V Sloveniji živi pomembna etnična manjšina imigrantov, ki se je v preteklih desetletjih priselila iz drugih republik nekdanje Jugoslavije. V kvalitativno zastavljeni raziskavi avtorja iščeta ...morebitne spremembe njihovih prehranjevalnih vzorcev v Sloveniji, pri tem pa ju zlasti zanimajo interpretativni okviri, s katerimi (si) imigranti pojasnjujejo morebitne spremembe prehranjevanja. Raziskava ugotavlja visoko stopnjo pragmatizma v odnosu do prehranjevanja, fatalizem nasproti spremembam in omejitvam, odsotnost nacionalističnih prvin v utemeljitvah kulinaričnih izbir in veliko mero strpnosti do vseh oblik morebitnih kulinaričnih drugačnosti.
Fusarium spp. Contamination of Wheat, Maize, Soybean, and Pea Grain in Croatia Ivić, Dario (Zagreb University Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia); Domijan, Ana-Marija (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia); Peraica, Maja (Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2009, Letnik:
60, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
From 2002 to 2008, 203 samples of wheat, maize, soybean, and pea were analysed for the presence of Fusarium species. Contamination with Fusarium spp., expressed as the percentage of seeds with ...Fusarium colonies, ranged from 5 % to 69 % for wheat, from 25 % to 100 % for maize, from 4 % to 17 % for soybean, and from 3 % to 17 % for pea. 187 isolates were collected and the following 19 species determined: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi, and F. culmorum. Dominant species were F. graminearum on wheat (27 % of isolates), F. verticillioides on maize (83 % of isolates), F. sporotrichioides on soybean (34 % of isolates), and F. proliferatum on pea (29 % of isolates). Among species identified, F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum, and F. compactum have been reported for the first time in Croatia.
U periodu od 2002. do 2008. g. analizirana je prisutnost vrsta Fusariuma na 208 uzoraka zrna pšenice, kukuruza, soje i graška. Kontaminacija vrstama Fusariuma, izražena kao postotak sjemenki s kolonijama Fusarium spp., kretala se od 5 % do 69 % na pšenici, od 25 % do 100 % na kukuruzu, od 4 % do 17 % na soji te od 3 % do 17 % na grašku. Prosje _na kontaminacija vrstama Fusariuma u razli _itim godinama varirala je od 10 % do 46 % na pšenici, od 50 % do 91 % na kukuruzu, od 5 % do 9 % na soji te od 7 % do 10 % na grašku. Vrste Fusariuma koje se javljaju na zrnu izolirane su i determinirane s odabranih uzoraka pšenice, kukuruza, soje i graška. Skupljeno je 187 izolata, a utvrđeno je 19 vrsta: F. graminearum, F. poae, F. avenaceum, F. verticillioides, F. sporotrichioides, F. heterosporum, F. crookwellense, F. tricinctum, F. semitectum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. solani, F. equiseti, F. pseudograminearum, F. chlamydosporum, F. sambucinum, F. compactum, F. scirpi i F. culmorum. Dominantne vrste bile su F. graminearum na pšenici (27 % izolata), F. verticillioides na kukuruzu (83 % izolata), F. sporotrichioides na soji (34 % izolata) te F. proliferatum na grašku (29 % izolata). U Hrvatskoj su prvi put utvrđene vrste F. heterosporum, F. crookwellense, F. pseudograminearum, F. sambucinum i F. compactum.
Na prehrambene navike adolescenata bitno mogu utjecati različita emocionalna
stanja koja dovode do poremećaja u hranjenju, posebno među
mladima od 15 do 19 godina. Osnovni cilj ovoga istraživanja, ...provedena
na uzorku od 915 učenika splitskih srednjih škola, bio je ispitati povezanost
prehrambenih navika i emocionalnih stanja adolescenata, odnosno
ispitati učestalost potencijalno rizičnih ponašanja i stavova bitnih za razvoj
poremećaja hranjenja. Istraživanje je pokazalo povezanost određenih
emocionalnih stanja i prejedanja, i to u većoj mjeri kod učenica nego
kod učenika. Naime, emocije i emocionalna stanja za koje smo utvrdili
da su u većoj mjeri povezani s prejedanjem jesu: potištenost, tuga, stres,
samoća, ljutnja, dosada, pa čak i sreća. Kod sudionika istraživanja uočene
su različite emocionalne promjene, posebice negativna emocionalna
stanja. Podatci dobiveni u ovome istraživanju mogu biti polazište javnozdravstvenim
projektima zaštite i unaprjeđenja mentalnoga zdravlja
adolescenata u odgojno-obrazovnome sustavu, kao i projektima udruga
civilnoga društva.
Antimikrobni lijekovi su kemoterapeutici koji imaju široku primjenu u humanoj, veterinarskoj i stočarskoj praksi. Beta-laktamski su najraširenija skupina antimikrobnih lijekova koja se zbog vrlo ...snažnog antimikrobnog djelovanja i vrlo niske toksičnosti najčešće koristi u humanoj i veterinarskoj medicini u liječenju bakterijskih infekcija. Dijele se u skupine penicilina, cefalosporina i monobaktama. Penicilini se dobivaju iz filtrata kulture plijesni Penicillium notatum i Penicillium chrysogenum, a cefalosporini iz filtrata kulture aktinomiceta (Cephalosporium acremonium). Istraživanja su omogućila otkrića aktivne skupine, 6-amino-penicilanske kiseline čijim je izdvajanjem omogućena proizvodnja polusintetskih penicilina koji su nadišli ograničenja prirodnog penicilina G. Fizikalno-kemijska svojstva beta-laktama mogu se mijenjati supstitucijom vodika u karboksilnoj skupini penicilina, odnosno modifikacijom bočnog lanca cefalosporina. Time se povećala otpornost na djelovanje β-laktamaza i proširen spektar djelovanja. Beta-laktami u terapijskim koncentracijama djeluju baktericidno inhibirajući sintezu stanične stijenke bakterija. Penicilini su važni za antibakterijsku kemoterapiju, često u kombinaciji s drugim antimikrobnim lijekovima. Cefalosporini se primjenjuju kao zamjena za peniciline u liječenju infekcija uzrokovanih gram-negativnim bakterijama te u profilaksi pri kirurškim zahvatima. Primjena beta-laktama u životinja koje se koriste kao hrana može dovesti do ostataka tih lijekova u mesu i mesnim prerađevinama, te mlijeku i jajima. Unošenje antimikrobnih lijekova u ljudski organizam hranom, osobito je opasno zbog njihove direktne toksičnosti odnosno kancerogenosti, utjecaja na sastav crijevne mikroflore, mogućih alergijskih reakcija, te pojave otpornosti pojedinih patogenih mikroorganizama, te je njihovo određivanje nužno. Obzirom da se puno koriste u tretmanu mastitisa najčešće su utvrđeni antimikrobni lijekovi u mlijeku. U svrhu određivanja ostataka beta-laktama u hrani životinjskog podrijetla primijenjuju se screening mikrobiološke metode, a identifikacija i kvanifikacija danas se provodi najčešće tekućinskom kromatografijiom tandemskom spektrometrijom masa.
Zbog ekonomske isplativosti pri proizvodnji mesa u stočarskoj industriji zlouporabljale su se različite tvari s anaboličkim učinkom, i to stilbeni, derivati stilbena, njihove soli i esteri, ...antitireoidne tvari, prirodni i sintetski sterodini spolni hormoni, laktoni rezorcilne kiseline i beta-agonisti. Način djelovanja tvari s anaboličkim učinkom u organizmu razlikuje se po navedenim grupama tvari, a rezultira povećanim zadržavanjem dušika, sintezom proteina i razgradnjom masti. Iako su mehanizmi djelovanja različiti i mogu biti direktni ili indirektni, uporaba anabolika rezultira istim konačnim učinkom odnosno većim rastom uzgojnih životinja i boljim organoleptičkim svojstvima mesa. Toksikološkim istraživanjima utvrđeno je da primjena anabolika na životinjama ima za posljedicu brojne toksične učinke po zdravlje potrošača, s obzirom da se isti kumuliraju u tkivima životinja koja se nadalje koriste u ljudskoj ishrani. Više slučajeva zlouporabe anabolika u svijetu dovelo je do značajnih štetnih posljedica po zdravlje potrošača. Stoga je uporaba tvari s anaboličkim učinkom u stočarskoj proizvodnji zabranjena i potreban je nadzor temeljem propisanih zakonskih akata i sustavnog monitoringa te primjenom specifičnih i selektivnih analitičkih metoda u određivanju vrlo niskih koncentracija ostataka takvih tvari u različitim matriksima.
Funkcionalna hrana je hrana koja ima povoljan uticaj na ljudsko zdravlje mimo uobičajenih nutritivnih funkcija. Biološki aktivna jedinjenja su nosioci povoljnog dejstva funkcionalne hrane. Brojni ...naučni dokazi govore u prilog tome da je ishrana bogata pojedinim namirnicama (kao što su to na primer voće i povrće) direktno u vezi sa smanjenim rizikom od hroničnih, nezaraznih bolesti, tako da se na tim saznanjima razvio koncept funkcionalne hrane. Otkrivaju se funkcionalne osobine tradicionalnih namirnica, ali se dizajniraju i nove funkcionalne namirnice. Uobičajene izjave koje prate tu vrstu namirnica mogu se svrstati u dve kategorije: (1) izjave o odnosu strukture i funkcije (engl. Structure and function claims) moraju da budu istinite i da ne dovode u zabludu potrošača. Te izjave ne moraju da budu odobrene od strane FDA; (2) zdravstvene izjave (engl. Health claims ili disease-specific claims) moraju da budu autorizovane od strane FDA i da poseduju značajnu naučnu potvrdu (Hillovi kriterijumi). Neophodno je rangiranje dokaza različitih tipova studija koje podržavaju zdravstvenu izjavu. Veliki broj biološki aktivnih jedinjenja su nestabilna tokom tretmana i čuvanja. Ona podležu mnogobrojnim hemijskim reakcijama, kao što su to oksidacija, hidroliza, termička degradacija i Maillardova reakcija, što rezultira smanjenjem bioiskoristljivosti. Povoljan efekat biološki aktivnih jedinjenja direktno zavisi od primenjenog tretmana.
Functional foods are foods that may provide a health benefit beyond basic nutrition. Numerous scientifically proven pieces of evidence in many epidemiological studies indicate that nutrition abundant in certain foods (e.g. fruits and vegetables) is directly correlated with a decreased risk of degenerative diseases. Biologically active compounds in functional foods may impart health benefits or desirable physiological effects. Functional attributes of many traditional foods are being discovered, while new food products are being developed with beneficial components. These results are closely related to nutrition's potentials in preventing chronic diseases. Based on these facts the concept of functional foods has been developed. Rigorous scientific investigation has to confirm the positive physiological effects of these compounds upon health. Labeling claims that are used on functional foods are of two types: (1) structure and function claims, which describe effects on normal functioning of the body, but not claims that the food can treat, diagnose, prevent, or cure a disease (claims such as >promotes regularity<, >helps maintain cardiovascular health<, and >supports the immune system< fit into this category); and (2) disease-risk reduction claims, which imply a relationship between dietary components and a disease or health condition. Structure and function claims do not require preapproval by the FDA, and they require much less stringent scientific consensus than disease-risk reduction claims. Many biologically active compounds are unstable during treatments and storage. They undergo many common chemical reactions such as oxidation, hydrolysis, thermal degradation and Maillard reaction, contributing to the lowering of bioavailability. Anyhow, beneficial effect of bioactive compounds depends directly on the applied treatment in the production of foods.
Knjiga, ki je izšla sredi julija, kljub strokovnosti - napisal jo je arheolog in zgodovinar - lahko predstavlja tudi prijetno počitniško branje, saj je njena tematika širše zanimiva, in bo všeč vsem, ...ki jih zanima kuhinja nasploh. Zapolnila je vrzel, saj se vsaj za naš prostor nihče ni poglobljeno ukvarjal s tem, kaj je jedlo preprosto, predvsem slovansko ljudstvo po propadu rimskega cesarstva, kako si je pripravljalo hrano, kakšna orodja in znanja je prineslo iz pradomovine in kaj se je naučilo od romaniziranih staroselcev, ki so prej živeli v teh krajih.
Tema »misliti drugost skozi materialno kulturo« je predstavljena z deli avtobiografskih pripovedih slovenskih izseljenk v Združenih državah Amerike in njihovih potomk. Izbrani deli pripovedi omenjajo ...povezanost spomina in hrane, torej spominjanja na hrano kot ključni element etničnih in intimnih identitet. Poudarjene so izkušnje konstrukcije osebne identitete onkraj predpostavljene etnične identitete migrantov. Obravnavane so tudi izmenjave dobrot, vonjav in spominov v individualno oblikovanih transnacionalnih družbenih poljih. Pri analizi posebne povezanosti spomina in hrane v kontekstu migrantskih izkušenj je posebna pozornost posvečena socialnim, kulturnim in spolno obeleženim kontekstom ter osebni izkušnji raziskovalke.
The study aims to extend the understanding of consumers' perception of private labelled food products in Slovenia. Consumer sensory test of sour gherkins was conducted in two experimental conditions ...where the effect of brand information on hedonic judgment was examined. The difference between private label and producer label products was especially scrutinized. Results show that consumers in Slovenia perceive private labels as a lower price alternative of comparable quality to producer brands. Disposable income and family size proved to have significant effect on propensity to buy private label food. Study confirms that the information about brand significantly affect consumer sensory judgment. The effect of assimilation has been confirmed also in the case of private label.
Raziskava poskuša poglobiti razumevanje percepcije trgovskih blagovnih znamk hrane pri slovenskih potrošnikih. Izvedeno je bilo senzorično vrednotenje vzorcev kislih kumaric pri dveh različnih vrstah eksperimentalnih razmer, kjer je bil ocenjevan učinek informacije o blagovni znamki na hedonično vrednotenje. Test je bil osredotočen na razlikovanje trgovskih blagovnih znamk in proizvajalčevih blagovnih znamk. Rezultati so pokazali, da slovenski potrošniki trgovske blagovne znamke vrednotijo kot cenovno ugodno alternativno izbiro primerljive kakovosti v primerjavi s proizvajalčevimi blagovnimi znamkami. Statistično značilni učinki nagnjenosti k izbiri trgovskih blagovnih znamk so bili potrjeni za dejavnike: razpoložljivi dohodek in velikost družine. Raziskava potrjuje hipotezo, da informacija o blagovni znamki statistično značilno vpliva na senzorično vrednotenje vzorcev pri potrošnikih. Učinek asimilacije je bil potrjen tudi pri trgovskih blagovnih znamkah.
Preko jelovnika, izloženih u Muzeju Sarajeva, članak obrađuje kulturu prehrane u Bosni i Hercegovini u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća (razdoblje prije Prvoga svjetskog rata). Jelovnici ...na svoj način upućuju na kulturu prehrane svih društvenih slojeva Bosne i Hercegovine i nema bitnih razlika između trpeza crkvenih velikodostojnika i običnih ljudi. Uz to, daje se i kratka usporedba tradicionalne kulture prehrane u Bosni i Hercegovini i današnjih prehrambenih navika, posebice s obzirom na problem pretilosti.
PDF
