Listeria je patogen prenosiv hranom i predstavlja veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Teški su simptomi praćeni visokom stopom mortaliteta većinom prouzročeni L. monocytogenes. Bez obzira na ...politiku nulte tolerancije, rod Listeria je još uvijek prisutan u sirovim proizvodima i proizvodima spremnim za konzumiranje, predstavljajući veliku opasnost za zdravlje ljudi. Za sada još u bliskoj budućnosti ne postoje studije o kontaminaciji hrane vrstama Listeria u Bosni i Hercegovini. Ovim istraživanjem htjeli smo dobiti osnovne podatke o količini kontaminiranosti hrane ovim patogenom. U studiji je analizirano ukupno 238 uzoraka hrane, pri čemu su u 105 uzorka bile različite vrste sirove hrane te 133 uzorka hrane spremne za konzumaciju (gotove hrane). Od ukupno 238 uzoraka, 18 uzoraka je bilo pozitivno na Listeria vrste. Nakon izolacije i detekcije, konfirmacija pozitivnih izolata Listeria spp. je provedena pomoću biokemijskog kita API® Listeria.
Sterigmatocistin je mikotoksin kojeg sintetiziraju uglavnom plijesni iz roda Aspergillus te u manjoj mjeri iz rodova Emericella, Chaetomium, Humicola i Botryotrichum. Ovaj mikotoksin je prekursor u ...biosintezi aflatoksina, njemu slične kemijske strukture, pa su tako i toksični učinci sterigmatocistina slični onima aflatoksina B1. Sterigmatocistin pokazuje brojne toksične učinke u organizmu, uključujući karcinogeno i mutageno djelovanje, te je i Međunarodna agencija za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC) sterigmatocistin uključila u skupinu 2B potencijalnih karcinogena za ljude. Podaci o prisutnosti sterigmatocistina u hrani i hrani za životinje su ograničeni, te je od strane Europske agencije za sigurnost hrane (eng. European Food Safety Authority, EFSA), s ciljem procjene rizika izloženosti ljudi ovom mikotoksinu, dana preporuka za prikupljanje podataka o njegovoj pojavnosti uz primjenu visokoosjetljivih analitičkih metoda. Sterigmatocistin je do sada pronađen u hrani za životinje, žitaricama, kruhu, orašastim plodovima, zrnima kave, začinima, pivu te siru. Kako bi se spriječila kontaminacija
namirnica te negativni učinci sterigmatocistina na zdravlje ljudi i životinja, jedan od ključnih čimbenika predstavlja prevencija rasta toksikotvornih plijesni.
Hrana je svakako jedan od veoma važnih elementa na svakom putovanju. Većina turista na putovanju priželjkuje da proba nešto novo i nesvakidašnje. Autentična hrana je nekim delom i predstavljanje ...nekog naroda kao i nekog regiona. Cilj ovog rada je da se uvidi u kojoj meri je turistima hrana bitan činilac u odabiru turističke destinacije i da li prilikom odlaska oni odnose sa sobom kako bi nekome još preneli deo gastronomske vrednosti koji su probali i konzumirali na toj turističkoj destinaciji. U radu su učestvovali turisti koji su posetili Srbiju (N=55). Podaci su obrađeni deskripktivnom metodom uz pomoć Spss programa. Na osnovu obrađenih podataka veliki broj ispitanika uglavnom bira turističku destinaciju zbog autentične hrane i kupuje proizvode koji su karakteristični za taj region, time nagoveštava da mu se svidela hrana i da će opet posetiti odredjenu turističku destinaciju.
Soja je jedan od najkvalitetnijih izvora biljnih proteina u proizvodnji hrane za životinje. Preradom zrna soje dobivaju se proizvodi koji se koriste i za prehranu ljudi, a i kao sirovina u ...prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Kvalitetan uzgoj soje ovisi o brojnim faktorima kao što su: odgovarajuće tlo, svjetlo, vlaga i izbor sorte; soja je i dobar izvor bjelančevina, ulja, ugljikohidrata, minerala (kalija, fosfora, sumpora, kalcija, željeza, magnezija, natrija i dr.), vitamina, esencijalnih i neesecijalnih aminokiselina. U sojinom zrnu prisutne su antinutritivne tvari (termolabilne i termostabilne) koje nisu probavljive i/ili negativno utječu na probavu i prouzroče sporiji rast životinja. Pravilnom tehnološkom obradom soje antinutritivne tvari se mogu potpuno i/ili djelomično inaktivirati. Laboratorijskim analizama moguće je utvrditi je li obrada pravilno provedena i jesu li vrijednosti antinutrijenata u odgovarajućem rasponu. Analizom uzoraka soje i proizvoda iz soje u Laboratoriju za analitiku stočne hrane, Podružnice Centar za peradarstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta uočena su odstupanja u hranidbenom sastavu s obzirom na podrijetlo uzoraka koji nije uvijek naveden na dostavljenim uzorcima i/ili ne odgovara deklaraciji uzoraka (ako je dostupna), s obzirom na vrijednosti u tabelama kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krmiva. Uzorcima su određeni osnovni kemijski parametri uključujući i mineralni sastav, vlaga, pepeo, sirova mast, sirova vlakna, sirove bjelančevine, šećer, topivost bjelančevina u 0,2 % - tnoj kalijevoj lužini, minerali (Ca, P, Na, Mn, Cu, Zn, Fe, Mg, K), kloridi topivi u vodi, tripsin inhibitor i ureaza, primjenom standardnih analitičkih metoda. Cilj je ovog istraživanja bio usporediti kvalitetu soje i proizvoda od soje (hranidbeni sastav) iz različitih izvora koji su dostupni u Republici Hrvatskoj i procijeniti njihovu potencijalnu primjenu u hranidbi životinja.
Soybean is one of the best sources of plantbased proteins for animal feed production. The products that remain after soybean processing are used as food for humans and as raw materials for the food, chemical and pharmaceutical industries. Soybean production depends upon a number of factors including adequate soil, light, moisture and selected variety. Soybean is a good source of protein, oils, carbohydrates, minerals, vitamins and essential and non-essential amino acids.Antinutritional substances (thermolabile and thermostable) are also present in soybean seeds.These are not digestible and/or have a negative effect on digestion and cause slower growth of animals. However, with appropriate technological processing, these substances can be partially and/or completely inactivated. Laboratory analysis can show whether processing has been adequately performed and whether the antinutrient values are within the appropriate range. Analysis of soybean seeds and soybean products in the Feed Analysis Laboratory, Poultry Centre, Croatian Veterinary Institute in Zagreb, Croatia showed certain variations in nutritional content. Variations were in respect to the origin of samples (data were not always provided with the sample) or were not in concordance with the declaration (if available) or with the data listed the table of chemical composition and nutritional values. Basic chemical parameters, including mineral content, were determined in all samples using standard analytical methods. Analysed parameters were moisture, ash, crude fat, crude fibre, crude protein, sugar, protein solubility in 0.2% potassium hydroxide, minerals (Ca, P, Na, Mn, Cu, Zn, Fe, Mg, and K), chlorides soluble in water, trypsin inhibitor and urease. The aim of this study was to compare the quality of soybeans and soybean products (nutritional content) from different sources that are available in Republic of Croatia and to evaluate their potential for use as animal feed.
Mikroplastika (MP) posljednjih desetak godina izaziva zabrinutost znanstvene zajednice zbog velike prisutnosti u okolišu, dok mogući štetni učinci još nisu u potpunosti poznati. MP su čvrste, ...polimerne čestice, s dodanim aditivima, netopljive u vodi dimenzija od 1µm do 5mm. Dosad je dokazana prisutnost MP-a u različitim dijelovima okoliša, poput tla, oceana, jezera, sedimenata i izoliranih područja poput Marijanske brazde. Ljudi su izloženi MP-u unosom kontaminirane hrane. Mnogobrojna istraživanja rezultirala su pronalaskom znatne količine MP-a u pitkoj vodi, flaširanim pićima, soli, morskoj hrani i sl. Zakonska ograničenja i dalje nisu na izravan način obuhvatila MP kao skupinu onečišćivala, ali se direktivom EU-a do 2024. godine želi usvojiti metodologija za kvantificiranje MP-a s ciljem uvrštavanja MP-a na popis praćenih onečišćavala. Postojeće metode analize MP-a, iako u razvoju, najčešće uključuju spektroskopske metode poput infracrvene spektroskopije s Furierovom transformacijom (FTIR) i Ramanove spektroskopije, koje mogu pružiti informaciju o veličini, broju i obliku čestice, ali i o tipu polimera. No, unatoč napretku, još uvijek ne postoje standardizirane metode za usporedbu rezultata različitih istraživanja. U ovom preglednom radu glavni je cilj pružiti pregled metoda analize i izazova s kojima se istraživači suočavaju. Kroz analizu raznih metoda, poput destruktivnih (pirolize) i nedestruktivnih (kao što su spektroskopske metode), dobiva se širi uvid u tipove polimera, broj, veličinu i oblik čestica. Međutim, nedostatak standardiziranih protokola za pripremu uzorka, analizu i obradu podataka otežava usporedbu rezultata i smanjuje pouzdanost istraživanja. Stoga je ključno propisati eksperimentalne uvjete da bi se osigurala kvaliteta istraživanja i omogućila meta-analiza te pregled prisutnosti MP-a u različitim okolišnim matricama.
Toksični učinci mikotoksina Lešić, Tina; Šarkanj, Bojan; Kiš, Maja ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
11/2020, Letnik:
15, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Mikotoksini predstavljaju prirodne toksine koji učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, a primarno ih sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria i ...Claviceps. Ove tvari predstavljaju vrlo stabilne spojeve, otporne na različite uvjete proizvodnje, prerade i skladištenja hrane. Mikotoksini mogu prouzročiti niz štetnih učinaka po zdravlje ljudi i životinja, tzv. mikotoksikoze, uključujući karcinogenost, mutagenost, genotoksičnost, imunotoksičnost, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, te druge, pri čemu često istovremeno djeluju na više ciljnih mjesta u organizmu, u ovisnosti o toksičnosti samog mikotoksina te dozi i vremenu izloženosti.
Za veliki broj mikotoksina još uvijek nema dovoljno dokaza o njihovim štetnim učincima na ljudsko zdravlje, ali se temeljem utvrđene osjetljivosti različitih životinjskih vrsta pretpostavlja da i u ljudi mogu izazvati slična djelovanja. Ujedno, za većinu mikotoksina koji se učestalo zajednički pojavljuju u hrani i hrani za životinje nisu razjašnjeni njihovi učinci u organizmu koji mogu varirati
od antagonističkih do sinergističkih. Ovaj rad daje pregled mehanizama djelovanja mikotoksina od najvećeg javnozdravstvenog značaja i njihovih toksičnih učinaka u organizmu.
Mycotoxins are naturally occurring toxins that frequently contaminate food and feed and are primarily synthesized by moulds from the genera Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Alternaria and Claviceps. These substances are very stable compounds, resistant to different conditions of food production, processing and storage. Mycotoxins can cause a number of adverse effects on human and animal health, so-called mycotoxicoses, including carcinogenicity, mutagenicity, genotoxicity, immunotoxicity, neurotoxicity, hepatotoxicity, nephrotoxicity, and others, often acting simultaneously at multiple target sites in the body, depending on the toxicity of the mycotoxin itself and the dose and time of exposure. A large number of mycotoxins still lack sufficient evidence of their adverse effects on human health, but based on the established susceptibility of different animal species, it is assumed that similar effects can be induced in humans. At the same time, for most mycotoxins that occur frequently in food and feed, their effects in the body have not been elucidated and can vary from antagonistic to synergistic. This paper provides an overview of the mechanisms of action of mycotoxins of major public health importance and their toxic effects in the body.
Zearalenone (ZEN) is a mycotoxin of the genus Fusarium which belongs to the group of macrocyclic lactones. ZEN contamination occurs during cereal harvest or in the early phase of storage if drying ...was insufficient. The aim of this study was to determine the level of ZEN in feed mixtures given to pigs during the fattening period at three different farms in the Republic of Croatia, as also to determine ZEN levels in urine and meat taken from the same animals. The study also examined correlation between ZEN concentrations in urine and meat with the estimation of ZEN intake in the human body through meat consumption, expressed as a percentage of the Tolerable Daily Intake (TDI). In total, 9 feed mixtures (3 samples per farm), 45 urine and 45 meat samples (from 15 animals per farm) were taken during 2021 from three pig farms located in eastern and central Croatia. ZEN concentrations were determined by the competitive enzyme ELISA method. All values in feed from all three farms were within maximum recommended limit (MRL) given in EU Recommendation, i.e., 250 μg/kg, though at one far, the levels recorded were just under the MRL. Monitoring of ZEN levels in urine can be used as an indicator for the detection of feed contamination with this mycotoxin. Although pigs were fed with feed with near the MRL level of contamination, a negligible percentage of TDI value was obtained for this mycotoxin for humans through meat consumption. However, since meat is just one component of the human diet, and in view of the fact that ZEN can be present in a number of foodstuffs, especially cereals, its total intake could be significantly higher than estimated herein.
Zearalenon (ZEN) je mikotoksin iz roda Fusarium koji pripada skupini makrocikličkih laktona. Kontaminacija ZEN-om javlja se tijekom žetve žitarica ili ukoliko nije provedeno dostatno sušenje u ranoj fazi skladištenja. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi razinu ZEN-a u krmnim smjesama koje su davane svinjama tijekom tova na tri različite farme u Republici Hrvatskoj i utvrditi njegovu razinu u urinu i mesu tovljenih životinja. Istraživanjem je ispitana i korelacija koncentracija ZEN-a u urinu i mesu svinja i napravljena je procjena njegovog unosa u organizam konzumacijom mesa, izražena kao postotak podnošljivog dnevnog unosa (TDI). Ukupno je, tijekom 2021. godine, s tri farme svinja u istočnom i središnjem dijelu Hrvatske uzorkovano 9 krmnih smjesa (3 uzorka po farmi), 45 uzoraka urina i 45 uzoraka mesa (od 15 životinja po farmi). Koncentracije ZEN-a određene su kompetitivnom enzimatskom ELISA metodom. Sve vrijednosti u hrani za svinje s tri farme bile su unutar najveće preporučene količine (MRL) definirane u Preporuci EU, koja za hranu za svinje iznosi 250 μg/kg, a razina ZEN-a na jednoj farmi bila je gotovo jednaka MRL. Praćenje razine ZEN-a u urinu može se koristiti kao pokazatelj za detekciju kontaminacije hrane tim mikotoksinom. Iako je svinjama tijekom hranidbe davana hrana koja je sadržavala razinu kontaminacije ZEN-a oko MRL, konzumacija mesa rezultirala je zanemarivim postotkom vrijednosti TDI-a za ovaj mikotoksin u ljudi. Međutim, budući da je meso samo jedna komponenta ljudske prehrane i budući da ZEN može biti prisutan u različitim namirnicama, posebice u žitaricama, njegov ukupni unos mogao bi biti znatno veći od procijenjenog u ovom istraživanju.
Proteklih godina u animalnoj proizvodnji i prehrambenoj industriji dizajnirani – obogaćeni proizvodi predstavljaju jedno od najzanimljivijih područja istraživanja i inovacija. Ovi proizvodi smatraju ...se funkcionalnom hranom i sadrže sastojke koji imaju povoljne fiziološke učinke na ljudsko zdravlje. U peradarskoj proizvodnji dizajnirana ili obogaćena jaja važna su vrsta funkcionalne hrane. Potražnja funkcionalne hrane na tržištu zadnjih godina je u porastu. Upravo zbog povećanoga interesa ljudi za kupovinom dizajniranih proizvoda dolazi do prilagodbe proizvodnje u peradarskoj industriji. Izmjenom sastava krmnih smjesa za nesilice utječe se na promjenu nutritivnoga sastava jaja, kao i na očuvanje njihove kvalitete. Ovim postupkom u jajima se može postići promjena koncentracije kolesterola i njegovih frakcija, masnih kiselina i pigmenata. Iz relevantne znanstvene literature uočljivo je da se konzumacijom dizajniranih jaja može pozitivno utjecati na zdravstveno stanje ljudi. Stoga je i cilj rada opisati različite koncepte proizvodnje dizajniranih jaja te istaknuti zdravstvenu dobrobiti njihove konzumacije kod ljudi.
The care of radioactivity level in animal feed is very important, as ingestion is one of the most common ways radionuclides enter living organisms. Thus, since humans consume products of animal ...origin (eggs and poultry, milk and beef), it is important to monitor radiation levels in animal feed, as part of the radioactivity that these animals are exposed to, could be transmitted to humans. Natural radionuclides such as 40K, 232Th and 226Ra find their way into the food chain from soil and air to plants and from plants to animals and humans as well. The goal of this study was to determine the activity concentrations of natural radionuclides in three commercial chicken feeds – starter, grower and finisher. The analyzes were performed by means of HPGe gamma spectrometry - gamma spectrometer (Canberra Packard) with a high-purity germanium detector. The obtained spectra from the measurement were analyzed by using the program GENIE 2000. Based on the performed tests, the mean values for the activity concentrations in the samples were the following 26.03±4.1 Bq kg-1 for 226Ra, 37.9±4.8 Bq kg-1 for 232Th, and 64.40±6.5 Bq kg-1 for 40K. The results obtained from the analyses of chicken feeds were compared to studies in other countries and it was found that 40K was present in the highest amount in all types of samples while the vales for the other natural radionuclides were within the nominal concentrations. Higher concentration of 40K can be associated with plants used in the production of animal feed, which were contaminated with fertilizer during their cultivation. The range of radionuclide concentrations in the samples was within the recommended values UNSCEAR.
Praćenje razine radioaktivnosti u hrani za životinje od izrazite je važnosti, budući da je oralna konzumacija jedan od najčešćih načina unosa radionuklida u živuće organizme. S obzirom na ljudsku konzumaciju proizvoda životinjskog porijekla (jaja, perad, mlijeko i govedina), važno je pratiti razine radijacije u hrani za životinje budući da dio ukupne radioaktivnosti kojoj su životinje izložene može prijeći na ljude. Prirodni radionuklidi poput 40K, 232Th i 226Ra ulaze u hranidbeni lanac iz zemlje i zraka u biljke te u životinje i ljude. Cilj ovog istraživanja je odrediti aktivne koncentracije prirodnih radionuklida u tri komercijalne vrste hrane za piliće – starteru, groweru i finišeru. Analize su provedene uporabom gama spektrometra visoke rezolucije, odnosno gama spektrometrom (Canberra Packard) s germanijskim detektorom visoke čistoće. Dobiveni mjerni raspon analiziran je uporabom programa GENIE 2000. Temeljem izvedenih ispitivanja uzoraka, prosječne vrijednosti aktivnih koncentracija su 26.04±4.1 Bq kg-1 za radionuklid 226Ra, 37.9±4.8 Bq kg-1 za radionuklid 232Th i 64.40±6.5 Bq kg-1 za radionuklid 40K. Rezultati navedenih analiza hrane za piliće uspoređeni su s istraživanjima provedenim u drugim državama, a zaključak istog je da je radionuklid 40K prisutan u najvišim količinama u svim vrstama analiziranih uzoraka dok su zabilježene normalne koncentracije ostalih prirodnih radionuklida. Više koncentracije radionuklida 40K mogu se povezati s biljkama upotrjebljenima u proizvodnji hrane za životinje, a koje su prethodno bile kontaminirane gnojivima tijekom kultivacije. Utvrđeno je da je raspon koncentracija radionuklida u analiziranim uzorcima unutar vrijednosti koje preporuča UNSCEAR.
Ukrepe, povezane s prehransko podporo pediatričnih bolnikov, ki so imeli presajen organ, kostni mozeg oz. krvotvorne matične celice, izvajamo zaradi preprečevanja okužb ob imunosupresivni terapiji ...ter za hitrejše okrevanje po posegu. Pri otrocih na imunosupresivni terapiji predstavljajo visoko tveganje za okužbo tudi nekatera živila. Tipični primeri živil z visokim tveganjem za okužbo so surova in toplotno neobdelana živila. Zaradi teh prehranskih omejitev je potrebno nameniti posebno pozornost vzdrževanju ustreznega prehranskega stanja. Pomembno je, da zagotovimo vsa potrebna hranila in energijo za rast in razvoj otroka, kar prispeva tudi k hitrejšemu okrevanju po presaditvi. Zato je ključnega pomena, da ustrezno izobražujemo zdravstveno osebje, kuhinjsko osebje in starše o ustrezni higieni, varnem ravnanju z živili z visokim tveganjem in ustrezni pripravi hrane na podlagi obstoječih smernic za mikrobiološko varnost živil.