U uvjetima Ulcinjskog polja u razdoblju od 1987. do 1991. istraživani su intezotet rasta jednogodišnjih izdanaka masline I rast ploda sorte Picholine. U vezi s time praćena je dinamika (N,P,K,Ca I ...Mg) u lišću I plodovima u razdoblju od sredine srpnja do sredine listopada. Rezultati su pokazali da je stanje hraniva u vrijeme vegetacije bilo u rasponu optimalnih vrijednosti za maslinu. Dinamika opadanja u razdoblju vegetacije bila je za N (od 2,22% do 1,33%). Dinamika neznatnog povećanja pokazala se u K (1,15% do 1,32%), Ca (0,91% do 1,33%) I Mg (0,17% do 0,21%) dok je P imao relativno stabilan sadržaj u lišću masline (0,19%). Stanje hraniva u plodu pokazalo je različite tendencije. Dinamiku opadanja pokazali su N (0,82 do 0,59%), Ca (260 do 229 ppm) I Mg (228 do 191 ppm). Lagano povećanje pokazali su P (0,13 do 0,15%) i K (1,44 do 1,51%).
U mikropokusu istraživan je utjecaj pesticida i ishrane bilja na usjev pšenice, kao i njihova interakcija. Pokus se provodio na tlu tipa eutrični kambisol u razdoblju od 2006. do 2007. godine. ...Dobiveni rezultati ukazuju da su primijenjeni tretmani – povećane količine gnojiva (N0P0K0, N40P100K100, N80P100K100, N120P100K100, N160P100K100) i veći intenzitet primjene pesticida (Ø, herbicid, herbicid+ fungicid, herbicid+ fungicid+ insecticid) – imali značajan utjecaj na prinos zrna pšenice. Kod primjene gnojiva svaki obrok dušika rezultirao je daljnjim signifikantnim povećanjem prinosa kod prosječne primjene pesticida. U 2006. minimalan prinos bio je 2,2 t ha-1, a maksimalan 5,5 t ha-1, dok je prosjek iznosio 4,3 t ha-1. U 2007. minimalan prinos iznosio je 1,00 t ha-1, maksimalan 4,6 t ha-1, a prosjek je bio 3,2 t ha-1. U skladu s povećanjem gnojidbe i zaštite, došlo je do smanjenja magnitude rasta prinosa. Gnojidba pšenice imala je veći učinak na prinos nego tretmani zaštite.
Utjecaj vremenskih prilika na prinos u godinama istraživanja usjeva bio je značajno ublažen poduzetim agronomskim mjerama (gnojidba i zaštita).
