima koja provodimo od 2010. sa studentima diplomskog studija povijesti umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta otvorena su brojna pitanja koja prije nisu bila razmatrana. Odnose se na povijest gradnje dvorca koja se odvijala u nekoliko faza, kao i njegovo opremanje. U radu će biti razmotrena kronologija gradnje, s naglaskom na razdoblje kraja 18. stoljeća, te adaptacije koje su u dvorcu izvršene početkom 20. stoljeća kada ga je kupio zagrebački nadbiskup A. Bauer i angažirao arhitekta V. Kovačića.
Članak obrađuje rimske natpise na spomenicima i tegulama pronađenim na području Varaždinskih Toplica, a koji su do danas objavljeni. Ima ih trideset i šest, a najčešće su ih postavljali vojnici i ...građani, uglavnom kao zahvalu bogovima za zdravlje. Na natpisima se spominju različiti bogovi, a postavili su ih dedikanti koji pripadaju različitim slojevima društva - vojnici različitih službi te građani. Također je obrađen i jedan carski natpis, jedini takav pronađen u Varaždinskim Toplicama. Pozornost se obratila i na legije koje su spomenute na natpisima te na njihovo kretanje i boravak u vrijeme podizanja natpisa. Članak obuhvaća i pečate na tegulama te podatke o ciglarima koji su ih izradili. Natpisi uglavnom prate različite faze gradnje koje je imalo naselje, a kroz iste se može pratiti i kako se kroz vrijeme mijenjao karakter posjetitelja.
Tijekom izvođenja građevinskih radova 2013. godine pri uređenju unutrašnjosti
Crkve sv. Martina Biskupa u Varaždinskim Toplicama, a prilikom radova demontaže
starog kamenog opločenja došlo se do ...vrijednih arheoloških podataka u dijelu glavnog
svetišta i bočne kapele.Vezano uz naslov ovog rada donosimo nalaze o otkriću dviju
kripta u topličkoj Crkvi. Kako je do sada o ovoj temi malo pisano, a predstavlja i u
stručnoj literaturi rijetkost, podstiremo najnovije podatke koji će vjerojatno zanimati
prije svega struku, a pretpostavljamo i širi krug čitatelja.
Za vrijeme arheološkog nadzora utvrđeno je da je otvorena kripta građena od kamena
s lijepo oblikovanom boltom i zemljanim podom. Osjećala se visoka prisutnost
vlage u zraku što se odrazilo i na stanje zatečenih drvenih lijesova, grobnih priloga,
likovnih dekoracija i dr. Utvrđeno je, da su lijesovi u unutrašnjosti položeni u dvije skupine.
Jednu (na lijevoj strani) skupinu čine drveni lijesovi u kojoj su pokojnici ženskog
i muškog spola civili, što se moglo zaključiti po djelomično sačuvanim odjevnim predmetima,
najvjerojatnije pripadnici bogatijeg topličkog staleža. Po sačuvanosti kose i
frizure moglo se determinirati da li se radi o muškarcima ili ženama. Drugu skupinu
pokojnika čine pokojnici sahranjeni u drvenim lijesovima za koje je utvrđeno da su
pripadnici crkvenih redova što je dokazano na temelju sačuvane odjeće (mantije). Uz
tu skupinu lijesova nalazi se i pregrađeni dio kripte dovoljne veličine za ukop jednog
lijesa. Pretpostavljamo da je ovdje ukopan Isidor Hochreiter crkveni dostojanstvenik,
kanonik metropolije zagrebačke, rođen 10. prosinca 1784., a preminuo u “Jaziškim
Toplicama“ 28. kolovoza 1858. godine. Tu pretpostavku potkrepljujemo nadgrobnom
pločom koja se nalazi iznad kripte bočne kapele Žalosne Majke Božje. Iz teksta na ploči
doznajemo da su nadgrobni spomenik (reljefnu ploču) dali postaviti fratri Ambrozije
i Bartolomej, a u potpisu čitljivom na ploči pretpostavljamo da je istu izradio majstor
Hanke iz Graca.
Prema pisanim podacima (hrvatski jezik) koji su čitljivi na drvenim fragmentima
lijesova dviju ženskih osoba mogu se pročitati 1849. i 1858. godina, što dovodimo u
vezu s nadgrobnom pločom Isidora Hochreitera i njegovom godinom smrti.
Rad donosi analogiju s konzervatorsko-restauratorskim radovima provedenima u
Crkvi sv. Marka u Zagrebu i radovima u Katedrali sv. Terezije Avilske u Požegi. Tom
analizom uspjelo se doći do brojnih podudaranja u arheološkim nalazima spomenuta
tri sakralna objekta, a utvrđene su i razlike.
U radu su prikazani arhivski podatci iz kanonskih vizitacija, Hrvatskoga državnog arhiva i Župne spomenice o izgradnji župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kupincu, na temelju kojih je ...postavljena nova datacija izgradnje i opremanja crkve u zadnje desetljeće 18.
stoljeća, između 1795. i 1799. Iz sačuvanih arhivskih podataka moguće je rekonstruirati izgled i ranije crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj. Popisi iz fonda obitelji Drašković daju uvid u tijek prikupljanja sredstava.
Metodom usporedbene analize istraženi su odabrani čimbenici oblikovanja u prostornim i urbanističkim planovima. Rezultati istraživanja pokazuju da su čimbenici i uvjeti oblikovanja propisani ...općenito, da tek djelomično uvažavaju prostorni kontekst te da njihova primjena nije uvijek obvezujuća. Zaključuje se da je sukladno vrstama dokumenta prostornog uređenja potrebno u obvezujućem dijelu planske dokumentacije uvjetovati stupnjevano određenje čimbenika i uvjeta oblikovanja.
Krstionica trogirske katedrale sv. Lovre (1460.–1467.), nastala po projektu Andrije Alešija i uz sudjelovanje Nikole Firentinca, dobro je proučen spomenik o kojem su temeljne studije objavili H. ...Folnesics (1914.) i R. Ivančević (1985.). U najnovijem radu o krstionici (I. Josipović, 2009.) predložena je jedna sasvim nova interpretacija po kojoj je Nikola Firentinac odmah po njezinu dovršetku, krajem 1467. ili početkom 1468. godine, pristupio njezinoj rekonstrukciji i statičkoj sanaciji, pri čemu je unio i neke izmjene u Alešijev projekt. Podrobnom analizom iznesenih argumenata u ovom se radu osporava takvo tumačenje nastanka krstionice i restauratorske
uloge Nikole Firentinca te se pojašnjavaju neka očito još uvijek
nedovoljno jasna građevinsko-tehnička, stilska i atributivna pitanja.
Pri tome se ukazuje i na upitnost ranije predloženih teza R. Ivančevića o naravi primijenjene »montažne tehnike gradnje« na krstionici kao i o njezinim vezama s lokalnom antičkom baštinom. Zaključno, u radu se redefinira uloga Nikole Firentinca u oblikovanju njezina ukupnog lika te iznosi prijedlog za njegovim suautorstvom nad tim djelom.
Članak prikazuje najvažnije prekretnice u izgradnji višestambenih zgrada u Sloveniji. U urbanizmu, arhitekturi i tehnologiji donedavno su se očitovali vidljivi utjecaji iz stranih zemalja koji su do ...Slovenije došli sa zakašnjenjem. Značajne prekretnice vidljive su također i na razini ekonomske organizacije. Izgradnja višestambenih zgrada jedini je vid izgradnje koji regulira, potiče i (dijelom) organizira država.
Gradnja nove brežiške šole med letoma 1969 in 1970.Na gradbišču so dnevno brneli stroji gradbenega podjetja Pionir iz Novega mesta. Načrte novega šolskega poslopja je naredil inž. arh. Franc ...Filipčič.Odprtje novih prostorov je bilo v sredo, 28. oktobra 1970.Fotografijo je prispevala Osnovna šola Brežice.
Uporaba tehničkih tekstila u visokogradnji Koprivec, Ljudmila; Zbašnik-Senegačnik, Martina; Kušar, Jože
Građevinar (Zagreb),
12/2006, Letnik:
58, Številka:
11.
Journal Article
Odprti dostop
Polazeći od tvrdnje da uporaba tekstila u graditeljstvu nije novost, u radu se ističe da se razvoj na tom području nadograđivao od prirodnih do umjetnih tkanina, kako se mijenjao i sustav gradnje. ...Pregledno su prikazane vrste vlakana za tehnički tekstil pri čemu su opisane osnovne njihove karakteristike. Primjena tehničkih tekstila u visokogradnji prikazano je na trima vrstama zgrada. Istaknuto je da novi materijali podstiču na nove pristupe u oblikovanju prostora i građevina.
