Poriječje rijeke Ilove u Središnjoj Hrvatskoj pod znatnim je antropogenim utjecajem zbog brojnih hidrotehničkih radova, izgradnje kanalâ i ribnjakâ. Do sada u poriječju Ilove nisu istraživane ...posljedice izgradnje tih hidrotehničkih objekata i uređenja vodotokâ na njihovu hidromorfologiju. Nakon povijesnog pregleda značajnijih hidrotehničkih radova u radu su prikazani rezultati istraživanja morfoloških značajki vodotokâ u poriječju Ilove prema smjernicama Okvirne direktive EU-a o vodama i Metodologije monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja Hrvatskih voda.
Analizirana su ukupno 534 km vodotokâ i određeno je 48 vodnih tijela za koja je utvrđeno morfološko stanje. Ukupno 38,5 % duljine vodotokâ, odnosno 21 vodno tijelo u poriječju Ilove, ne zadovoljava ciljeve prema Okvirnoj direktivi EU-a o vodama jer je dobilo ocjenu umjereno promijenjeno, loše ili vrlo loše morfološko stanje. Zabrinjavajuće je da su loše ocjene, uz dionice u naselju i oko njega, dobile i mnoge dionice izvan naselja.
Regionalni pristop temelji na upoštevanju fizičnih, družbenih ter ekonomskih značilnosti pokrajine kar je osnova za celovito načrtovanje razvoja. Primer Slovensko Sredozemlje in trajnostni ravoj kaže ...pristop vključevanja javnosti v priprave načrta upravljanja z obalo. Ta proces narekuje iskanje novih oblik posredovanja ključnih vsebin zainteresiranim javnostim kar terja tudi njihovo dejavno opredelitev do različnih.
Prema EU Okvirnoj direktivi o vodama, ekološki status je izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama. Ekološki status rijeka mogu ugroziti različite ...vrste hidroloških promjena. U ovom radu analizirani su neki aspekti brzih i čestih promjena protoka, najčešće vezanih za proizvodnju vršne energije odnosno tzv. “hydro-peaking”. Dva “hydro-peaking” indikatora definirana CEN standardom su proračunata na hidrološkim stanicama koje nisu pod značajnim antropogenim utjecajima na slivu rijeke Dunav u Hrvatskoj te je provedena analiza njihove korelacije s deskriptorima veličine sliva i odgovarajućim indikatorima hidroloških promjena. Isti postupak je proveden i za treći indikator zasnovan na protoku a koji je analogan indikatoru iz CEN standarda koji se zasniva na nivou vode. Rezultati su pokazali da vrijednosti indikatora na većini analiziranih stanica premašuju granice "približno prirodnog" i "malo izmjenjenog" stanja. Također čini se da korištenje indikatora zasnovanog na protoku umjesto analognog zasnovanog na nivou ima određene prednosti kao što su lakša primjena i mogućnost pouzdanije regionalizacije. Pouzdanost odnosa trećeg "hydro-peaking" indikatora, proračunatog na osnovu satnih podataka, sa indikatorima hidroloških promjena, proračunatim na osnovu dnevnih podataka, ukazuje na mogućnost korištenja značajno većeg skupa dnevnih podataka za proračun referentnih (prirodnih) unutardnevnih hidroloških promjena.
PDF
